Ova kompanija i njen 25-godišnji osnivač žele da otjeraju kineske dronove sa američkog neba

Kina proizvodi 70% svjetskih dronova. Blejk Resnik (Blake Resnick) želi da to promijeni. Uz podršku Sema Altmena (Sam Altman) i Pitera Tila (Peter Thiel), osnivač kompanije Brink (Brinc) je na putu da njegovi kvadkopteri postanu prvi izbor američke policije. Ako samo uspije da federalna vlada zabrani njegovog glavnog konkurenta.

U predgrađu Kvin Krika u Arizoni, jugoistočno od Finiksa, jedna uplašena žena poziva 911 tvrdeći da njen dečko pokušava da je zadavi. Kada policajci stignu na mjesto događaja, osumnjičeni uspijeva da pobjegne.

Policija šalje Brink “Responder” dron, koji ga pronalazi oko četiri minuta kasnije blizu glavnog puta. Kada policajci sustignu osumnjičenog, on tvrdi da je naoružan i spreman da puca. Kamera drona zumira. Laže. Nema oružja na vidiku. Policajci prilaze bezbjedno i hapse ga. Dron se vraća u svoj “gnijezdo”. To je veliko postolje za punjenje na krovu policijske stanice sa bijelim metalnim vratima koja se zatvaraju.

Dronovi koji nadgledaju scene zločina postaju sve češći u američkoj policiji. Ono što je mnogo rjeđe je da su oni proizvedeni u Americi. DJI, kineski gigant u proizvodnji dronova, kontroliše 70% globalnog tržišta dronova za vlade i komercijalnu upotrebu, prema procjenama analitičara. To tržište je bilo vrijedno oko 18,6 milijardi dolara u 2024. godini. Više od 80% javnih bezbjednosnih organizacija koje koriste flotu dronova, imaju DJI uređaje (dok samo 7% koristi Brink).

Kineski dronovi jeftiniji i pouzdaniji

Ali ključna stvar za Brink i njegovog 25-godišnjeg osnivača, Blejka Resnika, jeste da je Responder napravljen u Sijetlu, a ne u Šenženu. Resnik vjeruje da će američka policija uskoro koristiti američke dronove – bilo po izboru ili iz nužde. Od 23. decembra, osim ako NSA ili neka druga bezbjednosna agencija ne potvrdi DJI, njegovi dronovi biće zabranjeni za buduću prodaju u SAD. To izaziva nezadovoljstvo policajaca i prvih odgovornih timova koji kažu za Forbes da su uređaji kineskog proizvođača jeftiniji, pouzdaniji i tehnički napredniji. Jedan od najnaprednijih DJI dronova za policiju, Matrice M30T, košta oko 15.000 dolara. Brinkov Responder počinje od 20.000 dolara. Čak i Resnik priznaje: “DJI pravi nevjerovatne proizvode po vrlo niskim cijenama”.

Gdje postoji zabrinutost za nacionalnu bezbjednost, tu je i poslovna prilika. Brink i Resnik su iskoristili talas Amerike prije svega (“America First”) da dostignu vrijednost od 480 miliona dolara. Prikupili su 157 miliona dolara investicija od Motorole, londonskog Index Ventures i milijardera, uključujući Sema Altmena, Pitera Tila i suosnivača Figme, Dilana Filda (Dylan Field).

Resnik nije stidljiv kada je u pitanju njegova pozicija u geopolitičkom okršaju. “Ne mislim da je zdravo da slobodni svijet kontroliše manje od 5% globalnog tržišta dronova”, kaže iz svoje kancelarije u sjedištu Brinka u Sijetlu, sa pogledom na redove inženjera u plavim mantilima koji sastavljaju Responder gnijezda za punjenje. “Krajnji cilj ovdje je da postanemo DJI Zapada”.

Zabranjen u Kini

U njegovoj kancelariji visi uokvirena kopija sankcija koje je Peking nametnuo kompaniji i njemu lično. Prošlog decembra, Kinezi su zabranili Brinku i Resniku (zajedno sa desetak drugih kompanija) da posluju ili putuju u Kinu. Pored toga, Resnik je imao ulogu u predstojećoj zabrani DJI-a. Tokom posljednje tri godine, potrošio je 660.000 dolara na lobiranje, uključujući za kontrolu korišćenja kineskih dronova u SAD. To je ogroman iznos novca za duboko neprofitabilnu kompaniju koja je prošle godine imala samo pet miliona dolara prihoda, prema procjenama Forbesa (i očekuje se da dostigne 15 miliona ove godine). Ali potencijalni dobitak je ogroman. Ako zabrana bude usvojena, “biće ogroman zahtjev za nama”, kaže Resnik. Njegov procijenjeni udio od 40% u Brinku sada je 192 miliona dolara.

Zagovornici strože politike prema Kini u Kongresu strahuju da bi DJI uređaji mogli da se koriste za slanje osjetljivih informacija o Amerikancima u Peking. Kompanija dugo odbacuje ove tvrdnje kao neutemeljene. Adam Velš (Adam Welsh), šef globalne politike u DJI, rekao je: “Vlada SAD ima puno pravo da ojača mjere nacionalne bezbjednosti. Ali, to mora ići ruku pod ruku sa poštovanjem pravnog postupka, pravednošću i transparentnošću”. Kao TikTok, kompanija sada traži od američke vlade da pokrene reviziju njene tehnologije ili da odobri produženje (Federalna komisija za komunikacije nije odgovorila na ponovljene zahtjeve za komentar).

Kako radi Responder

Iako nije najluksuzniji DJI, Responder, koji je lansiran prošle godine, nije loš uređaj. Iz svojih gnijezda, dronovi mogu da stignu do hitnog slučaja u krugu od tri kilometra za 70 sekundi ili manje. Responder, kojim uglavnom upravljaju policajci na daljinu, može letjeti do 42 minuta sa punom baterijom i potrebno mu je samo 35 minuta da se napuni. Čak i sa populacijom manjom od 90.000, Kvin Krik (Queen Creek) je držao svog jedinog Respondera zauzetim. Od kada je u junu postao jedna od prvih američkih policijskih stanica koja je testirala dron, Responder je poslat na više od 450 misija. To su bile provale, seksualna nasilja, samoubistva i pucnjave. Responder je bio prvi na licu mjesta 131 put i riješio 35 situacija bez prisustva policajca, za slučajeve poput automatskih (često lažnih) izvještaja o saobraćajnim nesrećama.

Šef Rendi Brajs (Randy Brice) kaže da planira da kupi čitavu flotu. Stariji dronovi stanice – prvenstveno proizvodi DJI, naravno – počinju da skupljaju prašinu. “Htjeli smo da pronađemo proizvod američke proizvodnje koji neće biti pogođen bilo kakvom zabranom”, kaže.

Pored Respondera, koji je napravljen posebno za 911 pozive, Brink nudi i Lemur (početna cijena: 10.000 dolara), namijenjen za unutrašnju upotrebu od strane SWAT timova, i Brink Ball, komunikacioni uređaj veličine softbola od 2.500 dolara i više, koji se može baciti u scenarije gdje su direktan kontakt ili isporuka telefona preteški – na primjer situacije sa taocima ili prirodne katastrofe.

Do sada je Brink privukao više od 700 kupaca, uglavnom policijskih stanica. Oko 100 njih je kupilo Responder. Kupci variraju od malih i srednjih agencija poput Pueblo PD u Koloradu do najveće policijske agencije u SAD, Njujorške policijske uprave. Na saveznom nivou, korisnik je Immigration and Customs Enforcement (ICE).

Uspon Brinka i Resnika

Porijeklo Brinka datira iz oktobra 2017. Sedamnaestogodišnji Resnik bio je u svom djetinjstvu u Las Vegasu kada se masovna pucnjava dogodila samo 20 minuta dalje. Naoružani napadač otvorio je vatru iz hotelske sobe na 32. spratu na Vegas Stripu. Gađao je posjetioce Route 91 Harvest festivala. Pedeset osam ljudi je ubijeno. Više od 400 je ranjeno. Resnik, koji je pravio dronove još od svoje desete godine, pitao se zašto policija ne koristi dron u ovakvoj situaciji. Preplavio je policijsku stanicu zahtjevima za sastanak.

Uz kafu u lokalnom Einstein Bros. Bagels-u, poručnik Vil Hadler (Will Huddler) iz policije Las Vegasa skeptično je slušao dok je mršavi tinejdžer visok 190 centimetara sa kovrdžavom smeđom kosom insistirao da može da napravi dron koji se razlikuje od svih potrošačkih dronova. Sa funkcijama specifičnim za SWAT timove. Hadler je odlučio da mu pruži šansu: 90 dana da izgradi prototip.

Resnik je počeo da radi, sastavljajući komponente, većinom proizvedene u Kini, na trpezarijskom stolu svojih roditelja. Na 86. dan, demonstrirao je uređaj pred 40 članova SWAT tima. Nije prošlo. Jedan policajac je brzo udario dron peškirom, što je dokazalo da uređaj nije spreman za stvarni svijet.

Ali Resnik nije odustao. Dronovi su mu bili opsesija – posljednji u nizu nakon godina rastavljanja igračaka, zatim fenova za kosu, a potom mikrotalasnih pećnica. Rana dijagnoza disleksije radila mu je u korist kada je upisan na dodatne časove. Preskočio je šesti razred, proveo godinu i po u srednjoj školi, a zatim sa 14 godina krenuo na Univerzitet u Las Vegasu. Pratili su ga stažiranja u Meklarenu i Tesli, a potom prelazak na Nortvestern, gdje je studirao mašinski inženjering. Uzeo je nekoliko mjeseci pauze da odradi praksu u DJI u Palo Altu, Kalifornija. Iz prve ruke je vidio kako globalni lider pravi leteće mašine. Nikada se nije vratio na fakultet, napustivši ga početkom 2017. da sam pokuša da pravi dronove.

Drugi pokušaj uspješan

Tri mjeseca nakon ponižavajućeg iskustva sa timom iz Vegasa, Resnik se ponovo javio. Ovog puta sa dronom koji se može samostalno stabilizovati. Hadler, impresioniran, pozvao ga je da se pridruži SWAT timu na nekoliko vožnji. Sjeća se da je “navukao taktičku kacigu preko te prelepe kose”. Zajedno, Resnik i SWAT tim razvili su Lemur, koji će postati njegov vodeći dron. Brink – skraćeno od Blake Resnik Inc. – zvanično je registrovan 2018. godine, sa Vegas Metro kao prvim kupcem.

Dvije godine Brink je bio biznis od jednog čovjeka. Zatim je Resnik dobio 100.000 dolara od Thiel Fellowship, koji daje mladim preduzetnicima sredstva da preskoče fakultet. Prihodi su dostigli 100.000 dolara godišnje. Ali, ako je Brink želio da se proširi, Resniku je bio potreban veći kapital. Njegov spasilac došao je u obliku Sema Altmena, tada pohlepnog investitora u tehnologiju i direktora OpenAI. Potom se 2020. godine Resnik pridružio pozivu prijatelja koji je tražio investicione prilike.

Čovjek koji se pojavio na Zumu (Zoom) bez majice i u krevetu, prekinuo je Resnika usred prezentacije i rekao da neće investirati. Ali će ga povezati sa ljudima, uključujući bivšu djevojku Altmena. Ubrzo nakon toga, Altmen je direktno poslao imejl Resniku, pitajući za prihode, kupce, upotrebu, stopu rasta i koliko planira da prikupi. Resnik je odgovorio odmah. “U redu, želio bih da investiram”, odgovorio je Altmen nekih 36 sati kasnije. Uslijedio je ček od dva miliona dolara. Altmen je potom doveo milijardera osnivača Skejl AI (Scale AI), Aleksandra Vanga (Alexandr Wang), sa dodatnih 150.000 dolara. “Zaista mi je promijenilo život”, kaže Resnik. “To mi je dalo neophodan kapital i kredibilitet, koji sam iskoristio da otvorimo prvo sjedište i zaposlimo prve ljude”.

Prikupljanje kapitala

Takođe je otvorilo vrata za veće investicione runde, a Vang je povezao Resnika sa renomiranom firmom Indeks. To je dovelo do Brinkove Serije A od 25 miliona dolara 2021. godine, kao i najnovije runde od 75 miliona u aprilu. Til je investirao manji iznos 2022. godine, iste godine kada je Resnik ušao na Forbes 30 ispod 30. “On je sunđer”, kaže Vlad Loktev, partner iz Indexa. “Shvatiti da još mnogo toga treba naučiti je vrlo važno, posebno kada neko osniva kompaniju tako mlad”.

U svojoj velikoj hali u Sijetlu, gdje se Brink preselio 2021. godine, Resnik snažno gura Lemur dron u letu ka zemlji, u odjeku originalnog testa policije Vegasa. Dron zuji glasno, poput ogromne mehaničke pčele, dok se stabilizuje i vraća na nivo očiju. Na ručnom kontroleru prikazana je uživo slika sa kamere drona. Resnik bira broj na telefonu, povezujući se direktno sa Lemurom zahvaljujući partnerstvu Brinka sa AT&T, T-Mobile i Verizon. Za sljedeći trik, pokazuje kako Lemur brzo može razbiti prozore pomoću vrha od izuzetno tvrdog materijala koji kombinuje volfram i karbon – raspršujući staklene djelove po parkingu.

Problemi sa Brinkovim dronovima

Resnik danas malo vremena provodi u centrali kompanije. Tri dana nedjeljno putuje, predstavljajući Responder šefovima policije i gradonačelnicima. Hadler ponekad ide sa njim. Sada je penzioner policije Vegas PD. On je Brinkov potpredsjednik za korisničku podršku. Obučava druge policajce da koriste dronove. Resnik procjenjuje da oko 15% SWAT timova u SAD trenutno koristi Lemur, čineći ga daleko najuspješnijim proizvodom Brinka.

Neki, međutim, ne vjeruju da Brinkovi uređaji uopšte mogu da se uporede sa DJI. Posebno u ekstremnijim uslovima. Kajl Nordfors (Kyle Nordfors) iz Mountain Rescue Association iz Jute leti dronovima na SWAT misijama i iznad Rockies kada se planinari nađu u opasnosti. Kaže da Brinkovi uređaji nisu dovoljno pouzdani, okretni ili brzi da dođu do ljudi u “životno opasnim” situacijama: “DJI uređaji su bolji u svakom pogledu”.

Policajci su imali slične primjedbe. “Domet je definitivno problem”, kaže Luis Figueiredo, pilot policijskog drona iz Nju Džersija koji je leteo Lemurom. Alat za razbijanje stakla, dodaje, “ne radi uvijek kako je zamišljeno”.

Domaća konkurencija

Čak i ako DJI bude zabranjen, Brink se suočava sa velikim američkim konkurentom. Skajdio iz San Matea u Kaliforniji je prikupio više od 730 miliona dolara od VC-a. Uključujući Andresen Horovic. Ima više od 1.000 korisnika u javnoj bezbednosti. ICE je potrošio 1,4 miliona dolara na Skajdio dronove od 2021, u poređenju sa samo 80.000 dolara na Brinkove mašine. Njujorška policija ima 41 Skajdio (Skydio) uređaj i 40 DJI dronova u svojoj floti. I samo šest Brinkovih.

Postoji još jedna jasna tržišna prilika za Brink: odbrana. Nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022, kompanija je poslala 60 Lemur dronova u Kijev da pomogne u misijama pretrage i spasavanja. Ali osim nekoliko istraživačkih sastanaka sa zvaničnicima Ministarstva odbrane, Resnik nije tražio nikakve ugovore sa Pentagonom. Ipak, Brinkov rad u Ukrajini pomogao mu je da razumije kako napraviti uređaje koji funkcionišu kada su radio frekvencije i GPS konstantno ometani.

Brinkovo vrijeme u ratu možda tek dolazi. “Brinem o tome da demokratija opstane”, kaže Resnik. A ako bi SAD ikada ratovale sa Kinom, to bi bilo kao u danima nakon pucnjave na muzičkom festivalu: Resnik ne bi mogao da sjedi po strani.

Zoya Hasan, Thomas Brewster, Forbes

This 25-Year-Old Founder Wants To Kick Chinese Drones Out Of American Skies