Trampov poreski imunitet mogao bi da mu uštedi više od 600 miliona dolara

Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš (Todd Blanche) potpisao je u utorak dokument kojim se Donaldu Trampu, dvojici njegovih najstarijih sinova i njegovoj kompaniji daje širok imunitet za moguće poreske sporove sa saveznom vladom. To je najjasniji način na koji predsjednik SAD lično profitira od nagodbe sa Službom unutrašnjih prihoda, IRS (Internal Revenue Service), koju je tužio nekoliko dana nakon stupanja na dužnost jer nije spriječila objavljivanje njegovih ličnih poreskih prijava.
Nagodba dolazi u pogodnom trenutku. Donald Tramp je, prema procjenama, 2025. zaradio 1,4 milijarde dolara od kripto i licencnih poslova, pretvorivši prvu godinu povratka u Bijelu kuću u najunosniju godinu svog života. Ako je predsjednik dobio produženje roka za poresku prijavu za 2025, njegovi poreski savjetnici možda upravo sada razvrstavaju kako da prikažu sav taj prihod.
Tramp nikada nije skrivao princip koji ga vodi. Kada ga je Hilari Klinton (Hillary Clinton) u debatama 2016. optužila da ne plaća porez, odgovorio je: „To me čini pametnim.” I mnogo bogatijim. Ako Tramp uspije da osmisli teorije za izbjegavanje poreza na prihod iz 2025, mogao bi da uštedi više od pola milijarde dolara, prema procjenama Forbsa.
Očigledan sukob interesa

Sukob interesa koji stoji iza svega ovoga toliko je očigledan da ga je čak i Tramp priznao. „Ja sam taj koji donosi odluku, zar ne?”, rekao je u Ovalnoj kancelariji u oktobru. „Znate, ta odluka bi morala da prođe preko mog stola. I prilično je čudno donositi odluku kada plaćam sam sebi.” Tramp je prvo sugerisao da bi svaku odštetu koju dobije donirao u dobrotvorne svrhe, prije nego što se odlučio za kreativniji pristup. Vlada ne bi platila Trampu. Umjesto toga, Tramp bi dobio propusnicu koja bi mu omogućila da plati manje vladi. Taj potez podsjeća na staru izreku – ušteđeni peni je zarađeni peni – sa istim rezultatom: više novca u Trampovom džepu.
Upitana za komentar, Bijela kuća je pitanja uputila Trampovoj organizaciji. Predsjednikova kompanija nije osporila procjene, ali je izdala opširno saopštenje u kojem napada IRS, navodeći, između ostalog: „Ova nagodba ima za cilj da obezbijedi smisleno pozivanje IRS-a na odgovornost zbog dugotrajnog i sistemskog neuspjeha da zaštiti osjetljive podatke poreskih obveznika.”
Kao i sama nagodba, Trampova ogromna zarada proizvod je predsjedničke funkcije. Uoči izbora 2024, Tramp je najavio novi kripto-poduhvat, Vorld liberti fajnenšel (World Liberty Financial), koji je prodavao tokene svima zainteresovanima za kupovinu. Tokeni nijesu nudili finansijski udio u Vorld libertiju, što objašnjava zašto ih je u početku malo ko primijetio. Ali nakon što je Tramp pobijedio na izborima, prodaja je eksplodirala. Ekonomija tog posla bila je skrojena tako da ogromne sume novca usmjeri ka porodici Tramp. Nakon prvih 15 miliona dolara prodaje, 75 odsto prihoda išlo je porodici Tramp – od čega je 70 odsto završavalo kod izabranog predsjednika. Do kraja 2024. kroz taj mehanizam prošlo je više od 50 miliona dolara, prije nego što se sve ubrzalo u novoj godini.
Nije samo tokene prodavao
Tokeni nijesu bili jedino što je Tramp prodavao. Kako je Forbes prvi objavio, on je u januaru 2025. sklopio i tajni dogovor o prodaji dijela vlasničkog udjela u Vorld liberti fajnenšelu. Vol strit džurnal (The Wall Street Journal) kasnije je identifikovao kupca tog udjela kao entitet koji podržava šeik Tahnun bin Zajed Al Nahjan (Sheikh Tahnoon bin Zayed Al Nahyan), a koji je u poslu obećao 500 miliona dolara. Prema izvještajima, sporazum je isključivao prihode od prodaje tokena, što je u tom trenutku izgledalo kao glavni posao Vorld libertija. Vorld liberti je potom lansirao stejblkoin koji je drugi entitet povezan sa šeikom Tahnunom podržao investicijom vrijednom više milijardi dolara. Tramp je od prodaje otišao sa procijenjenih 375 miliona dolara zarade prije oporezivanja. Taj iznos bi teoretski pokrenuo oko 140 miliona dolara federalnog poreskog računa.
Takođe u januaru 2025, baš pred preuzimanje dužnosti, Tramp je lansirao mimkoin. Taj token je izričito upozoravao investitore da „nije namijenjen da bude… investiciona prilika”. Ali mnogi su ga ipak željeli, pokrenuvši pomamu koja je novoizabranom predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država donijela procijenjenih 315 miliona dolara naknada od transakcija. Te naknade bi teoretski stvorile još 115 miliona dolara poreske obaveze.

Sa uspostavljenim kripto-mehanizmom za bogaćenje, Tramp je preuzeo predsjedničku funkciju. Novac je počeo da pristiže. U aprilu je kompanija za visokofrekventno trgovanje sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima kupila 25 miliona dolara Vorld liberti tokena. Dva mjeseca kasnije, netransparentni entitet Akva1 fondacija (Aqua1 Foundation), takođe sa sjedištem u UAE, kupio je još 100 miliona dolara. Zatim se mala zdravstvena kompanija Alt5 Sigma preusmjerila ka kriptu, najavivši plan da prikupi veliku količinu Vorld liberti tokena za više od 700 miliona dolara. Tokom godine, Vorld liberti je ukupno prodao procijenjenih 1,3 milijarde dolara tokena. Sedamdeset pet odsto tog iznosa otišlo je porodici Tramp, dok je predsjednik lično inkasirao procijenjenih 700 miliona dolara, što bi pokrenulo još 260 miliona dolara poreza.
Njegovi sinovi su, u međuvremenu, putovali svijetom potpisujući nove licencne i upravljačke ugovore. Takvi sporazumi donijeli su procijenjenih 50 miliona dolara u 2024. Ako je 2025. bila slično unosna, to bi moglo da pokrene još 15 ili 20 miliona dolara poreza. Još nekoliko miliona dolara obaveza vjerovatno bi došlo od raznih proizvoda sa Trampovim brendom – uključujući satove, gitare, knjige i pozlaćeni mobilni telefon koji, između ostalog, nosi američku zastavu sa 11 pruga.
Dugo ga brinula investicija u Čikagu
Tramp se možda suočavao i sa značajnim poreskim obavezama iz godina prije 2025, zahvaljujući navici da koristi neuobičajeno agresivno računovodstvo. Dugo ga je brinula investicija u Čikagu, koju je, prema izvještajima, proglasio „bezvrijednom” kako bi dobio poreske benefite. Dok je hvalio ostatak svog portfolija, Tramp je više puta sugerisao Forbesu da tu imovinu procijeni na nulu. Njujork tajms (The New York Times) izvijestio je da je taj manevar doveo do spora sa IRS-om koji je nad predsjednikom ostavio potencijalni poreski račun veći od 100 miliona dolara. Ako taj spor nije bio riješen prije utorka, nova nagodba bi ga, po svemu sudeći, zatvorila.
Trampovi poreski manevri privukli su pažnju vlasti i u drugim slučajevima. Trampova organizacija je 2022. osuđena za krivična djela, uključujući poresku prevaru i zavjeru. Taj slučaj se odnosio na različite beneficije date rukovodiocima na način koji je zaobilazio poreze. Najnevjerovatnije u vezi sa suđenjem bilo je koliko je malo novca bilo uključeno. Kazne izrečene Trampovoj organizaciji iznosile su samo 1,6 miliona dolara. Zločini su bili dovoljno mali da djeluju sitno, a dovoljno veliki da djeluju glupo.
Sporazum bi mogao biti jedan od Trampovih najvrijednijih „poslova”
Ovog puta brojke nijesu sitne. Čini se da se Tramp sada suočava sa poreskom obavezom većom od pola milijarde dolara. Njegovi sinovi Erik (Eric) i Don Džunior (Don Jr), kojima je takođe dat imunitet sporazumom od utorka, takođe iza sebe imaju rekordne godine koje bi teoretski pokrenule ogromne poreske uplate. Portparol Trampove organizacije rekao je da Erik Tramp nema otvorene lične revizije, ali nije odgovorio na dodatno pitanje o njegovim porezima za 2025. Sudovima bi mogle biti potrebne godine da utvrde da li je nova nagodba zakonita. Ali vrijeme može biti veoma vrijedno, naročito za porodicu poput Trampovih, koja aktivno ulaže likvidna sredstva u akcije i obveznice. Uz pretpostavku osrednjih prinosa, 600 miliona dolara besplatnog novca moglo bi donijeti dodatnih 240 miliona dolara tokom pet godina.
Sporazum od utorka mogao bi se pokazati kao jedan od najvrijednijih „poslova” u životu Donalda Trampa – ne zato što briše njegovu poresku obavezu, već zato što uklanja najveću prijetnju s kojom se suočava svaki poreski prevarant: IRS.
Dan Alexander, Forbes
Trump’s Tax Immunity Could Save Him More Than $600 Million