Svjetske berze blizu rekordnih nivoa, nafta i dalje ispod 100 dolara zbog nade u mirovni sporazum
Svjetske berze zadržale su se danas blizu rekordnih nivoa i bile su na putu da zabilježe treću uzastopnu sedmicu rasta, dok su referentne cijene nafte ostale ispod 100 dolara po barelu uoči ključnog vikenda koji bi mogao otvoriti put ka skorom rješenju rata s Iranom.
Predsjednik SAD Donald Tramp izrazio je uvjerenje da bi uskoro mogao biti postignut sporazum o okončanju sukoba i pozvao grupu Hezbolah, blisku Teheranu, da obustavi vatru, nakon što je između Libana i Izraela stupilo na snagu desetodnevno primirje.
Investitori su ovog mjeseca brzo prihvatali optimističan pogled na svaki signal smirivanja situacije, iako je Hormuški moreuz – kroz koji inače prolazi petina svjetskih isporuka nafte i gasa – i dalje uglavnom zatvoren, piše Rojters (Reuters).
Taj optimizam zadržao je cijene nafte ispod 100 dolara po barelu, iako su i dalje znatno iznad nivoa prije rata. Fjučersi na naftu Brent su iznosili 96 dolara po barelu, što je pad od oko 3,5 odsto na dnevnom nivou, dok su američki fjučersi na sirovu naftu West Texas Intermediate pali 4 odsto, na 87,5 dolara po barelu.
Na tržištima akcija, MSCI indeks svjetskih dionica bio je uglavnom stabilan tokom dana, ali blizu rekordnog nivoa dostignutog u četvrtak. Nakon pada u martu zbog rata, u aprilu je do sada porastao 8,5 odsto.
„Glavna dilema je da li je ovo otišlo predaleko i prebrzo, i šta zapravo tržišta akcija vide kada tako snažno rastu dok je nafta i dalje blizu 100 dolara“, rekao je Ben Laidler, šef makro i strategije za akcije u Bradesco BBI.
„Ali to promašuje suštinu“, rekao je Laidler. „Investitori gledaju unaprijed. Relativne valuacije djeluju prilično dobro, zarade su i dalje veoma snažne, a rijetko koji geopolitički događaj nije predstavljao priliku za kupovinu.“
On je dodao da će za nastavak rasta berzi biti potrebna potvrda nedavnih kretanja kroz dalje korake ka deeskalaciji u Iranu, koji bi oborili cijene nafte, kao i kroz rezultate kompanija za prvo tromjesečje.
„Očekivanja su prilično visoka i sada ih treba opravdati“, rekao je.
Početne faze sezone objave poslovnih rezultata u SAD uglavnom su bile pozitivne, iako je u petak fokus bio na Netflixu, čije su akcije pale 9,6 odsto prije otvaranja tržišta nakon što je kompanija prognozirala zaradu po akciji u drugom tromjesečju ispod očekivanja.
Šira indeksna kretanja bila su umjerenija, jer trgovci nijesu bili spremni na veće opklade uoči ključnog vikenda tokom kojeg će tržišta biti zatvorena.
Evropski široki indeks STOXX 600, koji je zaostajao za američkim i azijskim tržištima, blago je porastao, kao i fjučersi na američki S&P 500.
Azijske akcije ranije tokom dana zabilježile su pad, ali su ipak završile sedmicu u plusu.
Obveznice zaostaju
Tržišta državnih obveznica povratila su dio ranijih gubitaka, ali znatno manje nego tržišta akcija. Investitori sada vide manje šanse za smanjenje kamatnih stopa američkog FED-a ove godine nego prije rata, a i dalje očekuju povećanja kamata Evropske centralne banke koja su požurili da uračunaju početkom marta.
Prinos na referentne američke desetogodišnje obveznice bio je u petak niži za dva bazna poena i iznosio je 4,29 odsto, što je pad u odnosu na kraj marta kada se približio 4,5 odsto, ali je i dalje osjetno iznad nivoa prije rata od oko 4 odsto.
Prinos na referentne njemačke desetogodišnje obveznice u eurozoni iznosio je 3,02 odsto i, kao i američki, bio je ispod nedavnog maksimuma, ali i dalje oko 40 baznih poena iznad nivoa s kraja februara.
Za Endrua Čorltona (Andrew Chorlton), direktora za javna ulaganja u obveznice u M&G, posljednje dvije sedmice bile su iznenađujuće zbog brzine kojom su tržišta bila spremna da zanemare sukob i energetski šok.
„Postoji prilično snažan kontrast između onoga što donosioci odluka i centralni bankari govore o rizicima koje ovaj sukob stvara i onoga što tržište signalizira“, rekao je.
„To djeluje pomalo samozadovoljno“, dodao je Čorlton. „Ne djeluje vjerovatno da ne bi trebalo da bude ugrađen dodatni premijski rizik, bilo za rast, bilo za inflaciju.“
Američki dolar imao je koristi od tražnje za sigurnim utočištem u martu, ali je od tada izgubio te dobitke. Euro se posljednji put trgovao po 1,1803 dolara, tik ispod sedmonedjeljnog maksimuma dostignutog u prethodnoj sesiji.
Jen je blago ojačao na 159,02 za dolar, dok su investitori analizirali komentare guvernera Banke Japana Kazua Uede, koji je izbjegao da nagovijesti mogućnost povećanja kamata ovog mjeseca.
Ti komentari ostavili su trgovce u neizvjesnosti kada je riječ o terminu narednog povećanja kamata, a izostanak jasnog signala naveo je tržišta da smanje očekivanja da će Banka Japana povećati stope na sastanku o monetarnoj politici 27. i 28. aprila.