Carine i ratovi usporili globalnu prodaju luksuznih brendova, ali neće uništiti sektor

Globalna prodaja luksuzne robe za ličnu upotrebu usporava, ali se neće u potpunosti zaustaviti, pokazuje studija konsultantske kompanije Bain & Co.

Prodaja luksuzne robe za ličnu upotrebu, koja je pala na 364 milijarde eura (419 milijardi dolara) u 2024. godini, prema projekcijama, ove će godine pasti dodatnih 2 do 5%, navodi se u studiji, prenosi Asošiejtid Pres (Associated Press).

„Ipak, da ostanemo pozitivni u ovom teškom trenutku – s tri rata, usporavanjem ekonomija i velikom nejednakošću – možemo reći da ovo nije tržište u kolapsu“, izjavila je partnerka kompanije Bain i koautorka studije Klaudija D’Arpicio (Claudia D’Arpizio).

Cijene šokirale potrošače, uz loše uslove rada

Pored nepovoljnih spoljašnjih faktora, luksuzni brendovi su iznenadili potrošače naglim povećanjem cijena, navodi Bain. Kupce su dodatno odbile i nedavne istrage u Italiji koje su razotkrile loše radne uslove u fabrikama koje proizvode luksuzne torbe.

Pad prodaje u SAD-u i Kini

Studija pokazuje da prodaja naglo pada na velikim tržištima poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine. U SAD-u je tržišna nestabilnost zbog carina narušila povjerenje potrošača, dok je Kina zabilježila pad kroz šest uzastopnih kvartala, zbog niskog nivoa povjerenja.

Nasuprot tome, Bliski istok, Latinska Amerika i Jugoistočna Azija bilježe rast. Evropa je negdje na sredini, pokazuje ista studija.

Velike razlike među luksuznim brendovima

To je stvorilo izraženu razliku između brendova koji bilježe snažan kreativni i finansijski rast, poput Prada Grupe, koja je u prvom kvartalu imala rast prihoda od 13%, na 1,34 milijarde eura, i Gućija (Gucci), gdje su prihodi u istom periodu pali 24%, na 1,6 milijardi eura.

Vlasnik Gućija, konglomerat Kering, prošle sedmice je angažovao italijanskog menadžera iz auto-industrije, Luku de Mea (Luca De Meo), bivšeg izvršnog direktora kompanije Reno (Renault), da sprovede reorganizaciju.

Odluka dolazi u trenutku kada tri Keringova brenda – Gući, Balensijaga (Balenciaga) i Bottega Veneta – imenuju nove kreativne direktore.

Dionice Keringa su porasle 12% nakon objave o imenovanju. D’Arpicio je istakla De Meove uspjehe, uključujući vraćanje kompanije Reno u zonu profitabilnosti, kao i ranije uloge direktora marketinga u Folksvagen (Volkswagenu) i Fiatu.

„Svi ovi faktori dobro se uklapaju u luksuzno tržište u trenutku kada je rast i dalje glavni cilj, ali takođe je neophodno učiniti kompaniju fleksibilnijom u pogledu troškova i revitalizovati neke brendove“, rekla je.

Adaptacija brendova uoči američkih carina

Luksuzni brendovi uvode promjene kako bi smanjili uticaj potencijalnih američkih carina – uključujući direktne isporuke iz proizvodnih pogona, umjesto iz skladišta, te smanjenje zaliha u maloprodajama.

Mnogi negativni faktori koji opterećuju sektor nalaze se van kontrole kompanija.

„Mnogi od ovih negativnih aspekata neće se skoro promijeniti. Možda će biti više jasnoće kada su u pitanju carine, ali ne vjerujem da ćemo za nekoliko mjeseci zaustaviti ratove ili političku nestabilnost“, rekla je D’Arpicio, dodajući da je povjerenje potrošača luksuzne robe više vezano za berzanske trendove nego za geopolitičke okolnosti.

Otpornost tržišta na duge staze

Predsjednik italijanskog udruženja luksuznih brendova Altagamma, Matteo Lunelli, naglasio je da je sektor ostvario kumulativni rast od 28% u periodu od 2019. do 2024.

Iako je potrošnja luksuzne robe osjetljiva na globalne krize, oporavak je obično brz – zahvaljujući visokoj potražnji.

Primjer je finansijska kriza 2008–2009. godine, koja je srezala prodaju luksuzne odjeće, torbi i obuće sa 161 milijarde eura na 147 milijardi eura u dvije godine. Međutim, tržište je 2010. nadoknadilo gubitke sa rastom od 14%, predvođeno ubrzanjem u Kini.

Slično tome, nakon pada prodaje od 21% tokom pandemije, akumulirana potrošnja potrošača gurnula je tržište na nove rekorde.