Mijenjali zakon kako bi Dodik dobio platu „na ruke“ i izbjegao sankcije SAD
Ne stišavaju se reakcije nakon što je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila dopune Zakona o radu ovog bosansko-hercegovačkog entiteta koje bi trebalo da omoguće isplaćivanje plata u gotovom novcu zvaničnicima koji su pod američkim sankcijama.
Predlogom zakona o dopunama Zakona o radu RS definisano je da poslodavac može u gotovom novcu isplatiti radnicima platu i druga lična primanja. Kako je obrazloženo u NSRS, takva praksa je u skladu sa praksama u Evropi i regionu.
Ovo je presedan i poruka investitorima
“Izuzetno od člana 126. ovog zakona, u slučaju kada je radniku onemogućena isplata plate putem tekućeg računa koja nije zasnovana na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, poslodavac platu i druga lična primanja radnika isplaćuje u gotovom novcu.
Poslodavac je dužan da prije isplate plate iz stava 1. ovog člana dostavi pismeno obavještenje Poreskoj upravi o načinu i razlogu isplate i podacima o radniku kojem se vrši isplata plate u gotovom novcu, a način isplate plate urediće se instruktivnim aktom ministarstva nadležnog za oblast finansija“, navodi se u finalnom dokumentu zakona o dopunama Zakona o radu RS.
Šta če u praksi njegovo sprovođenje značiti za Forbes BiH pojašnjava Faruk Hadžić, doktor ekonomskih nauka, makroekonomski analitičar i konsultant. Način na koji je predlog formulisan, on ne bi trebalo, smatra on, da utiče na ekonomski sistem BiH.
“Ovdje je riječ o predlogu kako isplaćivati zarađene plate funkcionerima ili osobama koje su na crnoj listi SAD-a nakon što su banke krenule sa zatvaranjem ručuna, u principu to je mali broj osoba. Tačno je tako i formulisano – da bi samo te osobe koje nemaju pravosnažnu presudu, a ne mogu novac dobiti na račun, dobile ga na ovaj način“, rekao je Hadžić.
Međutim, kako dodaje, zabrinjava činjenica, da ovakvo mijenjanje poreskih propisa, bez obzira što je u pitanju jedan entitet u BiH, pokazuje da je u pitanju možda neki vid, kako je to u ekonomskoj teoriji objašnjeno, ekstraktivnih institucija i ekstraktivnog ekonomskog sistema koji dovodi do teškoća ili onemogućava ekonomski razvoj.
„Dakle, ovo je više neka poruka investitorima da vlasti mogu kad god hoće mijenjati propise, da postoji pravna i poreska nesigurnost i da u bilo kojem trenutku neka investicija koja se desi može kasnije imati potpuno drugačije efekte”, kaže Hadžić i pojašnjava može li na bilo koji način biti zloupotrijebljen od poslodavaca.
Dodik odustao od osnivanja banke?
“U samom funkcionisanju ovo je tako napravljeno da ne može omogućiti poslodavcima da oni na neki način mogu svojim radnicima isplaćivati plate u koverti, ali je ustvari presedan sam po sebi, da se ponovo vraća isplata u koverti, a ekonomski sistem se dugo bori protiv toga. Znamo koliko je teško u današnjem vremenu suzbiti naplatu ili isplatu dijela neke plate u koverti, tako da to nije uopšte dobra poruka, ali pokazuje da vlasti mogu mijenjati propise kad god žele i kako to njima odgovora”, kaže Hadžić.
Usvajanju dopune pomenutog Zakona, prethodila je najava predsjednika entiteta RS, Milorada Dodika da će u RS-u osnovati banku za unutrašnji platni promet za sankcionisana lica, nakon što su ugašeni svi računi preduzeća u vlasništvu njegove djece Gorice i Igora Dodika, kao i restorana „Agape“ u vlasništvu njegove kćerke i snahe, te preduzeća „Fruit eco“ čiji su vlasnici Igor Dodik i Mirko Dobrić, o čemu je prije nekoliko dana pisao Capital.
O osnivanju nove banke govorilo se i ranije. U junu prošle godine premijer Republike Srpske, Radovan Višković, izjavio je da treba formirati banku u vlasništvu Republike Srpske, kako bi se izbjegle “ucjene pojedinih banaka” na finansijskom tržištu.
Dodik je istakao da SAD “tu neće moći ništa učiniti, iako su moćne i neprijateljski raspoložene prema Republici Srpskoj”.
Osim banke, kao moguću opciju isplate ličnog dohotka spominjao je i Pošte RS, ne objasnivši kako misli da će Pošte pristati da isplaćuju platu osobama koje su na američkoj crnoj listi i pod sankcijama. Obje opcije očigledno su ostavljene po strani ili trajno odbačene kao izvodljive, zbog čega se pribjeglo usvajanju dopune Zakona o radu. Kako će se on implementirati i da li će dugoročno zaživjeti u praksi, Hadžić pojašnjava:
“U praksi on možda čak i zaživi, ali nije dobro rješenje. Ovdje vlast donosi propise, ali isto tako, u ovom slučaju kontroliše i nadzor, a nadzor je Poreska uprava RS gdje je tačno precizirano da se i oni moraju obavijestiti. Čisto sumnjam da će Poreska uprava RS smjeti uraditi bilo šta što bi dovelo u pitanje ovakav način isplate. Prema tome, ovo nije dobra poruka”, zaključuje Hadžić.
Amela Keserović Polić