Prioritetna akcija, a drugorazredna cijena: Da li su mali akcionari NLB Komercijalne banke bliži pravdi

Tokom tri dana aprila manjinski akcionari NLB Komercijalne banke, oni koji su posjedovali prioritetne akcije, nastaviće pred Privrednim sudom u Beogradu vanparnični postupak u kom pokušavaju da dokažu da im je većinski akcionar, slovenački NLB, u prinudnom otkupu – potcijenio vrijednost udjela.

Dok je vlasnicima običnih akcija pripalo po 4.532,2 dinara za svaku, za prioritetne hartije je kupac izdvojio po 1.000 dinara. NLB Komercijalna banka odgovara da je sve rađeno po važećim zakonima.

Nova Ljubljanska banka je iskoristila pravo da, pošto je prešla 90 odsto učešća u NLB Komercijalnoj banci, prinudno otkupi i ostatak (u ljeto 2022. godine). Tada počinje, očigledno duga, borba manjinskih suvlasnika da dokažu da su oštećeni.

Ključna razlika između običnih i prioritetnih akcija je to što vlasnici ovih drugih ne učestvuju u odlučivanju, ali imaju prioritet prilikom isplata dividendi.

„Cijena po kojoj će akcije biti otkupljene utvrđena je u skladu sa članom 475. Zakona o privrednim društvima i Izvještajem ovlašćenog revizora BDO doo Beograd od 30.05.2022. godine i predstavlja najvišu utvrđenu vrijednost obične i preferencijalne akcije”, piše u obavještenju koje je IO NLB Komercijalne banke uputio akcionarima.

Manja cijena za 636 akcionara

U roku od dva dana od objavljivanja obavještenja i podnošenja zahtjeva Centralnom registru, depou i kliringu hartija od vrijednosti, kako je najavljeno, obavljen je prenos akcija. Među njima su bile i prioritene akcije koje je posjedovao Dragomir Ostojić.

„Ovo je jedan od najdrastičnijih primjera kršenja prava manjinskih akcionara na tržištu kapitala u Srbiji”, uvjeren je Ostojić. „Broj oštećenih akcionara, vlasnika prioritetnih akcija, je 636. Oni su u svom vlasništvu imali ukupno 316.260 akcija. Umjesto po knjigovodstvenoj cijeni od 4.532 dinara po akciji, nama je isplaćeno 1.000 dinara. To znači da smo oštećeni za ukupno blizu 10 miliona eura. Svoje prve prioritetne akcije kupio sam 2014. godine, ali neki akcionari su i mnogo ranije sticali ove akcije”.

Tržište je regulisano tako da manjinski akcionari, koji vjeruju da su oštećeni, pravdu mogu da traže samo u vanparničnom postupku. Na ovo se, ipak, odlučila manjina. I to zbog cijene i vremena.

„U vanparničnom postupku, saglasno Zakonu o privrednim društvima ja sam podnio predlog za utvrđivanje vrijednosti akcija zajedno sa još 62 akcionara”, dodaje Dragomir Ostojić. „Akcionari sa manjim brojem akcija nisu se priključili zbog velikih troškova. Više od 10 advokata i vještaka je uključeno u ovaj postupak na strani oštećenih. Do sada je sud odredio vještaka koji je završio vještačenje sa kojim su svi predlagači nezadovoljni prije svega jer se nije izjasnio u vezi glavnog pitanja, da li je knjigovodstvena vrijednost običnih i prioritetnih akcija identična, već je naveo da je to pravno pitanje, a ne ekonomsko”.

U knjigama pisali drugačije

Spor je nastao oko činjenice da je u prinudnom otkupu, NLB kao knjigovodstvenu vrijednost označio nominalnu vrijednost akcija. Oštećeni ponavljaju da je to suprotno propisima, korporativnoj praksi, pa i podacima koje je godinama banka navodila u zvaničnim dokumentima.

„To znači da Skupština akcionara, na kojoj većinu ima upravo NLB i na kojoj vlasnici prioritetnih akcija nemaju pravo glasa, donosi takvu jednu odluku na našu štetu i u njihovu korist. Centralni registar hartija od vrijednosti sprovodi takvu odluku i mi tu ne možemo ništa učiniti osim da povedemo ovaj skup i dugotrajni vanparnični postupak”, podvlači Ostojić.

Od NLB Komercijalne banke nismo dobili detaljniji odgovor zašto su u prinudnom otkupu akcije otkupljivane po različitim cijenama.

„U procesu prinudnog otkupa akcija od manjinskih akcionara, isplaćena je cijena akcija utvrđena u skladu sa važećim propisima”, kažu u NLB Komercijalnoj banci za Forbes Srbija. „Manjinski akcionari, nezadovoljni utvrđenom vrijednošću akcija, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, inicirali su vanparnični postupak radi utvrđenja vrijednosti akcija. Taj postupak je u toku. Banka nije u mogućnosti da komentariše navode manjinskih akcionara do okončanja navedenog vanparničnog postupka koji sprovodi Privredni sud u Beogradu”.

Nenad Gujaničić, broker kuće Momentum, objašnjava da naš zakon predviđa da se prinudni otkup akcija, u slučaju da se njima slabo trguje, obavi po većoj cijeni od procijenjene ili knjigovodstvene. Potez kojim je razdvojena cijena prioritetnih od običnih akcija, međutim, sasvim je neuobičajen.

„NLB je redovne akcije Komercijalne banke u prinudnom otkupu platio po knjigovodstvenoj vrijednosti od 4.532,2 dinara akciji, dok je knjigovodstvenu vrijednost prioritetnih akcija proglasio njihovom nominalnom vrijednošću od 1.000 dinara”, napominje Gujaničić. „NLB se pozvao na analizu koju im je pripremio njihov finansijski konsultant koji je knjigovodstvenu i procijenjenu vrijednost prioritetnih akcija razdvojio od običnih akcija što je nonsens u korporativnoj praksi i u principima akcionarstva. Štaviše, sama banka je u zvaničnim dokumentima imala identičnu knjigovodstvenu vrijednost i običnih i prioritetnih akcija, jer drugačije jednostavno i ne može da stoji”.

Evo u čemu se razlikuju ove dvije vrste akcija. Prioritetne akcije nekog emitenta, kako objašnjava Gujaničić, predstavljaju klasu akcija koja ima drugačija prava prije svega kada je u pitanju upravljanje odnosno pravo glasa.

„Prioritetne akcije generalno nemaju pravo upravljanja, glasa, ali imaju prednost prilikom isplate dividende i često je ovaj iznos zagarantovan statutom kompanije”, ističe Gujaničić. „Ima nemali broj primjera kompanija koje imaju različite klase akcija kako kod nas, na primjer Filip Moris iz Niša, tako i u svijetu: Folksvagen, BMW, Henkel… Ovo je jedan od posljednjih slučajeva drastičnog kršenja prava manjinskih akcionara, a svakako bi ih bilo manje da je regulator efikasniji, a sudstvo funkcionisalo kako treba”.

Posljednje ročište u ovom postupku je odloženo. Nova tri termina su tri dana aprila – 10. 11. i 12. Ukoliko bi oštećeni akcionari dokazali da su “zakinuti”, da imaju pravo na tu veću cijenu, na nju će imati pravo i akcionari koji nisu pokrenuli postupak.

Aleksandra Bulatović, Forbes Srbija