Bosanci više nisu najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj, pretekli su ih Nepalci

Niska primanja u matičnim zemljama i bolje poslovne prilike u EU, kojoj je neophodna strana radna snaga da bi nakon pandemije oporavila svoju ekonomiju, odvele su na hiljade radnika iz zemalja bivše Jugoslavije na privremeni ili trajni rad u inostranstvo. Realnost koja je najavljena, ali koja potpuno drugačije izgleda kada u stvarnosti i pokuca na vrata, već ostavlja svoje tragove u poduzetništvu i životnoj svakodnevnici na ovim prostorima. Dok radna snaga s ovih prostora odlazi u zemlje EU, ovaj dio Evrope upošljava radnike ili iz susjedstva ili iz Nepala, Filipina, Uzbekistana i drugih djelova svijeta.

U Hrvatskoj izdato 32.725 dozvola za boravak i rad

Kako javlja Fena, sve do prošle godine najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj su bili radnici iz BiH i Srbije, dok su od ove godine najbrojniji iz Nepala. 

Prema podacima MUP-a RH, u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj je izdato 32.725 dozvola za boravak i rad, od kojih najviše u građevinarstvu (12.792), zatim u turizmu i ugostiteljstvu (8.088), industriji (4.430), saobraćaju i vezama (2.442) i trgovini (1.183).

Najveći broj dozvola za boravak i rad do 29. februara ove godine izdat je državljanima Nepala, 7.038, iza kojih slijede oni iz BiH, 6.039, Indije, 3,469, Srbije, 3.317, Filipina, 2.936, Bangladeša, 2.272 te Sjeverne Makedonije, Kosova, Turske i Uzbekistana.

S obzirom na to da su u prošloj godini najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili oni iz BiH, a zatim Srbije, Nepala i Indije, da se primijetiti da su od početka ove godine Nepalci pretekli radnike iz BiH, a da su Indijci nadmašili Srbijance.

Kada su u pitanju djelatnosti, navodi Fena, u prošloj kao i na početku ove godine, najviše dozvola za boravak i rad izdato je u građevinarstvu, te u turizmu i ugostiteljstvu.

Dok BH. radnici odlaze na rad u Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju i druge zemlje, manjak radne snage na tržištu BiH primorao je poslodavce na druge načine pronalaska radnika i uvoz radne snage. Za sada se to najviše odnosi na sektore građevine i proizvodnje.

Prema informacijama s kojima raspolažu agencije za zapošljavanje iz BiH i u razgovorima s poslodavcima, najčešće su potrebni profili građevinskih radnika, a zemlje iz kojih najčešće dolaze su Turska, Bangladeš, Indija i Filipini.

Jedan od primjera je i mostarska dvorana koju većinom grade strani radnici. Trenutno na radovima u ovoj fazi izgradnje svakodnevno radi više od 30 radnika, a među njima je skoro polovina iz Nepala i Bangladeša.

Takođe, Neum kao jedini BH grad na moru, uz veliki broj hotela i ugostiteljskih objekata, s nekoliko hiljada stanovnika ne može zadovoljiti potrebe svih objekata. Do prije nekoliko godina tu je radio veliki broj radnika iz ostatka BiH, no većina ih je uz hrvatske radne dozvole i bolje uslove, otišla dalje. Stoga su se posljednjih godina odlučili na dovođenje radne snage iz Nepala.

Ipak, zaključuje Fena u svom izvještaju, poslodavci se nadaju kako će i domaći ljudi biti zadovoljni uslovima, koji im se nude i da će imati manji dotok strane radne snage.

Prema podacima Statiste, objavljenim u oktobru 2023. godine Sjedinjene Američke Države su na prvom mjestu od 20 zemalja svijeta u kojima je uposleno najviše strane radne snage (32,15 miliona stranih radnika), na drugom mjestu je Njemačka sa 8,99 miliona, treća Velika Britanija sa 6,05 miliona, koliko ima i Kanada, peta je Španija (4,77 miliona), Francuska je na šestom mjestu (4,04 miliona radnika), sedma Italija (3,73 miliona), dok u prvih deset zemalja koje upošljavaju najviše strane radne snage ulaze još i Australija, Kenija i Kuvajt.