Crna Gora može doprinijeti sigurnosti energetskog snabdijevanja na evropskom nivou

Crna Gora može dati konkretan doprinos sigurnosti snabdijevanja na evropskom nivou, obezbjeđujući čistu energiju, fleksibilnost sistema i prekogranične kapacitete koji su Evropi potrebni u narednoj deceniji.
To je ocijenjeno danas na Dijalogu o ulaganjima u energetiku, zatvorenu sjednicu na visokom nivou u okviru Adria Future Summita 2026, održanu u Tovtu neposredno nakon Ministarskog foruma o energetici u okviru Berlinskog procesa
Dijalog su organizovali Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore i Sekretarijat Energetske zajednice, u saradnji sa Sustineri Partnersom.
„Otvaranjem Dijaloga, Ministarstvo je napravilo proaktivan korak u otvaranju perspektivnog, rješenjima orijentisanog razgovora sa tržištem, sa ciljem da se ambicija energetske tranzicije pretvori u konkretne, bankabilne projekte u kratkom roku“, navodi se u saopštenju Sustineri Partnersa.
Kako se dodaje, umjesto zadržavanja na uopštenim političkim porukama, fokus sesije bio je na praktičnim mjerama koje mogu ubrzati realizaciju projekata, ojačati povjerenje tržišta i pretvoriti postojeći potencijal obnovljivih izvora u proizvodnju, radna mjesta i izvoz.
Obraćanja su imali Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva Crne Gore, i Artur Lorkowski, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, postavljajući strateški okvir dijaloga između kreatora politika, investitora, razvijača projekata, elektroprivrednih društava i međunarodnih finansijskih institucija.
„Poruka iz Porto Montenegra bila je jasna: Crna Gora se pozicionira kao dinamična investiciona destinacija i pouzdan partner EU na putu ka energetskoj bezbjednosti. Ubrzanim razvojem obnovljivih izvora, modernizacijom mreže i integracijom u jedinstveno tržište energije, Crna Gora može dati konkretan doprinos sigurnosti snabdijevanja na evropskom nivou, obezbjeđujući čistu energiju, fleksibilnost sistema i prekogranične kapacitete koji su Evropi potrebni u narednoj deceniji“, piše u saopštenju.
Diskusija je bila usmjerena na dva ključna pitanja: koje su najznačajnije prepreke koje trenutno ograničavaju ulaganja u sektor energetike Zapadnog Balkana i koje finansijske strukture i uslovi politike su neophodni da bi se oslobodio privatni kapital i podržali bankabilni energetski projekti u regionu.
Zaključci Dijaloga će, kako je najavljeno, poslužiti kao osnov za dalje zajedničke aktivnosti javnih organa, međunarodnih finansijskih institucija i privatnog sektora, u cilju prevođenja današnje diskusije u praktičnu i vremenski određenu agendu za ubrzavanje energetskih projekata u Crnoj Gori i regionu, na korist investitora, građana i šire energetske bezbjednosti Evrope.