Bitkoin ponovo raste: Da li je kripto zima pri kraju

Posljednjih sedmica cijena bitkoina, najveće kriptovalute po tržišnoj vrijednosti, primjetno se oporavila nakon nekoliko mjeseci provedenih na niskim nivoima, iako je i dalje daleko ispod prošlogodišnjih rekorda.

Rast prije svega podstiču snažni prilivi u bitkoin fondove kojima se trguje na berzi (ETF), dok više kamatne stope centralnih banaka i povišena inflacija, koje obično negativno utiču na rizičnu imovinu, za sada nijesu vidljivo zaustavile rast.

Cijena bitkoina se tokom posljednje sedmice kretala između 84.000 i 86.000 dolara. Dana 23. septembra nakratko je dostigla 87.000 dolara, dok je 6. oktobra oko 16 sati iznosila 86.400 dolara.

To predstavlja rast od oko 40 odsto u odnosu na julsko dno od 59.000 dolara. Ipak, za povratak na rekordni nivo od oko 124.000 dolara, dostignut u oktobru prošle godine, bio bi potreban još približno 50-procentni rast.

Za nedavni rast važna je kombinacija dva faktora, objasnio je za Forbes Slovenija Matej Mazi, zamjenik direktora investicionih fondova u NLB Skladima.

Prvi razlog su snažni prilivi u američke spot bitkoin ETF-ove.

„U sedmici do 25. septembra ti fondovi zabilježili su oko 2,4 milijarde dolara neto priliva, što je bio najveći sedmični priliv od oktobra prošle godine. Samo 21. septembra dnevni prilivi dostigli su gotovo milijardu dolara. Time su ovogodišnji neto tokovi u bitkoin ETF-ove ponovo prešli u pozitivnu zonu“, rekao je.

Dodatni faktor je, prema njegovim riječima, „pozicioniranje investitora na tržištu derivata. Proboj važnih tehničkih nivoa pokrenuo je zatvaranje, odnosno prinudne likvidacije kratkih pozicija, što je dodatno ubrzalo rast“.

Takve likvidacije mogu izazvati brz, ali po pravilu kratkotrajan pomak cijene.

Oba faktora navodi i predsjednik Bitkoin društva Slovenije Toni Čepon, koji među kratkoročne uticaje ubraja i prelivanje likvidnosti sa tržišta obveznica, jer investitori prodaju državne obveznice zbog zabrinutosti u vezi sa neodrživim javnim dugom, kao i sa tržišta akcija, gdje se hladi bum vještačke inteligencije.

Zašto monetarna politika nije pogodila bitkoin

Uobičajeno važi da visoke kamatne stope negativno utiču na rizičnu imovinu, u koju većina analitičara svrstava i kriptovalute.

Više kamatne stope, naime, „povećavaju zahtijevane prinose manje rizičnih ulaganja, pooštravaju finansijske uslove i smanjuju količinu likvidnosti u finansijskom sistemu“, objašnjava Mazi.

Zbog povišene inflacije u SAD i evropskim zemljama, i Evropska centralna banka (ECB) i američke Federalne rezerve ove godine već su povećale kamatne stope, pri čemu je Fed prilikom povećanja 16. septembra – prvog nakon tri godine – signalizirao da će na narednim sastancima biti potrebno dodatno pooštravanje monetarne politike.

Ipak, to nije značajnije zaustavilo rast bitkoina.

Kako kaže Mazi, finansijska tržišta ne reaguju toliko na samu promjenu kamatnih stopa, koliko na razliku između očekivane i stvarne promjene. Pošto je povećanje od četvrtine procentnog poena bilo očekivano, već je bilo uračunato u cijenu bitkoina, pa su pozitivni faktori, poput priliva u ETF-ove, trenutno prevagnuli.

To, prema njegovim riječima, ne znači da je bitkoin postao neosjetljiv na monetarnu politiku.

„Naprotiv, kada su ponovo porasla očekivanja u vezi sa daljim povećanjem kamatnih stopa, cijena je donekle izgubila zamah i sa nivoa iznad 87.000 dolara vratila se prema rasponu od 83.000 do 85.000 dolara.“

Mazi istovremeno naglašava da inflacija ima složeniji uticaj na bitkoin. Osim negativnog efekta visokih kamatnih stopa, duži period inflacije i visokog javnog duga može povećati i „interesovanje dijela investitora za imovinu sa unaprijed ograničenom ponudom, među koju spada bitkoin“.

Digitalno zlato

Neki zagovornici bitkoina vide ga kao alternativu tradicionalnim fiat valutama (klasične državne valute) i naglašavaju njegovu funkciju digitalnog zlata, odnosno dugoročnog čuvara vrijednosti.

Iako česte i ekstremne oscilacije cijene bitkoina dovode u pitanje tezu o njegovoj ulozi čuvara vrijednosti, glavni dugoročni argument u korist te ideje jeste ograničena ponuda digitalnih novčića, ističe Čepon.

„Bitkoin je monetarna alternativa sistemu koji mora stalno povećavati količinu novca da bi uopšte mogao da opstane“, smatra on.

Dok količina dolara i eura u opticaju kontinuirano raste, bitkoin ima maksimalnu ponudu od 21 milion digitalnih novčića, od kojih je do sada „rudarenjem“ stvoreno nešto više od 20 miliona.

Njihova ukupna vrijednost iznosi 1.680 milijardi dolara, što je nešto manje od 60 odsto vrijednosti kompletnog tržišta kriptovaluta, procijenjenog na 2.870 milijardi dolara.

„Dugoročno, to je srž priče: rijetka, programski ograničena ponuda nasuprot rastućoj novčanoj masi. Zato ga investitori sve više vide kao zaštitu od inflacije i obezvređivanja valuta“, kaže predsjednik Bitkoin društva Slovenije.

Čepon naglašava i razliku između bitkoina i ostale kriptoimovine, odnosno alternativnih kriptovaluta – altkoina – u kojima investitori prije svega vide mogućnost brze zarade, a ne zaštitu svoje imovine.

Kakva su očekivanja

Zbog izrazito promjenjive prirode bitkoina, Mazi smatra da je smislenije govoriti o mogućim scenarijima nego o konkretnim prognozama.

Da bi bitkoin porastao za 50 odsto i vratio se na rekordne nivoe, bila bi potrebna kombinacija više povoljnih faktora, prije svega nastavak snažnih priliva u ETF-ove, stabilizacija ili završetak ciklusa povećanja kamatnih stopa u SAD i poboljšanje likvidnosti na finansijskim tržištima.

Trenutni signali su, kako kaže, mješoviti.

Pred kraj septembra prilivi u ETF fondove već su se primjetno smanjivali.

„S druge strane, rizike i dalje predstavljaju uporna inflacija, eventualna dalja povećanja kamatnih stopa i veoma visoka upotreba finansijske poluge na kripto tržištima. Isti mehanizam likvidacija koji tokom rasta može brzo pogurati cijenu naviše, u slučaju preokreta na tržištu može snažno ubrzati i pad“, rekao je Mazi.

I Čepon smatra da se cijene kratkoročno mogu okrenuti i naviše i naniže zbog špekulacija i promjena u pokušajima regulacije.

„Nepredvidivo američko tržište i besmislena regulacija mogu veoma brzo izazvati paniku među ljudima i natjerati ih na prodaju“, kaže.

Nepredvidivost se u septembru pokazala i na primjeru američkog zakona o kriptovalutama Clarity Act, kojim se želi podijeliti nadležnost za regulaciju kriptoimovine između Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) i Komisije za trgovanje robnim fjučersima (CFTC).

Kada su američki senatori odbacili predlog zakona administracije Donalda Trampa, koja je naklonjena kripto industriji, očekivao se pad cijene, ali do njega nije došlo.

„Clarity Act gotovo ni na koji način ne zadire u bitkoin, već reguliše sve ostale projekte i stabilne kriptovalute“, objašnjava Čepon.

Jan Artiček, Forbes Slovenija