Jači fokus na reformama ubrzao bi ekonomski rast

Jači fokus na reformama koje bi Crnu Goru čvršće vratile na put prema Evropskoj uniji (EU) mogao bi pomoći da njen bruto domaći proizvod ostvari rast iznad trenutne prognoze za 2024. godinu od 3,7 odsto, ocijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

„Iako će privatna potrošnja i dalje pokretati rast naredne godine, očekivanja su da će njen zamah usporiti jer se ne očekuje da će uticaj Rusa i Ukrajinaca koji žive u Crnoj Gori biti tako snažan, kao što je bio prošle i ove godine. Naša trenutna prognoza za 2024. godinu takođe predviđa jači doprinos investicija, odražavajući naše nade za većom političkom stabilnošću“, rekao je za Forbes Crna Gora neimenovani portparol MMF-a.

Crna Gora je 31. oktobra izabrala novu Vladu, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, nakon što je prethodna više od godinu bila u tehničkom mandatu. Međutim, više institucija uglavnom u sudstvu i tužilaštvu još je u v.d. stanju, jer je izbor njihovih čelnika u punom mandatu godinama blokiran u parlamentu. Za njihov izbor potrebna je dvotrećinska ili tropetinska većina u Skupštini. Imenovanja u prvosuđu su jedan od ključnih uslova za dobijanje završnih mjerila za poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava) u pregovorima sa EU. Dok ne budu zatvorena ta poglavlja, nijedno drugo ne može biti zatvoreno. Crna Gora je u pregovorima sa EU otvorila sva poglavlja, ukupno 33, ali je privremeno zatvorila samo tri.

U jesenjim prognozama MMF-a procijenjeno je da će crnogorska ekonomija porasti  4,5 odsto, što je više u odnosu projektovanih 3,2 odsto u aprilskim prognozama i najviše u regionu.

Kada je riječ o zemljama regiona, Hrvatska će, prema procjenama, zabiježiti rast od 2,7 odsto, Srbija, Slovenija i Bosna i Hercegovina (BiH) po dva odsto, Sjeverna Makedonija 2,5 odsto, a Kosovo 3,8 odsto.
Portparol MMF-a objašnjava da je rast crnogorske ekonomije u prvom polugodištu ove godine bio snažan, od 6,6 odsto.

„Ako se takav rezultat prenese u drugu polovinu godine, postoji mogućnost da rast za ovu godinu čak premaši našu trenutnu godišnju prognozu rasta od 4,5 odsto. Očekuje se da će privatna potrošnja biti glavni pokretač rasta u 2023. godini, kao što je bila i prošle godine“, kazao je.

Dok preliminarni pokazatelji sugerišu da je rast turizma ove godine bio jak, rast potrošnje će, kako je dodao, vjerovatno rezultirati većim uvozom.

„S obzirom na sve to, ukupni spoljni doprinos rastu možda neće biti pozitivan. Kao i 2022. godine, očekuje se da će doprinos investicija (javnih i privatnih) biti gotovo nula“, rekao je portparol MMF-a.
Kako kaže, da bi se postigao ravnotežniji i trajniji rast u narednim godinama, investicije treba da imaju konstantno jaku ulogu.

„Javni sektor treba da stvori više prostora za javne investicije sa visokom stopom povrata, stvarajući istovremeno stabilno i prijateljsko okruženje za poslovne investicije u zemlji s povjerenjem“, naveo je.

Usporavanje globalne ekonomije opterećuje izglede Crne Gore

I Svjetska banka (SB) je prognozirala snažan rast crnogorske ekonomije, vođen ličnom potrošnjom, daljim oporavkom turizma i rastom izvoza usluga, uz značajne domaće rizike koji se odnose na političku neizvjesnost.

SB je u jesenjim prognozama, objavljenim u oktobru, prognozirala rast crnogorske ekonomije od 4,8 odsto u ovoj godini.

„Međutim, usporavanje globalne ekonomije opterećuje izglede Crne Gore. Očekuje se da će opadajući rast privatne potrošnje tokom 2024–25. dovesti do sporijeg prosječnog rasta od 3,1 procenta“, piše u izvještaju za Crnu Goru.

Ocijenjeno je da će politički konsenzus, fokusiran na strukturnim reformama, vladavinu prava i fiskalnu opreznost biti od ključnog značaja za očuvanje i poboljšanje razvojnih izgleda Crne Gore u veoma neizvjesnom okruženju.

„Visoke geopolitičke neizvjesnosti mogu oslabiti izglede za rast u glavnim trgovinskim partnerima Crne Gore“, navodi SB u izvještaju.

Monetarno pooštravanje, kako se dodaje, ubrzano povećava troškove eksternog finansiranja. Ovi uslovi mogu dovesti do većih poteškoća u mobilizaciji velikih količina kapitala po povoljnim uslovima, posebno ako fiskalni ciljevi nisu učvršćeni fiskalnom opreznošću.

U SB smatraju da su politički izazovi glavni domaći rizici: „Ozbiljnost izazova koji su pred nama, međutim, zahtijeva snažno političko i ekonomsko upravljanje kroz pažljivo osmišljene i dobro izračunate politike“.