Ko je Gevin Njusom, trenutno najviše pominjani američki političar

Gevin Njusom (Gavin Newsom), političar i biznismen, guverner je Kalifornije od 2019. godine. Njegov reizbor na mjesto guvernera 2022. ispostaviće se kao najizazovniji period u njegovoj bogatoj političkoj karijeri. Požari, kritike, moć prirode, Tramp, Olimpijada, sve navedeno i još ponešto odrediće sudbinu čovjeka koji je ne tako davno figurirao kao najperspektivniji kandidat demokrata za predsjednika.

Palme, šoubiznis, čudesni šarm Los Anđelesa, koji budi osjećaje i ljubavi i mržnje, nehajnost tog velegrada, kao da je godinama unazad gurao pod tepih sve rastuće probleme. Oni su se sada objedinili i zaokružili u najvećoj prirodnoj nepogodi koju je ovo podneblje ikada vidjelo. Požarima, koji su za sada odnijeli 24 života, i uništili više od 14.000 objekata.

Rezervoari koji su bili prazni, trebalo je da budu prva linija odbrane od požara. Distribucija novca u bogatoj državi koja ima najviše poreze. Ogorčenje građana na rad administracije i gradonačelnicu Karen Bas (Karen Bass), koja je tokom požara bila u Africi. Sve se to slilo na adresu najodgovornijeg, Gevina Njusoma, koga ni Holivud i glumci koji su izgubili svoje domove nisu štedjeli. Između Santa Monike i Malibua velikim dijelom ostala je samo pustoš. U jednom trenutku je 200.000 ljudi bilo pod naredbom za evakuaciju.

Džejms Vuds (James Wood) ga je nazvao „idiotom“, dok je Mel Gibson rekao „da bi trebao manje gela da stavlja na svoju kosu“. Novi predsjednik SAD odavno na njegov račun ne štedi uvrede. Dijelom jer je ova američka država nedostižni bastion za republikance. A dijelom jer je u jednom momentu Tramp baš u Njusomu vidio svog najvećeg potencijalnog konkurenta (prema anketi Njuz Nejšna iz juna 2023. godine, 22% glasača Kalifornije željelo je da Njusom izađe na predsiedničke izbore 2024. godine, dok je u maju 2023. Arnold Švarceneger (Arnold Schwarzenegger) rekao da je „izvjesno“ da će se Njusom jednog dana kandidovati za predsjednika. Nakon požara, djeluje da je Njusom daleko nerealnija prijetnja bilo kom budućem republikanskom kandidatu.

Teško djetinjstvo i uspješan biznis

Ko je guverner Kalifornije, i koliko će novonastala situacija odrediti sudbinu ovog moćnog političara koji vodi ekonomska silu, na nacionalnom i globalnom nivou, čiji je bruto domaći proizvod 2023. iznosio oko 3,9 biliona dolara, što je činilo 14 odsto BDP-a SAD?

Rođen je 1967. u starosjedilačkoj porodici San Franciska. Jedna od njegovih predaka bio je Škot Tomas Edis (Thomas Addis), pionir u nefrologiji i profesor na Stenfordu. Rođak je i američke pjevačice Džoane Njusom (Joanna Newsom). Njegova tetka bila je udata za Rona Pelosija, djevera svemoćne predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi (Nancy Pelosi). Detinjstvo ga nije mazilo, roditelji su mu se rano razveli. Majka Tesa (Tessa) je radila nekoliko poslova kako bi on i njegova sestra Hilari (Hilary) imali kako-tako bezbrižno djetinjstvo. Na sve se nadovezao i teži oblik disleksije, koju je majka od njega neko vrijeme tajila kako svoj invaliditet ne bi upotrijebio protiv sebe.

Pohađao je obdanište i prvi razred u školi Notr Dam, francusko-američkoj dvojezičnoj katoličkoj školi u San Francisku. Tokom svog školovanja, Njusom je morao da se oslanja na kombinaciju audio knjiga, sažetaka i neformalnih verbalnih instrukcija. I danas radije tumači dokumente i izvještaje putem audio zapisa. Od svih poteškoća u učenju koje je pretrpio, Njusom je izjavio da mu je čitanje naglas bilo „najveće poniženje“.

Sport kao spas

U srednjoj školi bilo je još teže, i ocjene lošije, samopouzdanje je počelo da mu se urušava. Glumio je bolest samo da bi izbjegao časove matematike, i podsmjehe školskih drugova. Ispostaviće se da su kasniji put ka političkim vodama obezbijedili bejzbol i sklonost ka sportu. Njusom je počeo da dobija ponude za stipendije od brojnih koledža. Na kraju je izabrao Univerzitet Santa Klara u Kaliforniji preko kojeg je čak osjetio i šmek Evrope, kroz semestar u Rimu.

Bejzbol kao da mu je dao samopoštovanje, koje mu je kasnije pomoglo da svoje blaženstvo i strast nađe u politici. Nakon što je dobio diplomu političkih nauka.

Kako to obično biva kod uspješnih američkih političara, politici je prethodio uspješan biznis. Nakon kratke epizode u prodaji i biznisu sa nekretninama, uz podršku porodičnog prijatelja, biznismena i kompozitora Gordona Getija (Gordon Getty) i drugih investitora, osnovao je 1991. godine kompaniju pod nazivom PlumpJack Associates. Geti je četvrto dijete naftnog tajkuna Džej Pola Getija (J. Paul Getty), koji mu je ostavio dvije milijarde dolara. U njegovoj kompaniji Getty Oil kao pravnik radio je i Njusomov otac Viliem (William).

Počevši kao vinoteka u ulici Filmor u San Francisku, posao je na kraju narastao i uključivao vinarije u Napi, restorane, gostionice i maloprodajne objekte odjeće širom Kalifornije sa više od 700 zaposlenih. Njegova poslovna sredstva su 2002. procijenjena na više od 6,9 miliona dolara.

Prezir prema birokratiji bio je inicijalna kapisla za politiku, pošto je Ministarstvo zdravlja San Franciska od njegove radnje zahtijevalo da ugradi posebnu sudoperu vrijednu 27.000 dolara.

Politika – hrabre i riskantne odluke

Njusom je prvi put stupio u političku arenu 1995. kao volonter u kampanji Vilija Brauna (Willie Brown) za gradonačelnika. Kasnije je služio u brojnim odborima i komisijama. Uključujući Nadzorni odbor San Franciska, gdje je njegova poslovna pozadina bila velika prednost. Kroz ovu funkciju Njusom je zavrijedeo poštovanje kolega i javnosti zbog ignorisanja političke korektnosti. I zauzimanja oštrih stavova o pitanjima kao što su univerzalna zdravstvena zaštita, beskućništvo, seksualna jednakost, održivost, reforma gradske željeznice, omogućavanje restoranima da služe alkohol za stolovima na otvorenom, zabrana reklama za duvan…

Kandidatura za gradonačelnika (osvojio dva mandata, od 2004. do 2011) bila je logičan slijed događaja. Pa i njegova pobjeda, sa 53% glasova u odnosu na protiv kandidata Gonzalesa (Matt Gonzalez). Kao poslovno orijentisani demokratski centrista privukao je nacionalnu pažnju 2004. kada je naložio službeniku grada i okruga San Francisko da izda dozvole za brak istopolnim parovima. Kršeći državni zakon usvojen četiri godine ranije. Za vrijeme njegovog prvog mandata 5.000 beskućnika dobilo je stalno sklonište u gradu, a do 2007. oko 2.000 ljudi je stambeno zbrinuto.

Borba za drugi mandat nije bila neizvjesna. Ubjedljivu pobjedu pratile su i prve lovorike. Njusom je 2009. dobio nagradu za liderstvo, zajedno sa gradonačelnikom Njujorka Majklom Blumbergom (Michael Bloomberg) i još tri javna zvaničnika. A 2010. godine proglašen je „najdruštvenijim gradonačelnikom Amerike“ od Sejm Pointa, na osnovu analize profila gradonačelnika 100 najvećih američkih gradova na društvenim mrežama.

Njegov dalji uspon i funkciju zamjenika guvernera (pod guvernerom Džerijem Braunom) pratila je 2011. direktna podrška Demokratske stranke. Dobio je i tu bitku, ali i onu sa strahom od medijskog nastupa očigledno. On je 2012. počeo da vodi emisiju na televiziji Current. Objavio je i svoju prvu knjigu “How to Take the Town Square Digital and Reinvent Government“. Na istu funkciju reizabran je tri godine kasnije.

Velike odluke

Odluke koje su najviše obilježile njegove mandate su podrška ukidanju smrtne kazne (2012). Tvrdio je da bi ova inicijativa Kaliforniji uštedjela milione dolara. Njusom je 2016. podržao predlog 62, koji je takođe ukidao smrtnu kaznu. Sproveo je seriju zdravstvenih reformi, a natjerao je i lance restorana da nutritivne vrijednosti hrane potrošačima budu dostupne na menijima.

Njusom je bio jedini političar na nivou države koji je podržao Kalifornijski predlog 47. To je zakon koji je prekategorizovao određena nenasilna krivična djela kao što su zločini protiv droge i imovine u prekršaje, a ne krivična djela. Tu je i Predlog 64, koji je legalizovao upotrebu i uzgoj kanabisa za stanovnike države Kalifornije koji imaju 21 ili više godina.

Za svaku svoju odluku se bespoštedno borio i iza njih stajao. Njusom je 2017. poslao pismo generalnom tužiocu Džefu Sešnsu (Jeff Sessions) i predsjedniku Donaldu Trampu (Donald Trump) u kome ih je pozvao da ne povećavaju federalne mjere protiv rekreativnih firmi za kanabis koje se otvaraju u Kaliforniji.

Guverner, ukidanje smrtne kazne i brojni izazovi

Prvi čovek Kalifornije postaje 2019. a nastavak njegove liberalne politike pratilo je i nekoliko bezuspješnih pokušaja opoziva. Njegov drugi mandat (2022) delom je bacio sjenku na tradicionalnu dominaciju demokrata nad republikancima u ovoj državi. Pobijedio je Brajana Dala (Bryan Dahle) sa 59,2% glasova, što je prvi put u istoriji da je neki kandidat demokrata odnio manje od 60% glasova.

Za to vrijeme dodatno je polarizovao otuđene američke političke polove. Marta 2019, Njusom je proglasio moratorijum na državnu smrtnu kaznu, sprečavajući bilo kakvo pogubljenje u državi sve dok je on guverner. Januara 2022, Njusom je naredio državi da počne da demontira smrtnu kaznu u San Kventinu, kako bi se ona transformisala u prostor za programe rehabilitacije. Potpisao je i zakon koji dozvoljava transrodnim zatvorenicima iz Kalifornije da budu smješteni u zatvore koji odgovaraju njihovom rodnom identitetu.

Koronavirus nije uzdrmao njegovu vlast. Iako je odziv za vakcinaciju u početku bio vrlo slab (30%), a slabila je i podrška koju je imao od svojih glasača (sa 64% pao je na 46%). Stepen vakcinacije kasnije je porastao, ali se nije smanjila smrtnost u državi. Kalifornija je bila na 29. mjestu svih američkih država po ovom parametru.

Požar(i) popularnosti

Ni tada ga požari nisu zaobišli, pa je u avgustu 2020. izbilo 376 požara, koje su pukom srećom ugasile oluje 16. i 17 avgusta. Trampova administracija tada je inicijalno odbacila njegov zahtjev za pomoć izdavanjem savezne deklaracije o katastrofi nakon šest velikih požara. Ipak je prihvaćen nakon što je Tramp razgovarao sa Njusomom što je, ispostaviće se, bila kulminacija uspona njihovih međusobnih odnosa dodatno degradiranih Njusomovim djelovanjem za kontrolu oružja, prava na abortus, smanjenju cijene zdravstvene zaštite, prava LGBTQ zajednice.

Iz prvobitnih požara i najava da će se o šumama voditi računa očigledno nisu izvučene jasne pouke.

Kalifornijski zakon koji definiše krađu u prodavnici kao ulazak u poslovni objekat ili prodavnicu sa namjerom da se odnese roba u vrijednosti od 950 dolara za mnoge je u grad donio haos i razbojništvo, ekonomski pad, zatvarenje mnogobrojnih objekata.

Pred njim je sada najveći izazov do sada. Osim upitne migrantske politike, rasta broja beskućnika, ruinirane infrastrukture u Los Anđelesu (prijatelj koji je godinama živio u Los Anđelesu, i trenutno se nalazi u Zapadnom Holivudu (poput beogradskog Dorćola), rekao mi je da je učestala pojava da se na ulicama primijete skoro beživotna tijela konzumenata droge. I da je putna infrastruktura grada nalik na onu devedesetih u našem regionu.

Za šest neumoljivih požara čiji se kraj još ne nazire Njusom je rekao da su „najveća prirodna katastrofa ikada u SAD“. Protiv nje se bori više od 14.000 pripadnika nacionalne garde i devet američkih država putem sistema Imaks. I to nije jedina njegova glavobolja.

Tramp je pobijedio na izvorima, a „krv“ demokrata se sada miriše i traži na svakom koraku sve nemilosrdnije. I buduća saradanja djeluje da je osuđena na odnos Plenkovića i Milanovića. Mrtvozornici prebrojavaju leševe, a na hiljade urušenih objekata se pomalja ispod dima. Oni bogati će ih nekako i obnoviti, a šta je sa srednjom klasom. U državi koja je i prije ove tragedije mnogima bila preskupa? Na sva ova, ali i mnoga druga pitanja odgovore će morati dati upravo Njusom.

Teški dani tek dolaze

Oni koji su do sada za njega imali razumijevanja, deluje da ga više nemaju, iako je i prirodna bila nemilosrda, uz naglašeno jake vjetrove. Obični građani, glumci, establišment, svi su očekivali više. Resursi vode su zakazali, građani Altadene i mnogih drugih naselja ostavljeni su da se protiv vatre bore sa crijevima za baštu. Šta se desilo sa vodom, pumpama, strujom, pitanja su zbog kojih Njusom ne spava. Ali, što je još gore ni hiljade građana u svojim krevetima koji su sada samo prah i pepeo.

Olimpijada za koju se grčevito borio upravo Tramp na rasporedu je 2028. godine u Los Anđelesu. Kao i Svjetsko prvenstvo u fudbalu dvije godine pre. Uz finale Superboula 2027. godine. Tajming nije mogao da bude gori. Kako ulagati u sportske objekte dok građani nemaju krov nad glavom? Djeluje da će njeno (ne)održavanje biti finalna bitka Trampa i Njusoma, njegovog kredibiliteta, koji je izjavio da bi Olimpijada trebalo da bude samo dodatni motiv da obnova teče brže.

Hoće li?

Pavle Jakšić, Forbes Srbija