Imam 50.000 eura. Gdje da ih uložim u ovim nepredvidivim okolnostima?

U prva četiri mjeseca ove godine, na finansijskim tržištima bilo je veoma burno. Za potrese je, nizom najava o dodatnim carinama za brojne trgovinske partnere i pojedine proizvode, zaslužan američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump), a neke od njih je već i uveo.

U trgovinskom ratu najviše je pogođena Kina, jer je Tramp zamrznuo povećanje carina na uvoz iz Evrope na 90 dana, ali ne i iz Kine, s kojom bi se, navodno, trebalo pregovarati, a carine će, prema posljednjim izjavama Trampa, biti „znatno niže”.

Neizvjesnost i prije svega nepredvidivost američkog predsjednika početkom aprila uzrokovali su velike padove berzanskih indeksa. Tehnološki giganti su zajedno izgubili hiljadu milijardi dolara vrijednosti. Međutim, nakon mjesec dana, gubici su većinom nadoknađeni. Glavni američki indeks S&P 500 završio je trgovinu u petak na 0,3 odsto višem nivou nego 2. aprila, kada je Tramp najavio carine. Oporavio se i Eurostoxx 50, koji obuhvata 50 najvećih akcija iz eurozone. U ponedjeljak je bio samo za pola procenta niži nego prije najave carina.

Zbog prijetnji carinama, Evropska centralna banka je u martovskoj prognozi ekonomskih kretanja smanjila očekivanja rasta i povećala projekciju inflacije. U želji da podstakne ekonomski rast, 17. aprila je po sedmi put za manje od godinu dana smanjila kamatne stope za 25 baznih poena.

Akciona tržišta su se stabilizovala

David Vegelj, glavni upravljač alternativnog fonda u kompaniji JonatanMars, smatra da su se akcijska tržišta stabilizovala i povratila snagu. “Vidi se ipak da prije svega privreda očekuje pogoršanje ambijenta. Ništa dramatično,” opisuje trenutnu situaciju.

Dodaje da na tržištu obveznica vlada pojačana nelagodnost zbog straha da bi Tramp mogao da naruši nezavisnost američke centralne banke, Federalne rezerve (Fed). Tramp je više puta pozvao predsjednika Feda, Džeroma Pauela (Jerome Powell), da smanji ključnu kamatnu stopu i time podstakne ekonomski rast. Američki bruto domaći proizvod (BDP) se, prema prvoj procjeni američkog Ministarstva trgovine, u prvom kvartalu ove godine na godišnjem nivou smanjio 0,3 odsto, što je iznenadilo analitičare.

“Dovoljni su već nagovještaji da investitori počnu da se povlače, pa cijene obveznica padaju, a prinos do dospijeća raste,” kaže Vegelj.

Vegelj bi 50.000 eura podijelio na dva dijela

Pa gdje uložiti u ovim nesigurnim vremenima, recimo 50.000 eura? Vegelj savjetuje da se iznos podijeli na dva dijela: “20.000 eura za odmah, i 30.000 eura da se po 5.000 eura ulaže narednih šest mjeseci,” pojašnjava.

Dalje, 20.000 eura za trenutno ulaganje bi podijelio na dva dijela: 10.000 eura u globalni ETF, a preostalih 10.000 u tri različite slovenačke akcije.

“Narednih mjeseci bih svakog mjeseca ulagao po 3.000 eura u S&P 500 i 2.000 eura u evropske akcije (ETF),” dodaje. Na kraju ističe da investitor skloniji riziku može dodati i malo kriptovaluta – ističe samo bitkoin (bitcoin) – ili manji udio u plemenitim metalima. Zlato raste od početka godine i u martu je prvi put prešlo granicu od 3.000 dolara za 31,1 gram (unca). Cijena se trenutno kreće oko 3.300 dolara.

Brezigar: Dugoročno – u akcijska tržišta

Rok Brezigar, upravljač u NLB fondovima, za dugoročnog investitora koji ne planira da koristi sredstva narednih nekoliko godina, predlaže razmatranje veće izloženosti akcijskim tržištima. “Ona doduše donose veće kratkoročne oscilacije, ali dugoročno gledano i veće prinose,” objašnjava.

“S druge strane, neko s kratkoročnijim ciljem ili nižom tolerancijom na rizik biće skloniji konzervativnijoj strategiji – na primjer, većem udjelu u obveznicama, većoj izloženosti defanzivnijim fondovima ili proizvodima novčanog tržišta, kao što su depoziti,” dodaje, misleći na investitore s kraćim horizontom ulaganja. Ističe i poznata polazna pitanja: svaki investitor mora znati šta želi da postigne, kada će mu novac trebati i koliku volatilnost je spreman da podnese.

Marko Rabuza, Forbes Slovenija