EU banke moraju biti veće i imati dublje tržište kapitala da bi parirale američkim rivalima

Evropskim bankama potrebni su veći obim poslovanja i dublja tržišta kapitala ako žele da konkurišu američkim rivalima, poručili su u petak visoki evropski zvaničnici, dok Evropska unija nastoji da ojača svoju poziciju u sve konkurentnijoj globalnoj ekonomiji.
Ministri finansija EU i guverneri centralnih banaka sastali su se u Dablinu kako bi razgovarali o izvještaju Evropske komisije koji poziva na manje političkog miješanja u spajanja banaka i uklanjanje prepreka prekograničnom bankarskom poslovanju unutar Unije.
„Ako evropske banke žele direktno da konkurišu velikim američkim bankama u toj oblasti, moraju biti u stanju da posluju u mnogo većem obimu i na dubljem tržištu kapitala“, rekao je za Rojters (Reuters) potpredsjednik Evropske centralne banke Boris Vujčić.
Vujčić je kazao da se banke iz EU dobro porede sa američkim konkurentima kada je riječ o likvidnosti, kapitalizaciji, profitabilnosti i efikasnosti, ali da zaostaju u trgovanju i aktivnostima nakon trgovanja, a ne u tradicionalnim poslovima kreditiranja i primanja depozita.
„To je oblast u kojoj je veličina zaista važna“, rekao je.
Jedan od najistaknutijih primjera političkog miješanja u bankarska spajanja u Evropi dogodio se u junu, kada je Njemačka odbila ponudu italijanskog UniCredita za preuzimanje Commerzbanka.
UniCredit je pokušaj preuzimanja Commerzbanka započeo u septembru 2024, ali je naišao na snažno protivljenje, što je pokazalo koliko je teško realizovati prekogranične bankarske transakcije u Evropi.
„Veća integracija i dalja prekogranična konsolidacija omogućile bi evropskim bankama da dostignu obim potreban za ulaganja, inovacije i konkurenciju“, rekao je predsjedavajući ministara finansija eurozone Kirijakos Pijerakakis (Kyriakos Pierrakakis).
„Potrebni su nam evropski bankarski šampioni sposobni da konkurišu na globalnom nivou.“
Pijerakakis je naveo da najveće američke banke, u odnosu na svoju aktivu, ulažu više od dva i po puta više u informacione tehnologije nego evropske banke.
Taj jaz, prema njegovim riječima, posebno je važan u oblastima kao što su vještačka inteligencija, digitalna plaćanja i sajber bezbjednost.
Vujčić se, međutim, usprotivio zahtjevima pojedinih bankara za smanjenje kapitalnih zahtjeva, navodeći da to ne bi nužno podstaklo kreditiranje i da bi umjesto toga moglo dovesti do većeg otkupa sopstvenih akcija.
Umjesto toga, smatra da bi EU trebalo da dovrši bankarsku uniju, kao i Uniju štednje i investicija, kako bi stvorila istinski integrisano finansijsko tržište.
„Evropsko finansijsko tržište i dalje je u velikoj mjeri fragmentisano“, rekao je Vujčić, ukazujući na različite poreske režime, propise i pravne sisteme koji povećavaju troškove i smanjuju efikasnost.