Njujorški porez na drugi dom izazvao burne reakcije, ali jedva će okrznuti bogatstvo milijardera

Porez Njujorka na drugi dom, koji je stupio na snagu 1. jula, izazvao je burne reakcije i milijardera i drugih stanovnika grada. Dok gradske vlasti još utvrđuju koje će nekretnine biti obuhvaćene, u ponedjeljak su objavile ogroman spisak sa stotinama hiljada adresa i imena vlasnika.

Nezadovoljstvo tinja još od aprila, kada je gradonačelnik Zohran Mamdani predstavio plan za uvođenje poreza, snimivši video ispred penthausa vrijednog 240 miliona dolara, koji pripada milijarderu i vlasniku hedž fonda Kenu Grifinu (Ken Griffin).

„Kada sam se kandidovao za gradonačelnika, rekao sam da ćemo oporezovati bogate“, kazao je Mamdani, približivši se kameri. „E pa, danas oporezujemo bogate.“

Grifinov odgovor bio je podjednako oštar. Video je nazvao „jezivim“ i „zastrašujućim“.

Na Globalnoj konferenciji Milken instituta (Milken Institute) u maju dodao je da „Mamdani jasno stavlja do znanja da Njujork ne cijeni uspjeh“.

Grifin je čak zaprijetio da će njegova kompanija Citadel odustati od planova za izgradnju poslovnog tornja vrijednog šest milijardi dolara na Menhetnu i da će, umjesto toga, više zaposlenih preseliti u Majami, gdje je kompaniju iz Čikaga premjestio 2022. godine.

Njegov partner na projektu, nekadašnji milijarder i mogul u sektoru nekretnina Stiven Rot (Steven Roth), otišao je toliko daleko da je slogan „oporezujte bogate“, kada ga političari izgovaraju „sa bijesom i prezirom“, uporedio sa „nekim odvratnim rasističkim uvredama“.

Ko će plaćati novi porez

Porez, poznat kao „pied-à-terre“ porez, odnosiće se na nekretnine koje vlasnicima nijesu primarno mjesto stanovanja.

To uključuje nekretnine u Njujorku čiji vlasnici žive izvan grada, kao i dodatne domove koje posjeduju ljudi koji žive u nekoj od pet gradskih opština.

Porez je za sada odobren do 2031. godine, a u početku će obuhvatiti kuće čija je vrijednost veća od pet miliona dolara, kao i stanove u kondominijumima i stambenim zadrugama vrijedne najmanje milion dolara.

Nekretnina je izuzeta ukoliko je izdata zakupcu ili predstavlja primarni dom vlasnika ili člana njegove uže porodice.

Tokom prve dvije godine porez će se obračunavati na osnovu procijenjene vrijednosti koju određuje grad, a te cifre su poznate po tome što su znatno niže od stvarnih tržišnih cijena.

Grifin je, na primjer, 2019. platio rekordnih 240 miliona dolara za penthaus u središnjem dijelu Menhetna, čime je ta transakcija postala najskuplja prodaja stambene nekretnine ikada zabilježena u SAD.

Međutim, prema podacima njujorškog Odjeljenja za finansije, njegova procijenjena vrijednost iznosi svega 15,6 miliona dolara.

Grad planira da tu razliku ispravi od poreske godine 2028/29, kada će nekretnine ponovo procjenjivati na osnovu uporedivih prodaja i tržišnih vrijednosti.

Od tada će se porez primjenjivati isključivo na nekretnine vrijedne više od pet miliona dolara.

Milijarderi će jedva osjetiti namet

Uprkos svim polemikama, novi porez jedva da će uticati na Grifinovo ili bogatstvo bilo kojeg drugog milijardera. Takođe je malo vjerovatno da će gradskoj kasi donijeti dovoljno novca da napravi značajniju razliku.

Forbes je procijenio kako bi porez mogao da utiče na deset milijardera koji posjeduju nekretnine u Njujorku, fokusirajući se na neke od najbogatijih ljudi na svijetu i vlasnike najskupljih nekretnina ikada prodatih u gradu.

Za prve dvije godine korišćene su vrijednosti koje je procijenio grad, dok je za naredne tri godine uzet prosjek kupovne cijene i sadašnjih tržišnih procjena sa internet stranica za nekretnine, poput Ziloua (Zillow).

Prema tim proračunima, Ken Grifin, koji osim penthausa posjeduje i dva stana u zgradi na adresi 740 Park avenija na Aper Ist Sajdu, ukupne vrijednosti 83 miliona dolara, morao bi do 2031. da plati procijenjenih 12,9 miliona dolara.

To je zanemarljiv iznos za čovjeka njegovog bogatstva – svega 0,025 odsto od njegovih 51,4 milijarde dolara.

Drugim riječima, to bi bilo kao kada bi osoba čije bogatstvo iznosi 100.000 dolara platila dodatnih 25 dolara poreza, što je danas manje od cijene dvije čaše vina.

Bezos bi platio svega 0,002 odsto bogatstva

Za Džefa Bezosa (Jeff Bezos), četvrtog najbogatijeg čovjeka u svijetu, taj teret bio bi još manji.

On posjeduje devet nekretnina u gradu i suočio bi se sa procijenjenim poreskim računom od 5,1 milion dolara.

Neki od njegovih stanova, kupljeni još devedesetih godina, vjerovatno nijesu ni dovoljno vrijedni da bi bili obuhvaćeni novim porezom.

Bezos nije kritikovao mjeru, koja bi iznosila svega 0,002 odsto njegovog bogatstva procijenjenog na 247,1 milijardu dolara.

U maju je za CNBC kazao da je to „sasvim razumna stvar koju Njujork može da uradi“.

Čak ni za manje bogate milijardere porez neće predstavljati veliki teret.

Džozef Cai (Joseph Tsai), suosnivač giganta elektronske trgovine Alibaba, kupio je 2021. tri stana u zgradi 220 Central Park South, ultraluksuznom neboderu u njujorškoj „Ulici milijardera“, za ukupno 345,5 miliona dolara.

Procjenjuje se da će do 2031. platiti oko 12,4 miliona dolara poreza, odnosno približno 0,1 odsto svog bogatstva od 12,3 milijarde dolara.

„Gotovo kao da Mamdani zapravo i ne oporezuje bogate onako kako je obećao“, kaže Nejten Goldmen (Nathan Goldman), profesor računovodstva na Državnom univerzitetu Sjeverne Karoline, koji je za Forbes pisao o ovom porezu.

Ukazujući na teškoće u procjenjivanju ultraluksuznih nekretnina i dodatni posao koji će grad morati da obavi, dodaje:

„Moraće da zaposle sve te dodatne ljude samo da bi mogli da sprovedu porez.“

Promjena primarnog prebivališta može smanjiti račun

Milijarderi koji žive u gradu i posjeduju više domova u pet njujorških opština mogli bi da smanje porez tako što će svoju najvredniju nekretninu proglasiti primarnim prebivalištem.

Nekadašnji gradonačelnik Majkl Blumberg (Michael Bloomberg), na primjer, svoju najskuplju gradsku nekretninu, vilu u Istočnoj 79. ulici, vodi kao primarno prebivalište, pa na nju ne bi plaćao dodatni porez.

Slično tome, vlasnik hedž fonda Bil Ejkmen (Bill Ackman) proglasio je svojim primarnim prebivalištem dvoetažni penthaus vrijedan 91,5 miliona dolara u tornju One57 u Midtaunu, koji je kupio 2015. godine.

Taj potez mogao bi da mu do 2031. uštedi oko 4,6 miliona dolara.

Njegova druga nekretnina, penthaus u stambenoj zadruzi, ne nalazi se u bazi podataka koju je grad objavio, pa Forbes nije mogao da procijeni porez za nju.

Ipak, Ejkmen je vjerovatno manje zabrinut zbog samog poreza nego zbog vrijednosti nekretnina pri budućoj prodaji.

„Ljudi poput Kena Grifina čine izgradnju luksuznih projekata u Njujorku održivom, stvarajući dobro plaćene poslove u građevinarstvu, posredovanju, pravnim uslugama, marketingu i drugim sektorima“, napisao je u aprilu na mreži X.

„Ne mogu da zamislim da su njujorški građevinski sindikati oduševljeni njegovim planom.“

Procjenitelji očekuju da će se tržište prilagoditi

Najmanje jedan procjenitelj nekretnina smatra da su takvi strahovi pretjerani.

„Prodaja nekretnina vrijednih više od pet miliona dolara vjerovatno će usporiti dok se prodavci ne prilagode novom tržištu“, napisao je u aprilu profesor Univerziteta Kolumbija Džonatan Miler (Jonathan Miller).

„Kada se prilagode, porez će jednostavno biti uračunat u vrijednost nekretnine.“

Porezi na nekretnine najveći su izvor prihoda Njujorka. Tokom 2025. donijeli su gradu 39,6 milijardi dolara, odnosno 49,4 odsto svih lokalnih poreskih prihoda, prema podacima Odbora za nekretnine Njujorka.

Administracija gradonačelnika Mamdanija procijenila je da bi novi porez mogao da donese 500 miliona dolara godišnje.

Gradski kontrolor procjenjuje da je realniji iznos između 340 i 380 miliona dolara, kada se uzmu u obzir promjene u ponašanju vlasnika i izuzeci za izdate nekretnine.

U oba slučaja, prihod neće imati veliki udio u gradskom budžetu od 125,8 milijardi dolara za narednu godinu.

„To nije naročito veliki dio Grifinovog novca, a ni 500 miliona dolara godišnje neće zaista mnogo toga promijeniti“, kaže Goldmen.

„Zato se postavlja pitanje: u čemu je svrha svega ovoga, sa obje strane? Zašto se toliko ljutiti zbog poreza i zašto ga uopšte uvoditi?“

Giacomo Tognini, Forbes

New York’s Pied-À-Terre Tax Will Barely Dent Billionaires’ Fortunes