Savjetnik predsjednika Crne Gore o investicionom ambijentu: Investicije rastu, ali ih koče izazovi u vladavini prava

Crna Gora bilježi rastući trend priliva stranih direktnih investicija, ali postoje izazovi koji su najveća kočnica za privlačenje više renomiranih kompanija iz razvijenih ekonomija, prije svega vladavinu prava, efikasno sudstvo koje omogućava zaštitu kapitala, sprovođenje ugovora i  pravnu sigurnost

To u razgovoru za Forbes Crna Gora kaže savjetnik predsjednika države za ekonomiju i ekonomsku diplomatiju, Mladen Grgić.

„Crna Gora je relativno atraktivna investiciona destinacija, što neupitno pokazuju i prilivi stranih direktnih investicija od 2006. godine do danas koji je u prosjeku iznosio više od 20 odsto BDP-a. Iako smo tokom pandemije korona virusa imali najveći pad BDP-a u Evropi, oporavak je bio brz, i posljednje tri godine Crna Gora bilježi jedan od najvećih povećanja BDP-a na kontinentu, i to dok nekim državama prijeti recesija“, podsjeća Grgić.

Posljednja godina je, kaže, bila posebno uspješna za crnogorske kompanije koje su ostvarile rekordne profite, i to kada se oduzme inflacija.

„Hoću da kažem da nudimo ambijent u kojem kompanije ostvaruju zaradu i koji im omogućuje da budu uspješne. Uz to imamo i povoljnu poresku politiku, i te dvije komponente su najviše uticale da imamo privlačan investicioni ambijent. Posebno naglašavam rastući trend priliva stranih direktnih investicija u 2021. i 2022. godini, koje su značajno veće u odnosu na prethodni desetogodišnji prosjek u realnim veličinama i mjereno učešćem u BDP-u“, naveo je.

Prema podacima Svjetske banke prema učešću neto stranih direktnih investicija u bruto domaćem proizvodu u 2022. godini Crna Gora je bila 9. zemlja na svijetu.

Grgić dodaje da sa aspekta strukture investicija oko 40 odsto jesu investicije u nekretnine, što stvara dodatan pritisak na infrastrukturu i prostor, dok pretjeranja gradnja na primorju – gdje je mahom kupovina zbog kasnijeg izdavanja, usmjerava turizam ka njegovim najštetnijim oblicima.

„Investicije u kompanije i banke čine oko 20 odsto ukupnog priliva. Posebno je važno staviti dodatan fokus na ovaj segment investicija, jer strane kompanije mogu da doprinesu stvaranju bolje poslovne kulture, pomognu u jačanju ljudskog kapitala, donesu dodatna znanja i iskustva u jačanju poslovnih kapaciteta“, ocijenio je.

Nikad više dostupnog kapitala, ali do njega ne možemo zbog lošeg planiranja i loših projekata

Govoreći o izazovima u oblasti vladavine prava, podsjeća da je to najvažniji preduslov za stvaranje boljeg ekonomskog ambijenta.

„Naravno, vjerujem da možemo pojednostaviti mnoge procedure – olakšati i unaprijediti registraciju i osnivanje preduzeća, poboljšati naše registre, unaprijediti i skratiti administrativne procese uključujući poreske prijave. Mi smo mala zemlja, ne shvatam nekada zašto neki procesi ne mogu da se odvijaju elektronskim putem. Ali sve su to stvari koje se nadograđuju na ono što sam pomenuo – vladavina prava koja će doprinijeti stabilnom i predvidivom ambijentu“.

Grgić je, prije nego je postao savjetnik predsjednika države Jakova Milatovića, rukovodio Agencijom za investicije.

„Iskustveno mogu reći da je lakši proces animirati investitora da dođe u Crnu Goru, a teži dio je ponuditi projekte sa jasnim procedurama i rokovima u kojima će se odvijati. Slična je situacija i sa kapitalnim projektima. Nikada nismo imali više dostupnog kapitala, što grantova, što povoljnih kredita evropskih finansijskih institucija, ali loše planiranje i pripremanje projekata nas često sprječavaju da povlačimo i pristupamo tim sredstvima.

Izgrađen veliki broj SE ali još ne mogu na mrežu, sistem nema taj kapacitet

Na pitanje šta najviše privlači investitore, Grgić odgovara da primjećuje da vlada veliko interesovanje za energetski sektor, što je dobro.

Energetika će, smatra on, predstavljati jedan od najvažnijih stubova razvoja crnogorske ekonomije u godinama koje dolaze.

„Takođe,vjerujem da nam može pomoći u diversifikovanju ekonomije. Samo interesovanje investitora je dobar podsticaj i za državu da ulaže u infrastrukturu, kao što je jačanje mreže i gradnja novih trafostanica“.

Podsjetio je da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je u svojim međunarodnim aktivnostima često promovisao sektor energetike.

„Tokom zvanične posjete Rimu dobili smo uvjeravanje da će italijanska strana vrlo brzo krenuti u gradnju drugog podvodnog kabla, što je za nas od velikog strateškog značaja. Takođe, u razgovoru sa međunarodnim finansijskim institucijama osjeća se veliko raspoloženje za finansiranje naših ambicioznih planova razvoja energetske infrastrukture“.

Nažalost, kako dodaje, nesistemskim pristupom sada je dobijen veliki broj projekata, pogotovo solarnih elektrana (SE), koje su dobile dozvole za priključenje, pribavile potrebnu dokumentaciju, a neće se moći priključiti na energetsku mrežu u dogledno vrijeme.

„Naš sistem nema te kapacitete. Tu je naravno i problem balansiranja, jer toliki broj nestabilnih izvora traži i one stabilne, kako bi održavali ravnotežu. To nije nešto što se nije moglo predvidjeti kada je izašao sada već famozni član 218c. To su stvari koje odvraćaju investitore – (ne)sistemski, ad hoc pristupi, koji često zanemare javni interes“.

Član 218c Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata predviđa izdavanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za energetske objekte bez planskog i strateškog planiranja i bez mogućnosti uticanja nadležnog ministarstva za energetiku i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Veliko interesovanje za gradnju hotela visoke kategorije

Kada je u pitanju oblast turizma interesovanje se, kaže Grgić, zadržalo, čak i intenziviralo.

„Ono što je pozitivno jeste velika zainteresovanost  za gradnju hotela visoke kategorije, što u prošlosti nije bio slučaj i često je postojala potreba da se kroz podsticajne mjere ohrabruju takve investicije. Takođe, u posljednjih nekoliko  godina veliki broj renomiranih hotelskih operatera je došao u Crnu Goru, jedni su potpisali ugovore sa hotelima već u fazi izgradnje, a drugi preuzeli upravljanje već postojećim hotelima. Dakle, ono što je bila rijetkost sada je realnost“.

Napominje da su se u Crnoj Gori često gradili hotele prije nego su stvarani i minimum infrastrukturnih uslova, uključujući puteve, vodu, tretman otpadnih voda. To dugoročno stvara negativan uticaj na životnu sredinu i promoviše turizam u svom najgorem izdanju.

„Na državi je da radi na održivom obliku turizma“.

Takođe, kako ističe, aerodromi ostaju najveća prepreka produženju sezone i pristupu novim tržištima. „Bez njihovog razvoja, dalji rast turizma je ograničen“.

Država mora da povede računa o IT sektoru

Grgić izdvaja i IT sektor koji doživljava investicioni bum, što, kako kaže, znači da je moderna pravna regulativa i osnivanje Fonda za inovacije dalo efekta.

„Fond može da služi za primjer mnogim institucijama kada je u pitanju profesionalnost i efikasnost. Uz energetiku i turizam to je još jedan potencijalni stub naše ekonomije. Država mora dodatno da povede više računa o ovoj poslovnoj zajednici i da dodatno unaprijedi pravni okvir u kojem ona djeluje. Strane kompanije iz ovog sektora imaju probleme koje se tiču boravišnih dozvola, opterećenja na visoke zarade u ovom sektoru, ali i pristupa finansiranju istraživanja i razvoja“, naveo je.

Neke od tih firmi su, kaže, u Crnu Goru došle usljed ratnih dešavanja u Ukrajni i uvođenja sankcija Rusiji. „Ono što je bilo privremeno rješenje, sada može postati njihova dugoročna strategija, ali se moramo potruditi da ih animiramo da ostanu“.

Na pitanje da li se predsjedniku države, obraćaju investitori koji su zainteresovani za ulaganja u Crnu Goru, Grgić odgovara da su ekonomija i ekonomska diplomatija u fokusu predsjednika tokom njegovih posjeta inostranstvu.

„Mislim da je tu postignut veliki napredak, i vidimo i u međunarodnoj zajednici sve više pozitivnih komentara o Crnoj Gori, a sve optimističnije poruke iz Brisela o ubrzanju evropskog puta, uticaće i na optimizam poslovne zajednice i potencijalnih investitora“.

Govoreći o stopama poreza u Crnoj Gori, Grgić vjeruje da je po tome Crna Gora jedna od konkurentnijih zemalja u ovom dijelu Evrope, i upravo je to igralo snažnu ulogu u privlačenju investitora.

„Poreski ambijent mora biti povoljan i održiv i za državu i za investitore. Nisam pristalica takmičenja sa ostalim zemljama gdje se često ide ka nekim neodrživim varijantama kako bi se privukli investitori. To obično bivaju oni investitori koji ne donose neku novu vrijednost društvu. Pristalica sam predvidivosti i stabilnosti poreskih stopa“.

To je, kako dodaje, ono što investitore najviše interesuje. Da mogu da rade srednjoročne i dugoročne planove i planiraju svoje investicije.

Nisam pristalica takmičenja sa ostalim zemljama gdje se često ide ka nekim neodrživim varijantama kako bi se privukli investitori. To obično bivaju oni investitori koji ne donose neku novu vrijednost društvu

„Često mijenjanje ili najave mijenjanja tih stopa nije dobro, ali i kada se to dešava, dobro je da se dešava uz jedan širi dijalog i uz ozbiljnu analizu. Tako se šalju pozitivne poruke privrednicima i investitorima“, poručio je.

Smatra da je dobar primjer održivog pristupa upravo projekat Evropa sad 1, koja je najznačajnija fiskalna refoma posljednjih decenija u Crnoj Gori.

„Ona je oslobodila privrednike velikih nameta koje su izdvajali na plate zaposlenih, odnosno smanjila poresko opterećenje na rad sa oko 40 odsto na 20 odsto, drastično je povećana minimalna plata, ali isto tako uvedeno je progresivno oporezivanje dobiti gdje je ostavljena povoljna poreska stopa za preduzeća koja ostvaruju najmanju dobit. I to su rješenja koja su održiva, ako negdje povećate, na drugom mjestu morate smanjiti – bilo direktno, bilo kroz stimulaciju potrošnje koja donosi korist svima. Nadam se da će to biti osnova i za buduće fiskalne reforme“.

Još smo na vrijeme da unaprijedimo uslove za proizvodnju

Grgić navodi da država nije konkurentna kada su u pitanju podsticaji za proizvodnju.

„Tu se otvorila prilika nakon prekida lanaca snadbijevanja uzrokovane pandemijom, kada su evropske kompanije počele da prebacuju jedan dio proizvodnje iz Azije u svoje okruženje – tkz. „nearshoring“. Nažalost, druge zemlje su to na vrijeme prepoznale i stimulisale takve investicije. Kod nas, nažalost, nije bilo sluha, i naši podsticaji ostaju skromni i nekonkurentni sa zemljama regiona“.

Vjeruje, ipak, da uz pravi pristup i strategiju Crna Gora je još na vrijeme da unaprijedi uslove za proizvodnju. „I naši proizvođači traže više pažnje i proaktivniji pristup. Stimulisanje proizvodnje, pogotovo kada je u pitanju prehrambena industrija, ima višestruke ekonomske koristi, a pandemija nas je naučila koliko je bitna sigurnost snadbijevanja hranom. Uostalom, dugoročno, to nam je najbolji instrument za borbu protiv uvezene inflacije prehrambenih proizvoda“.

Politika dosta opterećivala i sputavala ekonomski razvoj

Smatra da je ukupan ambijent u kom posluju postojeća preduzeća i dalje izazovan, ali uz jedan pozitivan trend i vraćanje optimizma.

Podsjeća da je politika dosta opterećivala i sputavala ekonomski razvoj.

„Crna Gora prolazi kroz veoma važno istorijsko razdoblje. Imali smo demokratsku promjenu tridesetogodišnje vlasti, i to  ako ne uzimamo u obzir kontinuitet sa socijalističkim periodom. Zvuči nevjerovatno ali se mi kao društvo po prvi put u našoj istoriji susrećemo sa jednom heterogenom političkom zbiljom. Nema jedne adrese koja može da riješi sve vaše probleme, a neke institucije konačno su postale nezavisne, gdje sve one procedure i kontrolni mehanizmi koje smo usvajali kroz proces evropskih integracija polako počinju da djeluju“.

To je, kako dodaje, ambijent koji je sigurno bio izazovan za privredu, ali isto tako je ulio dodatnu dozu optimizma čiji je najbolji pokazatelj privredni rast i uspjeh privrede u posljednje dvije godine.

Podsjeća da je Crna Gora sa 91. mjesta prema Indeksu ekonomskih sloboda u 2020. godini došla na 77. mjesto prema najnovijem izvještaju za 2023. godinu, dok je indeks demokratije povećan za više od 10 odsto u odnosu na 2020. godinu.   

„Sada idemo ka političkoj stabilnosti. Dobili smo prvu političku vladu od 2020. godine, sada su nam potrebne korjenite reforme – prije svega, administracije, obrazovanja i zdravstva. Uz to, veliki izazov će predstavljati i demografski trendovi. Već sada se privreda suočava sa izazovima na tržištu rada. Glomazna javna uprava i povećanje plata u istoj, stvaraju dodatni pritisak na privatni sektor. Čak ni povećanja plata nisu nekada dovoljna da animiraju prelazak u, ili izbor privatnog sektora umjesto javnog. To vidim kao jedan od najvećih problema poslovnog ambijenta, i vjerovatno veliki izazov za donosioce odluka“.

Govoreći i rekordnim poslovnim rezultatima privrede u 2022. godini i vjerovatno dobre i u 2023. godini, napominje da je to uglavnom skoncentrisano na velike kompanije i korporacije koje posluju u Crnoj Gori. „Mala i mikro preduzeća se i dalje suočavaju sa otežanim pristupom finansijama i većim kamatnim stopama, tu je i siva ekonomija i problemi u naplati potraživanja. Ta preduzeća predstavljaju okosnicu naše ekonomije, a rekao bih i cijelog društva, jer je dosta porodičnih kompanija“.

Poručuje da na njih se treba obratiti posebna pažnja, a konačno uspostavljanje kreditno-garantnog fonda je dobar korak u tom pravcu.

Konačno, kako kaže, mora se reformisati javna upravu kako bi država dobila manje glomaznu ali efikasniju administraciju.

„Ako želimo razvoj a ne puki rast, moramo ulagati u obrazovanje. Reforma je tu prijeko potrebna i bez nje, dugoročno, ne možememo ući u klub razvijenih i održivih ekonomija. Ali još jednom ću se vratiti na to, ključna je vladavina prava. Zemlje koje su dugoročno bile u stanju da privuku strane investicije i da ih zadrže, upravo su one koje su investitorima omogućile pravnu sigurnost i nisku stopu korupcije. Crna Gora je već ostvarila određeni napredak kada se govori o međunarodnom poređenju zemalja prema nivou percipirane korupcije, ali to je samo početak i moraćemo mnogo više da radimo na postizanju optimalnog nivoa vladavine prava“.

Grgić poručuje da bez ovih strukturnih reformi, nema održivog povećanje životnog standarda i tu misli na održivo uvećanja zarada uz podizanja nivoa javnih usluga, ali i uz rast privatnog sektora. 

Iskorišćen tek djelić ekonomskog potencijala Crne Gore

Grgić istiće da je iskorišćen  tek djelić onoga što je stvarni ekonomski potencijal Crne Gore.

„Neophodno je da realizujemo naše strateške projekte koji se tiču infrastrukture – završetak autoputa ka sjeveru, odnosno Beogradu, jadransko-jonski autoput koji će nas povezati sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom sa jedne i Albanijom sa druge strane, unapređenje željeznice kako bi konačno oslobodili razvojni potencijal Luke Bar. Tu su i energetski projekti koje sam već pomenuo. Otvorili bi jedno novo razdoblje za razvoj naše zemlje, od koje možemo učiniti regionalno logističko i energetsko čvorište“.

Dodaje da razvoj puteva neće sam po sebi donijeti razvoj ekonomije, on će olakšati transport ljudi i roba, a oko toga se moraju stimulisati ekonomske aktivnosti kako putevi ne ne bi samo služili za brži prevoz turista, to ne bi smjela biti njihova glavna funkcija.

„Unapređenje željeznice, razvoj Luke Bar – što su dva spojena suda, i razvoj terminala za tečni gas koji bi poslužio za energetsku diversifikaciju susjednim zemljama, može da unaprijedi našu geoekonomsku poziciju i da nas od jedne male, otvorene, i umnogome zavisne ekonomije, učini zemljom od koje drugi zavise“.

Ističe da turizam može biti jedna od važnijih, ali ne glavna ekonomska grana, ako želimo da unapređujemo našu društvenu zbllju.“ To je sektor koji ne gura ka inovacijama i značajnijem povećanju životnog standarda, pogotovo ako nemate proizvodnu komponentu koja bi ga hranila. Zato moramo diversifikovati ekonomiju, više se fokusirati na energetiku i inovacije“.

Poručuje da Crna Gora ima nešto što joj daje početnu prednost – a to je njena geografska pozicija i prirodne ljepote, i pritom, jedna je od rijetkih zemalja koja u relativno kratkom periodu može postati „zelena“ u pravom smislu te riječi.