Ilaj Lili vrijedi više od bilion dolara zahvaljujući ljekovima za mršavljenje: Direktor ulaže milijarde da ponovi uspjeh

Kao izvršni direktor najveće i najuspješnije farmaceutske kompanije u svijetu, Dejv Riks (Dave Ricks) provodi iznenađujuće mnogo vremena razmišljajući o rizicima.

Ljekovi kompanije Ilaj Lili (Eli Lilly) za mršavljenje i dijabetes postigli su uspjeh koji je premašio sva očekivanja. Prihodi kompanije u posljednjih 12 mjeseci, zaključno sa 30. junom, porasli su 50 odsto, na 79,7 milijardi dolara, pri čemu su Zepbaund (Zepbound), lijek za mršavljenje, i Mandžaro (Mounjaro), lijek za dijabetes, činili 62 odsto ukupnih prihoda.

U novembru 2025. godine tržišna kapitalizacija kompanije premašila je bilion dolara, čime je Ilaj Lili postao prva farmaceutska kompanija kojoj je to pošlo za rukom. Njena tržišna vrijednost trenutno se kreće oko 1,1 bilion dolara.

Ilaj Lili priprema i nove ljekove koji bi mogli da promijene tržište preparata za mršavljenje. Tableta pod nazivom Foundayo dobila je odobrenje američke Agencije za hranu i ljekove (FDA) u aprilu. Kompanija planira da u prvom kvartalu 2027. godine FDA podnese zahtjev za odobrenje eksperimentalnog lijeka nove generacije, retatrutida.

Interesovanje za ovaj lijek, koji se na internetu naziva „reta“, toliko je veliko da ljudi na crnom tržištu kupuju supstance za koje prodavci tvrde da su upravo taj preparat.

Ali vrijeme ističe.

Svi ljekovi imaju ograničen period komercijalne ekskluzivnosti zbog načina na koji funkcionišu farmaceutski patenti. Vjerovatno će u nekom trenutku tokom tridesetih godina ovog vijeka tržište Lilijevih ljekova za mršavljenje, koje sada bilježi eksplozivan rast, doživjeti nagli pad kada se pojave generički konkurenti.

Zato je pitanje vrijedno bilion dolara za Ilaj Lili kako razviti ili kupiti dovoljno novih ljekova da kompanija održi svoj izuzetan uspjeh.

Riks, koji ima 59 godina i čiji lični udio u kompaniji vrijedi gotovo 700 miliona dolara, razmišlja o pripremama za taj trenutak još od perioda prije nego što je 2017. preuzeo njeno vođenje.

„To je ključni izazov“, kaže Riks za Forbes tokom intervjua na spratu uprave u sjedištu kompanije u Indijanapolisu, gdje zidove krase formalni portreti deset prethodnih izvršnih direktora.

„Ako ustanovimo da u tome nijesmo uspješni, trebalo bi da vratimo novac akcionarima i postanemo manja kompanija. Ali trenutno ne razmišljam na taj način.“

Umjesto toga, Riks je usmjeren na ulaganja.

Od početka godine Ilaj Lili je zaključio 31 posao, uključujući 14 akvizicija i 17 ugovora o licenciranju, za koje je izdvojio ukupno 18 milijardi dolara, nastojeći da proširi svoj portfelj lijekova u razvoju.

To je više od četiri puta iznosa od četiri milijarde dolara koji je kompanija potrošila na 39 poslova tokom cijele prošle godine.

Ti iznosi ne uključuju dodatne isplate povezane sa ostvarivanjem budućih rezultata i razvojnih ciljeva, koje su uobičajene u farmaceutskim poslovima, a čiji uslovi još nijesu ispunjeni.

Kompanija nije ulagala samo u tradicionalne oblasti, poput onkologije i neurologije, već i u eksperimentalnija područja, uključujući psihodelike i poremećaje spavanja.

Istovremeno je povećala interna ulaganja u istraživanje i razvoj, što je Riksov prvi prioritet, sa 11 milijardi dolara u 2024. na 13,3 milijarde u 2025. godini.

U prvoj polovini ove godine za te namjene izdvojeno je 7,3 milijarde dolara, odnosno 21 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

„Potrošićemo otprilike tri puta više na istraživanje i razvoj nego 2021. godine. To je veliki rast, a znači da bi u budućnosti iz Ilaj Lilija trebalo da dolazi tri puta više proizvoda i ljekova“, kaže Riks.

Ne postoji unaprijed određeni ukupni budžet koji kompanija nastoji da dostigne. Umjesto toga, procjenjuje koliko će koštati projekti koje želi da realizuje.

Dok sjedi za stolom u sali za sastanke, Riks djeluje istovremeno šarmantno i izuzetno odlučno.

Tokom gotovo decenije na čelu Ilaj Lilija uspješno se snalazio u političkim izazovima farmaceutske industrije, postižući dogovore sa predsjednikom Donaldom Trampom o smanjenju cijena ljekova i širenju proizvodnje u SAD.

Tramp ga je pohvalio kao „nevjerovatnog direktora, nevjerovatnog čovjeka“.

Potraga za novim revolucionarnim ljekovima

Riks sada pokušava da ponovi dio strategije koja je Ilaj Liliju donijela uspjeh sa lijekovima iz grupe GLP-1.

Sve je više dokaza da ljekovi za mršavljenje imaju i dodatne zdravstvene koristi, poput poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja.

Neka od budućih ulaganja kompanije takođe su usmjerena na prevenciju.

Ilaj Lili ulaže u ljekove za poremećaje spavanja, za koje naučnici sve više smatraju da imaju dubok uticaj na cjelokupno zdravlje.

U laboratorijama kompanija istražuje nove načine ranijeg liječenja Alchajmerove bolesti, kao i terapiju koja bi mogla trajno da isključi određeni gen u jetri kako bi se smanjio nivo „lošeg“ holesterola.

„Zbog vremenskog horizonta u kojem poslujemo i obima resursa koje možemo da angažujemo, imamo određenu stratešku prednost u odnosu na sve ostale“, kaže Riks.

„Druge farmaceutske kompanije sklapaju mnogo poslova i ulažu velike iznose u istraživanje i razvoj, ali to rade u vremenskom okviru od nula do pet godina. One hitno moraju da riješe problem sa bilansom uspjeha sa kojim će se suočiti. Mi ovdje nemamo takav osjećaj hitnosti.“

To Ilaj Liliju omogućava ulaganje u ljekove koji su u ranijim fazama kliničkog razvoja.

Iako su takvi preparati rizičniji, imaju potencijal za mnogo značajnije naučne prodore i veću finansijsku dobit.

Kompaniji to omogućava i velika ulaganja u vještačku inteligenciju za razvoj lijekova, uključujući partnerstvo sa kompanijom Envidija (Nvidia), vrijedno milijardu dolara, za uspostavljanje nove laboratorije za inovacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji.

Riks je ranije ove godine rekao da ne očekuje da će to ulaganje donijeti rezultate prije tridesetih godina ovog vijeka.

Dobar primjer ove strategije je proljećno preuzimanje kompanije Kelonia Therapeutics.

Na naučnom skupu posvećenom bolestima krvi, održanom prošlog decembra u Orlandu na Floridi, ova biotehnološka kompanija, koju su finansirali fondovi rizičnog kapitala, predstavila je prve kliničke podatke o ćelijskoj terapiji koja se daje jednom infuzijom, namijenjenoj liječenju vrste raka poznate kao multipli mijelom.

Studija je obuhvatila samo četiri pacijenta, ali su svi pokazali izvanredan odgovor na terapiju, bez znakova prisustva raka nakon liječenja.

„Kada smo to vidjeli, pomislili smo: ‘Vau, ovo je nevjerovatno.’ Odmah smo ih pozvali“, kaže Džejk van Narden (Jake Van Naarden), direktor korporativnog razvoja Ilaj Lilija i glavni čovjek za sklapanje poslovnih sporazuma.

Za četiri mjeseca Ilaj Lili je postigao dogovor o kupovini Kelonije za početnih 3,25 milijardi dolara, uz mogućnost da ukupna vrijednost dostigne sedam milijardi dolara ukoliko lijek ostvari određene kliničke i komercijalne ciljeve.

Prema podacima baze za praćenje ulaganja rizičnog kapitala PitchBook, ovaj startap je prethodno prikupio 58 miliona dolara, a njegova vrijednost je prilikom posljednjeg finansiranja 2022. godine procijenjena na 104 miliona dolara.

„Oni sada raspolažu većom finansijskom snagom u farmaceutskoj industriji nego bilo ko na planeti“, kaže Brajan Roberts (Bryan Roberts), partner u investicionoj kompaniji Venrock, koja je pomogla osnivanje i finansiranje Kelonije.

„Rizik je u sljedećem: ko želi da bude čovjek pod čijim je vođstvom došlo do najvećeg gubitka patentne zaštite i pada prihoda u istoriji?“

Od male kompanije do farmaceutskog giganta

Ako prošetate Perl stritom (Pearl Street) u centru Indijanapolisa, naići ćete na bronzanu ploču koja obilježava istorijsko mjesto.

Upravo tu je pukovnik Ilaj Lili (Eli Lilly), farmaceutski hemičar i veteran Američkog građanskog rata, 1876. godine osnovao kompaniju koja nosi njegovo ime.

Kompanija veoma ozbiljno shvata svoju istoriju. Čak je i njen današnji logotip stilizovana verzija potpisa osnivača.

Ako se odatle odvezete oko kilometar i po prema jugu, stići ćete do savremenog sjedišta kompanije, toliko velikog i značajnog da ima sopstveni poštanski broj.

Korporativni muzej u prizemlju odaje počast četvorici članova porodice Lili koji su bili izvršni direktori kompanije i vodili je tokom ključnih trenutaka njene 150 godina duge istorije.

Tokom Drugog svjetskog rata Ilaj Lili je masovno proizvodio penicilin.

U januaru 1988. godine na tržište je plasirao antidepresiv Prozac, pokazavši da promjene hemijskih procesa u mozgu mogu biti efikasnije u liječenju teške depresije nego isključivo psihoterapija zasnovana na razgovoru.

Iako je njegov najveći konkurent, Novo Nordisk, prvi izašao na tržište 2017. godine sa lijekom Ozempic za dijabetes, koji je postao globalno prepoznatljiv predstavnik grupe GLP-1, upravo je Ilaj Lili izazvao eksplozivan rast tržišta lijekova za mršavljenje.

Istraživanje organizacije KFF iz novembra prošle godine pokazalo je da svaka osma odrasla osoba koristi neki lijek iz grupe GLP-1, a Ilaj Lili ima dominantan tržišni udio.

Ranije ove godine najveća Ilaj Lilijeva grupa ljekova iz kategorije GLP-1, koja obuhvata Mundžaro i Zepbaund, prestigla je uspješni lijek protiv raka Keytruda i postala najprodavanija terapija u svijetu.

„Posmatramo ovu kategoriju lijekova i razmišljamo kako u ljudskoj istoriji nije bilo mnogo vrsta ljekova koje su imale tako dubok uticaj“, kaže Riks.

„Na neki način, ovo je prva preventivna zdravstvena intervencija koja zaista djeluje i koja se primjenjuje u ovako ogromnom obimu.“

Riks, koji u Ilaj Liliju radi već 30 godina, rođen je u Blumingtonu u Indijani, a odrastao u oblasti zaliva San Franciska.

Kompaniji se pridružio u dvadesetim godinama.

Karijeru je započeo 1996. kao saradnik za razvoj poslovanja, nakon kratkog perioda provedenog u IBM-u u Njujorku, a zatim je postepeno napredovao kroz upravljačku strukturu.

Iako nije naučnik, ima diplomu iz industrijskog menadžmenta sa Univerziteta Perdju (Purdue) i master diplomu iz poslovne administracije (MBA) sa Univerziteta Indijana.

Kao sedmi izvršni direktor kompanije koji nije član porodice osnivača, Riks je podstakao Ilaj Lili da brže donosi odluke, agresivnije ulaže u klinička istraživanja i neposredno dopire do potrošača.

Godine 2024. pokrenuo je LillyDirect, program internet apoteke putem kojeg pacijenti mogu direktno od kompanije naručivati lijekove za mršavljenje i dijabetes i dobijati ih na kućnu adresu.

Istovremeno, mnogo vremena posvetio je planiranju naredne faze razvoja kompanije.

Lekcije iz prethodnih gubitaka patentne zaštite

Prije nego što je prije devet godina postao izvršni direktor, Riks je vodio sektor za proizvodnju antidepresiva, u vrijeme kada su ti ljekovi predstavljali veoma važan dio poslovanja Ilaj Lilija.

Kompanija je razvila nove preparate nakon Prozaca, ali je zatim istekla njihova patentna zaštita.

Antipsihotik Zyprexa izgubio je patentnu zaštitu 2011, a antidepresiv Cymbalta 2013. godine.

„Odrastao sam u kompaniji u periodu kada smo imali dva velika događaja povezana sa istekom patenata, za koja smo se loše pripremili“, kaže Riks.

Bio je to izuzetno težak period, koji je unutar kompanije nazvan „Godine YZ“. Gubitak patentne zaštite za Prozac 2001. godine prethodno je označen kao „Godina X“.

Tokom tri godine sektor je izgubio 60 odsto profitabilnosti koju je donosio kompaniji, prisjeća se Riks.

Njegov zadatak bio je da smanjuje broj zaposlenih i obustavlja istraživačke projekte.

„To nije prijatno raditi“, kaže.

„Ako postojimo da bismo proizvodili ljekove, onda to nije proizvodnja ljekova. To je suprotno od toga. Smanjujete se da biste preživjeli.“

Kada je 2017. postao izvršni direktor, to iskustvo mu je i dalje bilo u mislima.

Kompanija je već prijavila patente za molekul tirzepatid iz grupe GLP-1, ali tada još nije dobila odobrenja za ljekove zasnovane na njemu: Mundžaro za dijabetes i Zepbaund za gojaznost.

Ipak, Ilaj Lili se već pripremao za diversifikaciju poslovanja, čak i prije nego što je Zepbaund plasiran na tržište 2023. godine.

„Dan kada lansirate novi proizvod nije prerano da počnete da radite na sljedećoj velikoj stvari, čak i ako će do nje doći tek 12 godina kasnije“, kaže Riks.

„Jer kada se približite kraju tog ciklusa, već je prekasno i počinjete da radite očajničke, besmislene stvari koje ne daju rezultate.“

Ulaganje milijardi u ljekove za spavanje

U junu je Ilaj Lili ušao na tržište ljekova za poremećaje spavanja preuzimanjem kompanije Centessa Pharmaceuticals za početnih 6,3 milijarde dolara, uz mogućnost dodatne isplate od 1,5 milijardi dolara nakon ostvarivanja određenih razvojnih ciljeva.

Takve uslovljene isplate u farmaceutskoj industriji poznate su kao „biobucks“.

Centessa, osnovana 2020. godine, razvija tabletu za liječenje relativno rijetkog i ozbiljnog poremećaja spavanja poznatog kao narkolepsija.

Riječ je o jednoj od novih grupa lijekova koji djeluju na hemijskog prenosioca signala nazvanog oreksin, koji reguliše budnost, spavanje i mišićni tonus.

U određenom smislu, ulazak Ilaj Lilija u oblast poremećaja spavanja podsjeća na njegov rani prodor na tržište liječenja gojaznosti.

Otprilike trećinu života provodimo spavajući, ali je liječenje poremećaja spavanja donedavno bilo relativno zapostavljena oblast medicine.

Međutim, istraživanja sve više pokazuju da poremećaji spavanja, slično gojaznosti, dovode do drugih zdravstvenih problema.

Riks i njegov tim smatraju da bi lijek koji razvija Centessa mogao biti polazna osnova za razvoj terapija namijenjenih i ljudima sa manje ozbiljnim problemima sa spavanjem.

„Koliko ljudi u životu poznajemo koji imaju probleme sa spavanjem? Svi ih imamo u svom okruženju. Dakle, to je veliki problem, a uz to dovodi i do bolesti“, kaže Riks.

„Izaziva probleme sa mentalnim zdravljem. Zapravo pogoršava stanja poput demencije, kao i probleme sa pamćenjem i razmišljanjem. Poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću (ADHD) i drugi problemi u ponašanju često su izazvani poremećajima ritma spavanja.“

„Zato pomislimo: u redu, ovo je zanimljivo. A činjenica da je tržište ljekova za spavanje malo ne odbija nas. Naprotiv, privlači nas.“

Psihodelici kao nova oblast istraživanja

Psihodelici predstavljaju još jednu novu oblast interesovanja kompanije.

U julu je Ilaj Lili objavio namjeru da kupi njujoršku kompaniju AtaiBeckley, koja razvija psihodelične lijekove, za početnih 2,8 milijardi dolara, uz mogućnost dodatne isplate do milijardu dolara nakon ostvarivanja određenih ciljeva.

Njen nazalni sprej za liječenje depresije otporne na postojeće terapije nalazi se u trećoj fazi kliničkih ispitivanja.

Ovaj potez Ilaj Lilija uslijedio je nakon što je FDA 2019. godine odobrila Spravato, nazalni sprej kompanije Džonson i Džonson (Johnson & Johnson), dobijen iz ketamina, takođe namijenjen liječenju depresije.

„Mislim da svi pristupaju temi psihodelika sa određenom dozom predrasuda, jer ti lijekovi imaju specifičnu reputaciju“, kaže Van Narden, glavni čovjek Ilaj Lilija za sklapanje poslovnih sporazuma.

Međutim, kako su istraživači kompanije dublje proučavali ovu oblast, otkrili su ne samo priče o ljudima koji putuju u klinike u Meksiku kako bi dobili neregulisane verzije ovih lijekova već i pozitivne podatke iz ranih kliničkih ispitivanja preparata kompanije AtaiBeckley.

„U društvu se mijenja način na koji se doživljavaju ovi ljekovi“, kaže Van Narden.

„Prije 20 godina to se posmatralo kao neka vrsta nadriljekarstva iz sumnjivih ordinacija. Mislim da to više nije slučaj. Ovo je legitimna oblast medicine, bez ikakve sumnje. I mislim da su psihijatri izuzetno uzbuđeni zbog toga.“

Nove terapije za Alchajmerovu bolest

U sjedištu Ilaj Lilija u Indijanapolisu, krajem avgusta, Endru Adams (Andrew Adams), potpredsjednik kompanije zadužen za otkrivanje novih molekula, pokazuje jednu od istraživačkih laboratorija.

Nekoliko naučnika u laboratorijskim mantilima i sa zaštitnim naočarima intenzivno radi na razvoju novih lijekova za neurodegenerativne bolesti.

Ilaj Lili već oko 35 godina pokušava da razvije terapije za Alchajmerovu bolest.

Riječ je istovremeno o hitnoj zdravstvenoj potrebi i potencijalno ogromnom tržištu.

Više od 55 miliona ljudi širom svijeta ima Alchajmerovu bolest ili neki drugi oblik demencije, a očekuje se da će taj broj do 2030. godine dostići 78 miliona.

Međutim, pokušaji razvoja efikasnih lijekova obilježeni su brojnim neuspjesima.

Ilaj Lilijev lijek Kisunla, odobren 2024. godine, namijenjen je usporavanju napredovanja bolesti djelovanjem na amiloidne naslage u mozgu.

To je tek drugi značajan lijek te vrste na tržištu.

Njegova godišnja prodaja sada se približava iznosu od 500 miliona dolara, a analitičari očekuju da će postati izuzetno uspješan proizvod, sa godišnjom prodajom većom od milijardu dolara.

U laboratoriji naučnici Ilaj Lilija istražuju načine djelovanja na protein poznat kao tau, koji se kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću nepravilno zapliće.

Adams objašnjava da je razvoj ljekova usmjerenih na tau izuzetno težak jer se ovaj protein nalazi unutar neurona, zbog čega mu je teško pristupiti.

Ilaj Lili sada ima lijek u ranoj fazi razvoja koji bolesti pristupa putem genetskih mehanizama.

Prošlog ljeta Ilaj Lili i partnerska kompanija Roš (Roche) dobili su odobrenje FDA za test krvi kojim se otkriva izmijenjeni oblik tau proteina, koji predstavlja pokazatelj bolesti.

To je podstaklo nade da bi Alchajmerova bolest mogla ranije da se dijagnostikuje.

„Mislim da možemo suštinski da promijenimo ono što znači starjeti“, kaže Den Skovronski (Dan Skovronsky), direktor Ilaj Lilija za nauku i razvoj proizvoda.

„Možda ćemo moći da stvorimo svijet u kojem se ne plašimo Alchajmerove bolesti.“

Adams, koji vodi otkrivanje novih ljekova u cijeloj kompaniji i rukovodi istraživanjima u oblastima bola i neurodegenerativnih bolesti, dodaje:

„Prevencija je pravac u kojem se krećemo. Želim da kompaniju preusmjerim upravo na to.“

Potpuna reorganizacija istraživanja ljekova protiv raka

Godine 2020, nekoliko godina nakon što je postao izvršni direktor, Riks je analizirao stanje u onkološkom sektoru kompanije.

Rezultati nijesu bili dobri.

Uprkos velikim ulaganjima u istraživanje i razvoj, sektor je u prosjeku stvarao samo jedan izuzetno uspješan lijek tokom čitave decenije.

Riks je zatražio od Van Nardena, koji se kompaniji pridružio nakon preuzimanja jednog proizvođača lijekova protiv raka 2019. godine, da pronađe rješenje.

„Obustavili smo gotovo svaki pojedinačni program u portfelju“, prisjeća se Van Narden.

„I počeli smo ispočetka.“

Danas Ilaj Lili u svom portfelju onkoloških ljekova u razvoju ima devet molekula u trećoj fazi kliničkih ispitivanja, namijenjenih liječenju šest različitih vrsta raka, uključujući rak dojke i pluća.

Desetine drugih ljekova nalaze se u ranim fazama kliničkih ispitivanja.

„Tokom narednih 12 mjeseci vjerovatno ćemo dobiti rezultate kasnih faza ispitivanja za sedam novih ljekova, u različitim vremenskim periodima“, kaže Van Narden.

Čak i za kompaniju veličine Ilaj Lilija, to je mnogo.

Razvoj ljekova, međutim, ostaje izuzetno neizvjestan posao.

Devet od deset ljekova obično ne uspije tokom kliničkih ispitivanja.

Bez obzira na to koliko rezultati ranih naučnih istraživanja izgledaju obećavajuće, Ilaj Lili ne može jednostavno da se osloni na Alchajmerovu bolest ili poremećaje spavanja kako bi zamijenio ono što je postao njegov najuspješniji lijek svih vremena.

Ipak, sa desetinama terapija koje su u razvoju, dodatnim projektima u laboratorijama i nizom novih akvizicija, Riks računa na to da će kompanija uspjeti da pronađe sljedeći penicilin, Prozac ili lijek iz grupe GLP-1.

Njegov cilj je da Ilaj Lili nastavi svoj izuzetni niz uspjeha i u decenijama koje dolaze.

Amy Feldman, Forbes

GLP-1s Took Eli Lilly To $1 Trillion. CEO Dave Ricks Is Betting Billions He Can Do It Again