EU bi mogla ublažiti stroga pravila za električna vozila i omogućiti predah hibridima

Evropska unija i Velika Britanija planiraju da zabrane prodaju novih automobila s unutrašnjim sagorijevanjem i zamijene ih električnima, ali taj potez nailazi na prepreke, a neki stručnjaci vjeruju da bi razumno rješenje bilo ublažiti naredbu davanjem slobode hibridima.

Ako evropske vlade ovo ne učine, autoindustrija – koja trenutno gubi novac proizvodnjom pogrešnih vrsta električnih automobila – biće preplavljena kineskim električnim vozilima. Bilo kakvom pokušaju EU da omete kinesku prodaju električnih vozila uvođenjem tarifa vjerovatno će se suprotstaviti Njemačka, budući da proizvođači poput Folksvagena (Volkswagen), Mercedesa i BMW-a u Kini ostvaruju veliki profit.

Evropa je zabranila prodaju novih vozila s unutrašnjim sagorijevanjem nakon 2035. godine, pokušavajući prisiliti svoje građane da kupuju električna vozila. Problem je u tome što trenutno dostupna električna vozila nisu spremna za takvu promjenu, kako po pitanju tehnologije, tako i cijene. Ipak, očekuje se da će prodaja električnih vozila porasti gotovo petorostruko do 2030. godine – na 2 miliona vozila. U Britaniji prodaja električnih vozila mora činiti 22 posto ukupne prodaje proizvođača za ovu godinu, rasti na 25 posto 2025, na 33 posto 2026, 38 posto 2027, 52 posto 2028, 66 posto 2029, 80 posto 2030. i napokon 100 posto 2035. godine. Rokovi u EU su slični, a žestoke kazne čekaju one proizvođače koji ne ispune mete.

Ovakav rigidan scenario sada se propitkuje. U izvještaju od utorka, HSBC Global Research kaže da usvajanje električnih vozila slabi, dodajući da je vjerovatno da će se rok za zabranu do 2035. pomaknuti.

I evropski proizvođači zagovaraju promjenu, predvođeni BMW-om, Folksvagenom i Renoom (Renault). Evropska unija obećala je reviziju rokova sljedeće godine.

Nedavni izvještaj Boston Consulting Groupa pokazuje da većina proizvođača gubi oko 6.000 dolara za svako električno vozilo koje prodaju za 50.000 dolara. Iako se ove brojke odnose na američko tržište, vjerovatno će zadati velike glavobolje i u Evropi.

„Evropljani mogu samo kolutati očima“

Nakon ogromnog uzleta početkom 2020-ih, prodaja električnih vozila naglo je usporila, a proizvođači poput GM-a i Forda u SAD-u i Folksvagena u Evropi sada povlače ranije ambiciozne planove. Ranu prodaju predvodili su bogati pojedinci i poslovni kupci.

Sljedećem krugu prodaje treba jači zamah. Nažalost, cijena električnih vozila je previsoka da bi se razvilo masovno tržište. Ozbiljna prodaja na trenutnom tržištu počinje na oko 30.000 eura, a industrija cijene planira približiti 20.000 eura u sljedećih nekoliko godina, što nazivaju “pristupačnom cijenom”.

Evropljani s prosječnim primanjima na to mogu samo zakolutati očima. Istinski pristupačne cijene na masovnom tržištu morale bi biti bliže 10.000 eura. Kina, koja je najmanje pet godina ispred Evrope i do 30 posto efikasnija, ima gomile jeftinih vozila kao što su Wuling Bingo ili BYD Seagull. Zasad nema objavljenih planova za izvoz u Evropu.

“BYD Seagull je pristupačan električni automobil. Bez jeftinijih električnih automobila, Zapad je osuđen na propast, a trenutne regulacije u Evropi veća su prilika za Kinu nego za bilo koga drugog,” kaže Felipe Munjoz (Felipe Munoz), globalni analitičar kompanije JATO Dynamic.

Trenutna ponuda električnih vozila na evropskom tržištu nije samo preskupa, već i loša: zbog tehnoloških ograničenja, domet pri visokim brzinama slab je u usporedbi s automobilima na unutrašnje izgaranje. Evropski električni automobili u stvarnosti nisu ništa drugo nego preskupa gradska vozila. Bingo i Seagull s druge strane na najbolji način iskorišćavaju tehnologiju: nisu pretenciozni, već jasno komuniciraju svoju efikasnost za svakodnevna putovanja i šoping, i ne tvrde da imaju dugi domet. Evropski proizvođači nisu željeli ispuniti ovaj prostor na tržištu zbog slabe profitabilnosti, ali brendovi poput Folksvagena i Renoa trenutno žele zajedničkim snagama dostići ova kineska vozila.

Sve što omogućava smanjenje emisija CO₂ treba da bude dobrodošlo

Munjoz kaže da Evropa, da bi ispunila nove regulacije, mora povećati proizvodnju električnih vozila, a rokovi zabrane automobila na unutrašnje sagorijevanje moraju biti ublaženi.

“Moraju se u obzir uzeti i alternativna rješenja električnim automobilima: hibridi, plug-in hibridi, gorivne ćelije, čak i efikasniji motori s unutrašnjim sagorijevanjem mogu biti tranziciono rješenje za narednih 10 godina. Sve što industriji omogućava smanjenje emisija ugljen-dioksida trebalo bi da bude dobrodošlo,” kaže Munoz.

Profesor David Bailey iz poslovne škole u Birmingemu slaže se da su problem cijene i dodaje da vladini podsticaji prekratko traju. Ipak, on dodaje da će poboljšanja u tehnologiji vrlo brzo riješiti problem cijene i ponudidi privlačne razloge za kupnju.

“Infrastruktura za punjenje ne gradi se dovoljno brzo. Cijene baterija i električnih vozila padaju, ali još uvijek su više od cijena automobila s unutrašnjim izgaranjem,” kaže Bailey. “Ipak, nakon 2025-2027, cijene baterija pašće dovoljno da će električna vozila biti konkurentnija od onih s unutrašnjim sagorijevanjem.”

Saradnja s Kinom?

Munjoz vjeruje da bi tarife EU mogle prisiliti Kineze da otvore fabrike u Evropi.

BYD je već najavio da će otvoriti postrojenje u Mađarskoj, a očekuje se da će se Stellantis udružiti s kineskim Leapmotorom i proizvoditi električna vozila u svojoj tvornici u Poljskoj.

“Proizvođači moraju pronaći načine za saradnju s Kinezima. Oni su jedni drugima potrebni. Primjeri poput saradnje Stellantisa i Leapmotora trebalo bi da budu samo početak. Naravno, to zvisi od toga kako će se razvijati geopolitička situacija između Kine i Zapada,” kaže Munjoz.

Iz EU zasad ne dolaze nikakvi znakovi da planiraju ublažiti svoje zahtjeve za potpunom dominacijom električnih vozila nakon 2035. godine, ali to bi sve mogli promjeniti evropski izbori ovog juna, budući da se već krenulo u velike debate o problemima dekarbonizacije i budućnosti pristupačne kupovine automobila.

Neil Winton, viši saradnik Forbesa
EU May Water Down Harsh 2035 EV Mandate And Reprieve Hybrids
(Prevela: Nataša Belančić)