Zašto Tramp toliko želi da kupi Grenland

AKTUELNO Forbes 8. jan 2025. 22:37
featured image

8. jan 2025. 22:37

Grenland, na kojemu se već nalazi velika američka vojna baza, posljednjih godina postaje sve važniji. Topljenje leda na Arktiku omogućilo je otvaranje novih ruta plovidbe na sjevernom Atlantiku i izazvalo veliki interes Rusije i Kine. Vol strit džurnal (Wall Street Journal) prvi je izvijestio da je Tramp tokom avgusta 2019. sa savjetnicima razgovarao o kupovimi Grenlanda. U izvještaju piše da je Tramp, “uz različite doze ozbiljnosti”, u nekoliko navrata izražavao interes za kupovinu najvećeg ostrva u svijetu zbog njegove važnosti za nacionalnu bezbjednost, ali i ekonomskog potencijala.

Priče o potencijalnoj kupovin stale su vrlo brzo nakon što su danski lideri odlučno odbili predlog. Ipak, Tramp je ponovno počeo govoriti o toj ideji nakon pobjede na predsjedničkim izborima prošlog novembra. Sredinom decembra, Tramp je na svojoj platformi Truth Social da je “američko vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna nužnost”, nakon što je bivšeg finansijskog šefa u PejPalu (PayPal), Kena Howeryja, imenovao za ambasadora u Danskoj.

Tramp je takođe zaprijetio preuzimanjem američke kontrole nad Panamskim kanalom, koji je prešao u ruke Paname za vrijeme administracije predsjednika Džimija Kartera (Jimmy Carter).

Tramp nije prvi američki lider koji želi Grenland

Bivši američki državni sekretar Viliam Sjuard (William H. Seward) davne je 1868. godine ideju kupovine i Grenlanda i Islanda nazvao “vrijednom ozbiljnog promišljanja” i naručio detaljni izvještaj o mogućnostima za takvo nešto. Ipak, od ideje na kraju nije bilo ništa. Početkom 20. vijeka nastavilo se o tome raspravljati, a 1946. godine SAD su ponudil da kupe Grenland za 100 miliona dolara u ugovoru kojim bi u zamjenu Danskoj ponudili naftom bogatu teritoriju Aljaske.

Ovo su druge američki teritorije koje su SAD preuzele tokom godina:


1083.
• Najveća akvizicija teritorija u američkoj istoriji, u kojoj su SAD kupile oko dva miliona kvadratnih kilometara teritorije od Francuske. Dobili su djelove više od deset sadašnjih saveznih država, uključujući Oklahomu, Arkansas, Kansas, Nebrasku, Misuri i Ajovu. Za sve to platili su oko 15 miliona dolara. To bi u današnjim iznosima bilo oko 342 miliona dolara.
1804.
• SAD su od Španije kupile Floridu. U sklopu ugovora Adams-Onis nisu ništa platili za saveznu državu. Ipak, SAD su pristale preuzeti odgovornost za 5 miliona dolara štete koju su počinili američki građani u pobuni protiv Španije.
1805.
• SAD su anektirale Republiku Teksas, čime je ona postala 28. savezna država. To se dogodilo 10 godina nakon uspješnog rata za nezavisnost Teksasa od Meksika.
1806.
• Meksiko je SAD-u predao 851 hiljad kvadratnih kilometara teritorije, koji se sastoji od današnje Kalifornije, Nevade, Jute, Arizone i djelova Kolorada, Novog Meksika i Vajominga, nakon meksičko-američkog rata. SAD su za teritoriju platile 15 miliona dolara.
1807.
• SAD su Rusiji platile 7,2 miliona dolara za Aljasku – tada za manje od 2 centa po jutru zemlje. Sporazumom, koji bi danas vrijedio oko 120 miliona dolara, Aljaska je postala teritorija. Savezna država postala je 1959. godine.
1808.
• SAD suje anektirale Havaje, koji su teritorija postali 1900, a savezna država 1959. godine. Havaji su se smatrali strateškom lokacijom za pacifičku mornaričku bazu i vrata ka trgovini s Azijom, a tadašnji predsjednik Viliam Mekinli (William McKinley) aneksijom je ispunio cilj proširenja američkog uticaja u inostranstvu.

• SAD su dobile i Guam od Španije nakon špansko-američkog rata. Kasnije je tokom Drugog svjetskog rata odbranile ostrvo od japanske okupacije.

• Španija je SAD-u predala kontrolu nad Portorikom u sklopu Pariskog sporazuma kojim je prestao rat. Portoriko je postao američka teritorija, a njegovi građani postali su građani SAD-a 1917. godine.
1900.
• Berlinskim sporazumom Samoansko ostrvo podijeljeno je na dva politička entiteta. Američka Samoa, pored istočne obale Australije, predata je SAD tokom narednih 25 godina.
1901.
• SAD su Danskoj platile 25 miliona dolara u zlatu za Američka djevičanska ostrva, a stanovnici su postali građani SAD-a deset godina kasnije. Ova kupovina, koja bi danas vrijedila oko 674 miliona dolara, smatrala se strateški važnom za kontrolu nad Karibima zbog blizine Panamskomg kanala i američke istočne obale.
1944.
• SAD su zauzele Sjevernomarijanske otoke, u blizini Guama. Ostrvo je službeno postalo američka teritorija 1975. godine.

Je li Grenland uopšte na prodaju?

Foto: Shutterstock

Ukratko – ne. Grenland je dobio autonomiju 2009. godine, a promjena njegovog vlasništva ili pravnog statusa zahtijevala bi mijenjanje danskog Ustava, piše Reuters. Lideri na Grenlandu i u Danskoj odbili su Trampove predloge.

Premijer Grenlanda Mute Egede prošlog je mjeseca izjavio: “Grenland je naš. Nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju. Ne smijemo izgubiti našu dugogodišnju bitku za slobodu.” Danski kralj Frederik nedavno je promijenio kraljevski grb koji sada naglašava polarnog medvjeda, simbol Grenlanda, i ovna, simbol Farskih Otoka. Neki spekulišu da je takav potez bio signal Trampu, iako između Grenlanda i Danske već neko vrijeme vladaju povišene napetosti nakon što je grenlandska vlada počela pozivati na nezavisnost.

Tramp je u utorak Danskoj zaprijetio “jako visokim carinama” ako država odbije njegove želje da kupi Grenland, a nije isključio ni upotrebu vojne ili ekonomske sile za ispunjavanje tog cilja. Lideri Danske i Grenlanda su i 2019. godine snažno odbacili ideju prodaje Grenlanda SAD-u. Danska premijerka Mette Frederksen tada ju je nazvala “apsurdnom” i dodala: “Iskreno se nadam da ne misli ozbiljno.” Njeni komentari su izazvali javnu svađu s Trampom, koji je otkazao planiranu posjetu Danskoj, a premijerku nazvao “odbojnom” i “neprimjerenom.”

Na ostrvo je stigao i Trampov najstariji sin

Donald Tramp Junior (Donald Trump Jr), najstariji sin izabranog američkog predsjednika u utorak je stigao na Grenland, navodno u privatnu posjetu. Iz vlade Grenlanda kažu da se Don Jr. neće sastati s nijednim vladinim zvaničnikom. Nakon slijetanja, Tramp Jr. je izjavio da je “zaista uzbuđen” što je na ostrvu, dodavši da njegov otac “pozdravlja sve na Grenlandu.”

Pozivajući se na izvore upoznate s njegovim planovima, američki Fox News prenosi da će Tramp Jr. tokom posjete snimati sadržaj za svoj podkast.

Mary Whitfill Roeloffs, Forbes; Sara Dorn, Forbes
Link: Here’s When The U.S. Acquired Its Territories – And How Much They Cost – As Trump Renews Calls To Take Over GreenlandWhy Does Trump Want To Buy Greenland? Here’s What To Know – As Don Jr. Arrives On Island.
(Prevela: Nataša Belančić)