Koliko košta život u 10 najpoželjnijih gradova za superbogate
Ultrabogati kupci nekretnina bez zadrške izdvajaju više od milion dolara za stan od oko 90 kvadrata u rimskoj ulici Via Veneto, plaćaju više od dva miliona dolara za kuće sa dvije spavaće sobe na Majorki u Španiji i nastavljaju da troše na luksuzne rezidencije na Aper ist sajdu (Upper East Side) u Njujorku, pokazuje najnoviji izvještaj kompanije Knight Frank.
Godišnji izvještaj izdvaja 10 najatraktivnijih tržišta nekretnina koja bi mogla nadmašiti očekivanja u narednoj godini, uključujući i dvije lokacije u SAD-u: Aper ist sajd na Menhetnu i kvart Pacifik palisejds (Pacific Palisades) u Holivudu.
Agentima za nekretnine na Aper ist sajdu, gdje cijene novih stanova i predratnih zgrada prelaze 7.000 dolara po kvadratnom metru, početak 2026. donio je najprometnije mjesece do sada. Pacifik palisejds, gdje čuveni filmski reditelj Stiven Spilberg (Steven Spielberg) posjeduje imanje vrijedno 97 miliona dolara, bilježi snažan rast nakon prošlogodišnjih razarajućih požara.
Italija, zahvaljujući paušalnom porezu na strane prihode namijenjenom privlačenju bogatih pojedinaca, postaje sve privlačnija destinacija za imućne. Očekuje se rast interesovanja za rimsku Via Veneto i jezero Komo, gdje trosobni stanovi dostižu cijenu i do pet miliona dolara.
Interesovanje za luksuzni londonski kvart Čelsi raste među domaćim i međunarodnim kupcima, posebno Amerikancima. Međutim, cijene su visoke — stanovi sa dvije spavaće sobe prelaze dva miliona dolara, dok porodične kuće dostižu između sedam i 13 miliona.
Vlasnici drugih nekretnina sve više se okreću Majorki, gdje kuće sa dvije spavaće sobe koštaju više od dva miliona dolara, kao i Sent-Martin-de-Belvilu u francuskim Alpima, gdje se četvorosobna ski brvnara može kupiti za oko 1,8 miliona dolara.
Kupci koji biraju destinacije prema životnom stilu sve više gledaju ka Dalefildu kod Kvinstauna na Novom Zelandu, gdje se moderna kuća može kupiti za tri miliona dolara. U australijskom Džilongu, lučkom gradu u Viktoriji, investitori ulažu u kuće od oko dva miliona dolara blizu mora.
Rezidencijalna zona Silberkiste uz zapadnu obalu Ciriškog jezera u Švajcarskoj – gdje stanovi sa dvije spavaće sobe koštaju oko 1,9 miliona dolara, a vile na obali počinju od 25 miliona – posebno je atraktivna za menadžere, preduzetnike i kupce iz SAD-a, Velike Britanije i sjeverne Evrope.
Gdje se još sele superbogati
Prema Knight Franku, i druga tržišta doživljavaju snažne promjene, uključujući Majami, Abu Dabi, Mumbaj i Brizbejn.
U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Dubai godinama bilježi bum luksuznih nekretnina, dok Abu Dabi postaje alternativa za investitore koji žele iskoristiti ekonomski rast, ali uz sporiji tempo.
U Indiji, Mumbaj je u posljednjih pet godina zabilježio rast BDP-a od 38%, uz snažan rast prodaje novih nekretnina vrijednih pet miliona dolara ili više.
Australija je u posljednjih deset godina povećala broj milionera za 30%, dok Brizbejn bilježi rast podstaknut Olimpijskim igrama 2032. i velikim infrastrukturnim ulaganjima. Cijene luksuznih stanova u tom gradu porasle su sa sedam na 11 miliona dolara u samo godinu dana.
Odakle superbogati odlaze
Promjene u poreskim zakonima podstakle su migraciju bogatih.
U SAD-u, predlog poreza na milijardere u Kaliforniji naveo je osnivače poput Marka Zakerberga (Mark Zuckerberg), Lerija Pejdža (Larry Page), Pitera Tila (Peter Thiel), Kena Grifina (Ken Griffin) i Sergeja Brina (Sergey Brin) da se presele u Majami, gdje su kupili nekretnine vrijedne između 18 i 170 miliona dolara.
U Velikoj Britaniji, ukidanje poreskog statusa za nerezidente podstaklo je odlazak milijardera poput brodarskog magnata Džona Fredriksena (John Fredriksen), Kristijana Angermajera (Christian Angermayer) i Nasifa Savirisa (Nassef Sawiris), vlasnika fudbalskog kluba Aston Vila.
Prema podacima kompanije Henley & Partners, Velika Britanija, Kina, Indija, Južna Koreja, Rusija i Brazil među zemljama su koje najbrže gube bogate stanovnike.
Šta bogati danas kupuju
Ultrabogati sve više ulažu u luksuzne satove i kolekcionarska umjetnička djela, posebno iz impresionističkog, modernog i poslijeratnog perioda, dok interesovanje za rijetki viski, vina i savremenu umjetnost opada.
Tržište kolekcionarskih predmeta stabilizovalo se 2025. godine nakon dvije godine pada. Prodaja umjetnina oživjela je zahvaljujući djelu Gustava Klimta „Portret Elizabet Lederer“, koje je umjesto procijenjenih 150 miliona prodato za čak 236,3 miliona dolara.
Investitori su nastavili da kupuju radove autora poput Vinsenta van Goga (Vincent van Gogh), Kloda Monea (Claude Monet) i Edvarda Munka (Edvard Munch), dok je interesovanje za luksuzni viski, vina i oldtajmere opalo.
Indeks HAGI Top 50 zabilježio je pad od 3,7% u 2025, dok je tržište luksuznih vina palo 2,5%, odnosno više od 24,7% od 2022. godine.
Mary Whitfill Roeloffs, Forbes
Here’s What It Costs To Live In The 10 Hottest Cities For The Super Rich