Šta znamo o spajanju osam regionalnih berzi čije će sjedište biti u Zagrebu

Na inicijativu Zagrebačke berze i Hrvatske, osam regionalnih berzi dogovorilo je spajanje. Njihov zajednički promet gotovo je 40 puta veći od prometa Zagrebačke berze. Prednosti budućeg spajanja su brojne, a sjedište nove kompanije biće u Zagrebu, odakle je inicijativa i potekla. Više o tome za Forbes Hrvatska pojasnila je predsjednica Uprave Zagrebačke berze Ivana Gažić.

Različiti oblici saradnje te formalnog i neformalnog povezivanja berzi nijesu neuobičajeni za tržišta kapitala. Velika promjena priprema se na regionalnom nivou: memorandum o spajanju osam berzi je nedavno potpisan, a sjedištenove kompanije biće u Zagrebu.

Predsjednica Uprave Zagrebačke berze Ivana Gažić izjavila je za Forbes Hrvatska da Zagrebačka berza od svog osnivanja njeguje odlične odnose s brojnim berzama u regionu, jer se kroz saradnju mogu postići bolji rezultati – veća vidljivost tržišta, usklađivanje regulatornih i strateških ciljeva. Time se kompanijama olakšava prikupljanje kapitala, a investitorima se pojednostavljuju investicioni procesi i povećava broj dostupnih opcija.

Tržište od 85 miliona ljudi i 18 milijardi eura prometa

Regionalna saradnja formalizovana je potpisivanjem memoranduma o razumijevanju između osam berzi, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Dodatni zamah dala je i Strategija razvoja tržišta kapitala koju je Ministarstvo finansija Hrvatske usvojilo prije tri mjeseca – predviđa se pet strateških pravaca, među kojima je i regionalna integracija.

Pored Zagrebačke, u projekat su uključene berze iz Slovenije, Poljske, Slovačke, Rumunije, Bugarske, Mađarske i Sjeverne Makedonije. Ukupan promet svih ovih berzi iznosi oko 18 milijardi eura, dok je promet Zagrebačke berze prošle godine bio 459,4 miliona eura. Na teritoriji država obuhvaćenih inicijativom živi oko 85 miliona ljudi.

Projekat je u ranoj fazi razvoja, pa Gažić navodi da još nije vrijeme za razgovor o detaljima. Fokus je na usklađivanju pravnih, tehničkih i operativnih aspekata. Zagrebačka berza vjeruje da će projekat otvoriti nove mogućnosti za ulagače i izdavaoce, kao i dodatno podstaći razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Veća likvidnost, transparentnost i manji troškovi

Spajanjem se očekuje povećanje efikasnosti i dostupnosti ulaganja, a regionalna integracija mogla bi da donese:

• veću likvidnost,
• bolju transparentnost,
• niže troškove pristupa tržištima i
• veću konkurentnost berzi na globalnom nivou.

Spajanja i saradnje među berzama uobičajene su širom svijeta. Dvije ključne međunarodne organizacije su Federation of European Securities Exchanges (FESE) i World Federation of Exchanges (WFE). Kroz ove asocijacije berze vode dijalog o zajedničkim temama.

Istorijski primjeri: NYSE i Euronext

Značajan primjer je Njujorška berza (New York Stock Exchange – NYSE), koju je 2007. godine preuzeo Euronext, a 2008. i Američka berza (American Stock Exchange). Godine 2013. NYSE je postao dio Interkontinentalne berze (Intercontinental Exchange – ICE). Euronext danas objedinjuje berze u Amsterdamu, Briselu, Parizu, a kasnije i u Portugalu, Irskoj i Italiji. Kada se 2007. spojio s NYSE-om, stvorena je prva globalna berza s operacijama i u Evropi i u SAD-u.

Vlasničke strukture i modeli saradnje

Zagrebačka berza već deceniju je stoprocentni vlasnik Ljubljanske berze, koju je prethodno akvirirala Bečka berza. Takođe, posjeduje skoro 30% udjela u Makedonskoj berzi. Berze u Bugarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Mađarskoj su u većinskom državnom vlasništvu, dok su berze u Zagrebu i Bukureštu listirane kompanije sa raznolikom vlasničkom strukturom.

Baltičke zemlje (Estonija, Letonija, Litvanija) imaju zasebne berze, ali su sve integrisane u Nasdaq Baltic Market, sa zajedničkom infrastrukturom i pravilima. Slično funkcioniše i Nasdaq Nordic (Danska, Švedska, Finska).

Ivana Gažić ističe da nije nužno formalno spajanje – već i sporazumi o saradnji mogu donijeti značajne koristi. Projekat tek ulazi u fazu razgovora o budućem razvoju.

Ministarstva daju političku podršku

Berzansko tržište je složen sistem u kojem moraju sarađivati brojni entiteti. Ministarstva finansija država učesnica pružiće političku podršku, a saradnja će biti formalizovana kroz potpisivanje zajedničkog memoranduma. To će predstavljati istorijski iskorak i potvrdu političke volje za reforme koje će omogućiti jače, efikasnije i konkurentnije tržište kapitala u ovom dijelu Evrope – na korist svih uključenih zemalja.

Bojan Bajgorić Šantić, Forbes Hrvatska