Počinje gradnja Vjetroelektrane Gvozd – korak ka lakšoj energetskoj tranziciji

Polaganjem kamena temeljca danas je ozvaničen početak izgradnje Vjetroelektrane (VE) Gvozd, prvog velikog proizvodnog objekta koji će Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) izgraditi poslije više od 40 godina na Krnovu kod Nikšića.

Prethodno su predstavnici EPCG i njemačke kompanije Nordex SE & Co.KG, prvorangiranog ponuđača u postupku javne nabavke po smjernicama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), potpisali ugovor o projektovanju, nabavci, isporuci i ugradnji opreme te puštanju u rad i dugogodišnjem održavanju buduće vjetroelektrane na Krnovskoj visoravni. Vrijednost ugovora je 46,4 miliona eura.

VE Gvozd će raspolagati instalisanom snagom od 54,6 MW, a očekuje se da godišnje proizvodi oko 150 GWh električne energije.

Radovi će se izvoditi fazno, a pored osam vjetrogeneratora sa pripadajućom infrastrukturom, obuhvatiće i izgradnju transformatorske stanice (TS) 33/110 kV Gvozd na projektnoj lokaciji, izgradnju jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd – TS Krnovo, dužine 3125 m, kao i jednostrukog dalekovoda 110 kV TS Gvozd – TS Nikšić, dužine 14730 m. Projekat podrazumijeva i rekonstrukciju TS 33/110 kV „Krnovo“ i TS 35/110 kV „Nikšić“.

Prema ugovoru vrijednom 14,5 miliona eura, koji je takođe danas potpisan, radove na priključenju VE Gvozd na prenosnu mrežu izvešće konzorcijum kompanija Novi Volvox i Elnos Beograd. U prethodnom periodu potpisani su i ugovori za građevinske i elektro radove te ugovor za nabavku, isporuku i ugradnju TS 33/110kV, 80MVA, saopšteno je iz EPCG.

Izvršni direktor Sektora za Evropu Grupe Nordex, Ibrahim Ozarslan, istakao je da su u toj kompaniji veoma ponosni zbog činjenice da su izabrani za partnera u projektu VE Gvozd, kao i da je to što, poslije mnogo vremena, ulaze na novo tržište, tržište Crne Gore, za Nordeks još jedna vrijednost. Obećao je da će se potruditi da obezbijede vjetroturbine koje će moći da proizvedu one količine energije kolike su potrebe EPCG. 

„EPCG je novi partner. Počastvovani smo i daćemo sve od sebe da sa realizacijom krenemo što je prije moguće. Nordeks je bio prisutan na tržištu Balkana – u Srbiji i Hrvatskoj, ali imamo interes da prisustvo proširimo na Crnu Goru i uopšte ovaj region. Balkan smatramo strateškim interesom za našu kompaniju« rekao je Ozarslan, saopšteno je iz EPCG.

On je kazao da je za njihov upravljački odbor izuzetno bitno da se projekat sprovede u najboljem mogućem redu i, u tom smislu, dao je garancije da će dati sve od sebe da turbine isporučeo i prije zakazanih rokova.

„Ako budemo imali priključke na samu mrežu, vjerujem da će prvi kilovatsati krenuti do kraja iduće godine“, rekao je Ozarslan.

Grupa Nordex je, do sada, na preko 40 tržišta instalirala vjetroenergetske kapacitete čija snaga premašuje 53 GW i ostvarila konsolidovanu prodaju od oko 6,5 milijardi eura u 2023. godini.

Iz EPCG su saopštili da je Nordexov portfolio proizvoda trenutno fokusiran na onshore turbine u klasama od 4 do 6 MW +, koje su projektovane da zadovolje zahtjeve tržišta zemalja sa ograničenim prostornim kapacitetima i regiona sa ograničenim kapacitetima mreže.

Kompanija trenutno zapošljava više od 10.200 radnika, a proizvodna mreža Grupe obuhvata fabrike u Njemačkoj, Španiji, Brazilu, Indiji, SAD-u i Meksiku.

„Ne kreće se svaki dan u realizaciju projekta vrijednog 82 miliona eura“

Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović nada se da će 20. novembar biti vrlo značajan dan za Crnu Goru i EPCG.

„Ne kreće se svaki dan u realizaciju projekta vrijednog 82 miliona eura. Želimo prve megavat sate da vidimo do kraja sljedeće godine. Ciljeve moramo da postavljamo visoko i vjerujem da će, do kraja iduće godine, VE Gvozd biti priključena na elektroenergetski sistem Crne Gore. Moramo da budemo jedan dobar tim da bi se to realizovalo. Budite sigurni – u EPCG ćete imati pouzdanog partnera, poručio je Đukanović nakon polaganja kamena temeljca za VE „Gvozd.

On je ponovio je da je poslovna filozofija EPCG „proizvodi gdje trošiš“ pobjednik zelene tranzicije, podsjetivši da će završetkom projekta Solari 5000+, do 1. jula naredne godine Crna Gora raspolagati sa 100 MW solarnih elektrana na krovovima potrošača.

„Energetika je istorijska šansa za Crnu Goru i mi tu šansu nećemo ispustiti, jer Crna Gora može proizvoditi energiju i kada sija sunce i kada pada kiša, a ovaj događaj danas je najbolji dokaz da možemo proizvoditi energiju i kada duva vjetar. Paralelno sa ovim projektom razvijamo i projekat VE Gvozd II od 20 MW instalisane snage, a u narednom periodu izgradićemo još na stotine megavata novih izvora energije,  proizvodićemo energiju, ali i otvarati nova radna mjesta za naše građane kako ne bi napuštali Crnu Goru“, kazao je Đukanović.

Izvršni direktror EPCG Ivan Bulatović naveo je da ono što je sigurno karakteristično za današnji dan jeste da se danas piše moderna istorija Elektroprivrede Crne Gore.

„Nakon 40 godina postavljamo kamen temeljac za novi proizvodni objekat. Svakako, ova energija će činiti naš proizvod konkurentnijim na tržištu, jer ćemo dobiti i energiju iz vjetra. Ovaj projekat smo počeli 2019. godine i danas svjedočimo postavljanju kamena temeljca. Nadam se da brzo postavljamo i kamen temeljac za VE Gvozd 2. Ono što je takođe karakteristično, sa ovom VE pokušavamo što mirnije prevazići energetsku tranziciju što je nezaustavljiv proces iz kojeg će EPCG izaći kao pobjednik“, kazao je Bulatović.

HE Kruševo finale

Ministar energetike Saša Mujović kazao je da je ovo važan dan, veliki projekat, način kako se približiti razvijenoj Evropi i ispuniti ono što traže od Crne Gore.

„Pravimo veoma važne korake ka finalu, a finale je izgradnja hidroelektrane (HE) Kruševo i čvrsto vjerujem da ćemo u naredne dvije godine pokrenuti i taj projekat“, kazao je Mujović.

On je pitao ima li šta uzvišenije nego raditi za dobro svoje zemlje.

„Neka ovo bude vjetar u leđa koji šaljemo da je lansiramo u orbitu razvijenih evropskih zemalja, ekološki i energetski utemeljenih“, poručio je Mujović.

Dodao je da je ključni zadatak sprovođenje energetske tranzicije.

„A ova energetska tranzicija ne može se sprovesti pasivnošću. Ne može se sprovesti kroz ukupno 40 godina apstinencije u izgradnji novih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Energetska tranzicija se ne može sprovesti kroz lošu upotrebu potencijala sunca i vjetra. Energetska tranzicija zahtijeva odvažnost, dinamiku, zahtijeva ono što demonstrira agilni rad EPCG. Prošle godine podržali smo izgradnju osmog agregata HE Perućica. Danas govorimo o VE Gvozd. Juče, danas i sjutra, prava revolucija dešava se u korišćenju solarne energije. Možemo najaviti implementaciju sistema za skladištenje električne energije, čime će potencijali energije sunca i vjetra biti dodatno iskorišćeni“, istakao je Mujović.

I predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević današnje polaganje kamena temeljca za izgradnju VE “Gvozd” vidi kao istorijski trenutak za Nikšić i Crnu Goru.

„Početak radova na izgradnji VE „Gvozd“ nije samo još jedan energetski projekat, već simbol napretka, vizije i odlučnosti kojim gradimo održivu budućnost za generacije koje dolaze. Ovo je značajan korak ka energetskoj održivosti. VE Gvozd je prvi veliki proizvođač električne energije koji se gradi poslije 1982. godine i zato je ovo jedan od najvrednijih projekata u istoriji Crne Gore“, ocijenio je Kovačević.

Predstavnik EBRD-a Ramon Zakaria istakao je da je energetski sektor ključan za razvoj crnogorske ekonomije.

„Zahvaljujući realizaciji drugog projekta, pomorskog kabla ka Italiji, Crna Gora će biti u prilici da energiju izvozi dalje ka Evropi. To je veoma važno za oživljavanje crnogorske energetike“, ocijenio je Zakaria.

Ukupna vrijednost projekta, koji se finansira iz kredita EBRD-a iznosi 82 miliona eura. Planirano je da radovi budu završeni u periodu od 18 mjeseci, a kada bude u funkciji VE Gvozd će zadovoljavati energetske potrebe oko 25.000 domaćinstava, smanjiti gasove efekta staklene bašte za oko 104.000 tona, što je ekvivalentno štetnim gasovima koje ispušta 62.000 automobila.

Izgradnja VE Gvozd i potrebne elektroenergetske infratstrukture za priključenje na mrežu u potpunosti će se finansirati iz kreditnih sredstava, što će uz odgovarajući grejs period tokom izgradnje, obezbijediti da projekat u suštini sam sebe otplaćuje.