Kako je Tramp preuzeo svijet za 100 dana: “Ostvario je dva najvažnija cilja”

Stotinu dana nakon početka njegovog drugog mandata, svijet se vrti oko američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump). U Evropi, države se utrkuju da se naoružaju u nadi da će odbraniti Ukrajinu ili možda same sebe.

U Aziji, proizvođači traže gdje da premjeste proizvodne linije, jer pravila igre više nijesu jasna. U Latinskoj Americi, umorni i siromašni ostaju kod kuće, jer osjećaju da se „zemlja slobode“ promijenila. I u Sjedinjenim Američkim Državama vlada sličan osjećaj – neizvjesnost se uvukla i u najmoćnije institucije: Vol strit (Wall Street), Kapitol Hil, federalne agencije, elitne univerzitete.

Donald Tramp, s druge strane, izgleda srećniji nego ikad – opet na svom tronu.
„Opušteniji je i ima više lojalnih ljudi“, kaže Endru Vajs (Andrew Weiss), koji je radio u Trampovoj organizaciji od 1981. do 2017. godine. Gotovo svi žele da mu pjevaju hvalospjeve.

„U prvih 100 dana, predsjednik Tramp je ispunio stotine obećanja i ostvario svoja dva ključna cilja – granica je bezbjedna, a inflacija završava“, tvrdi portparolka Kerolajn Livit (Karoline Leavitt), preuveličavajući napredak po pitanju inflacije.

„To se moglo i očekivati“

Trampovi prioriteti su bili jasni još od 1980-ih i 1990-ih. Kao na primjer – međunarodna trgovina.

„To nije slobodna trgovina“, rekao je podrugljivo 1988. „Ako ikad pokušate da nešto prodate u Japanu – zaboravite.“

Sličan stav imao je i kad je riječ o trošenju na odbranu. „Natjerao bih naše saveznike da plate svoj fer dio“, poručivao je.

A što se tiče imigracije – Tramp je jednom saradniku rekao da Amerika nikada neće postati većinsko-manjinska nacija. „To se nikad neće desiti. Nećemo postati Južna Afrika.“

„Šok i nevjerica“

Trampov povratak u Bijelu kuću stavio je stara pitanja na vrh nacionalne agende.

„To su stvari u koje on vjeruje 30-40 godina“, kaže Gordon Sondlend (Gordon Sondland), bivši ambasador u EU tokom Trampovog prvog mandata. Navodi da je drugi mandat počeo sa „šokom i nevjericom“ javnosti – ali da sve postaje logično ako znate koliko je Tramp dosljedan.

Prva stvar koju svaki predsjednik uradi jeste – bira svoj tim. A Trampa oduvijek privlače tajkuni.

„Voli da se druži s bogatašima“, kaže Alen Markus (Alan Marcus), PR konsultant koji je radio s njim 1990-ih. „Za njega je biti bogat – isto što i biti u pravu.“

U prvom mandatu pokušao je da uključi Karla Ajkana (Carl Icahn) kao posebnog savjetnika. Nije tražio da Ajkan proda imovinu, a na kraju je Ajkanova kompanija završila pod istragom Ministarstva pravde.

Drugačiji pristup

Ovaj put Tramp je imenovao Ilona Maska (Elon Musk), najbogatijeg čovjeka u svijetu, za posebnog državnog službenika. Mask je jedan od deset milijardera u administraciji, i većina njih ne radi ono u čemu su najbolji.

Iako je suosnivač Tesle često prisutan, Tramp ga je najprije predstavio kao čovjeka zaduženog za smanjenje državne potrošnje.

Ali ljudi koji ga znaju godinama sumnjaju da ga deficit zaista brine.

„Znam kako gleda na dug – ako imaš para, što da vraćaš?“, kaže Nikolas Ribis (Nicholas Ribis), bivši CEO Trampovog kockarskog carstva. „On nije kao drugi. Ne mari toliko za budžetski minus.“

Gašenje agencija i pregovori sa Zelenskim

Umjesto toga, čini se da je Odsjek za efikasnot vlade spreman za suočavanje s birokratijom (DOGE). Tramp je ukinuo USAID – agenciju koja je dijelila pomoć siromašnima širom svijeta. Budućnost Ministarstva obrazovanja je neizvjesna, iako Linda Mekmehon (Linda McMahon), supruga vlasnika WWE-a, milijardera Vinsa Mekmehona (Vince McMahon), opisuje svoj posao kao „konačnu misiju“.

Tramp se zatim okrenuo globalnoj sceni i u februaru je ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući „Ili se dogovarate, ili mi izlazimo. Nemate vi džokere.“ Dogovor je, navodno, bio – rijetki minerali u zamjenu za vojnu pomoć. Podsjećanja radi, u prvom mandatu je tražio od Zelenskog da otvori istragu o porodici Džoa Bajdena (Joe Biden) u zamjenu za vojnu pomoć.

„Hoće da vuče sve konce“

„To je klasični Tramp – voli da vuče sve konce“, kaže Sondlend, koji ga je prvi put sreo 1988. na Republikanskoj konvenciji. Tramp ga tada jedva primijetio, ali kad ga je vidio kako sjedi sa guvernerom Nju Hempšira, odjednom je bio ljubazan.
„Tako on funkcioniše – važno je s kim si.“

Tako Trump gleda na svijet – postoje ljudi koji su važni i ljudi koji nisu. ‘

“Kada su druge države u pitanju, Tramp prvo pita: „ Jesu li one nuklearna sila? Zašto spašavati zemlju bez nuklearnog oružja poput Ukrajine ako to riskira izazivanje nuklearne prijetnje poput Rusije? Zato su sa Sjevernom Korejom oprezni“.

Trampov trgovinski rat

U martu je Tramp pokrenuo novi globalni trgovinski rat. U početku nije znao koliko ima ovlašćenja za carine, jer je to nekada radio Kongres, kaže bivši sekretar trgovine Vilbur Ros (Wilbur Ross).

Bijela kuća se pozvala na nacionalnu bezbjednost i uvela carine, što je završilo na sudu – ali je Bijela kuća pobijedila.

Tako je Tramp dobio priliku da vodi samostalni trgovinski rat, destabilizujući svjetska tržišta. Carine naziva „recipročnim“, iako često nijesu proporcionalne.
„Ta formula ne mjeri ono što oni misle da mjeri“, kaže Ros.

„Najveći prodavac u svijetu“

Tako izgleda život u Trampovom novom svijetu – svaki dan nova drama iz Bijele kuće. „Najveći prodavac na svijetu“, zaključuje Ribis.

Ali pravi izazov tek dolazi: Može li čovjek koji je gradio karijeru na pritužbama, uvjeren da svi pljačkaju Sjedinjene Države, sada preći na rješenja?

Berze su, čini se, skeptične. „Tržišta su nervozna jer niko ne zna postoji li krajnji cilj. A ako postoji – kako će izgledati svijet?“, pita se Ros.

Dan Alexander, Forbes

‘Shock And Awe’: How Trump Took Over Washington—And The World—In 100 Days