Troškovi zaduživanja vodećih ekonomija najviši od finansijske krize 2008.

Troškovi državnog zaduživanja u nekoliko razvijenih ekonomija dostigli su u ponedjeljak najviši nivo od finansijske krize 2008. godine, a u nekim slučajevima i od ranije, jer investitori strahuju da bi kriza na Bliskom istoku mogla održavati inflaciju na visokom nivou.

Zabrinutost zbog rasta cijena i državne potrošnje povećala je troškove zaduživanja Pariza, Berlina, Vašingtona, Tokija i Londona, jer investitori očekuju da bi uporna inflacija mogla dovesti do daljeg rasta kamatnih stopa, piše Gardian (Guardian).

Prinos, odnosno kamatna stopa, na 30-godišnje francuske obveznice porastao je na najviši nivo od septembra 2008. godine, na 4,8558 odsto, što je rast od jednog baznog poena, odnosno 0,01 procentni poen, pokazali su podaci LSEG-a.

Prinos na desetogodišnje francuske obveznice dostigao je najviši nivo od juna 2009. godine, porastavši za jedan bazni poen na 4,0516 odsto. Odgovarajući prinos na njemačke obveznice popeo se na najviši nivo od 2011. godine, na 3,2138 odsto, što je rast od 1,5 baznih poena.

Strahovanja da će centralne banke nastaviti da pooštravaju monetarnu politiku kako bi spriječile da inflacija izmakne kontroli podigla su prinose na obveznice, jer su investitori tražili veći povrat za držanje državnog duga.

Tržišta ukazuju da će ECB podići kamate

Tržišta novca trenutno ukazuju na gotovo 85 odsto vjerovatnoće da će Evropska centralna banka u septembru povećati kamatne stope.

Kriza na Bliskom istoku gurnula je cijene nafte prošle sedmice naviše za šest odsto, dok je cijena Brent nafte dodatno porasla u ponedjeljak, u trenutku kada SAD i Iran pokušavaju da okončaju sukob, a Donald Tramp ponovo je zaprijetio bombardovanjem Omana ukoliko se ta zemlja „ispriječi“ njegovim naporima da okonča rat.

Troškovi dugoročnog zaduživanja američke vlade dostigli su najviši nivo od finansijske krize. Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice porastao je na 5,29 odsto, što je najviši nivo od 2007. godine – godine kreditne krize koja je prethodila finansijskom slomu 2008.

Cijene britanskih i italijanskih državnih obveznica, koje padaju kada prinosi rastu, takođe su oslabile.

Prinos na desetogodišnje japanske državne obveznice dostigao je najviši nivo u posljednje tri decenije, jer su investitori počeli da očekuju da bi Banka Japana (Bank of Japan) mogla već u septembru da poveća kamatne stope, pokušavajući da ojača vrijednost jena.

Prinos na desetogodišnje japanske državne obveznice porastao je na 2,93 odsto, najviši nivo od septembra 1996. godine, prije nego što se blago povukao nakon što je najnoviji izvještaj o BDP-u Japana pokazao da je rast u periodu april–jun bio slabiji nego što se očekivalo.

Glavni tehnički analitičar kompanije IG Aksel Rudolf (Axel Rudolph) rekao je:

„Uporna slabost jena i inflatorni pritisci dodatno jačaju argumente za akciju, dok neizvjesnost oko načina na koji će vlada finansirati predloženo smanjenje poreza na hranu stvara još jedan sloj fiskalne zabrinutosti. Japansko tržište obveznica očigledno postaje sve manje tolerantno, a Banka Japana bi uskoro mogla biti primorana da bira između podrške krhkoj ekonomiji i obuzdavanja inflacije.“