Zaharova: Crnogorski državljani od 1. novembra moraju imati vizu za ulazak u Rusiju
Crnogorskim državljanima će od 1. novembra biti potrebna viza za putovanje u Rusiju, saopštila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
Ona je za ruski list Izvestija kazala da je to posljedica odluke Podgorice da raskine sporazum o bezviznim putovanjima sa Rusijom, o čemu je Moskva zvanično obaviještena 28. septembra.
“Odluka Podgorice očigledno nanosi štetu interesima same Crne Gore. Temelji koji su godinama građeni u rusko-crnogorskim odnosima sistematski se razgrađuju radi ostvarivanja evropskih aspiracija, pri čemu se ne posvećuje dovoljno pažnje ekonomskim posljedicama takvih poteza”, navela je Zaharova u odgovorima ruskom listu objavljenim na sajtu Ministarstva vanjskih poslova Rusije.
Ona tvrdi da će uvođenje viznog režima nesumnjivo će smanjiti broj turista iz Rusije, nanijeti štetu crnogorskim preduzećima i pogoršati investicionu klimu.
“Istovremeno, naravno, besmisleno je da crnogorske vlasti računaju na bilo kakvu nadoknadu iz Brisela za neizbježne gubitke”, kazala je.
“Proširenje EU više ne podrazumijeva mogućnost očuvanja neutralnosti”
Na pitanje Izvestije kako Rusija gleda na nastavak evropskih integracija balkanskih zemalja, “imajući u vidu da se EU sve više kreće u pravcu transformacije u vojni blok”, Zaharova je odgovorila da način na koji će graditi odnose sa Evropskom unijom suvereni je izbor samih balkanskih zemalja, koje već decenijama čekaju u redu za članstvo u EU – Albanija od 2000, Sjeverna Makedonija od 2004, Crna Gora od 2008, a Srbija od 2009. godine.
“Tokom tog perioda Evropska unija se, naravno, znatno promijenila, i to nipošto nabolje. To se odnosi i na njene ekonomske pokazatelje i na način na koji djeluje na međunarodnoj sceni”, rekla je.
Kako je dodala, ubrzana militarizacija, neuspješna migraciona politika i potpuno iracionalno odustajanje od trgovinske i energetske saradnje sa Rusijom – sve je to imalo izuzetno negativan uticaj na socioekonomsku situaciju u Evropi.
Zaharova ocjenjuje da je referendum, održan na Islandu u avgustu ove godine, na kojem su se stanovnici te ostrvske zemlje izjasnili protiv nastavka pregovora o članstvu u EU, jasno pokazao da je Evropska unija izgubila privlačnost.
“Sve izraženije pretvaranje EU u vojni blok, zajedno sa proglašavanjem Rusije glavnom egzistencijalnom prijetnjom na duži rok, uključujući i period nakon završetka sukoba u Ukrajini i oko nje, suštinski je promijenilo karakter proširenja Evropske unije”, kazala je Zaharova.
Taj proces, kako navodi, više ni na koji način ne podrazumijeva mogućnost da nove članice zadrže neutralan status.
Ona je istakla da čak i sama perspektiva skorijeg pristupanja Uniji automatski podrazumijeva potrebu da se pokaže solidarnost sa antiruskom politikom, uključujući uvođenje sankcija, sveobuhvatnu podršku Kijevu i prihvatanje drugih konfrontacionih spoljnopolitičkih ciljeva i zadataka, “koji nijesu uvijek u skladu sa nacionalnim prioritetima zemalja koje teže članstvu u EU”.
“Nadamo se da će zemlje Zapadnog Balkana prepoznati ove promjene u Evropskoj uniji, analizirati ih i steći jasnu predstavu o posljedicama evropskih integracija po sopstvene nacionalne interese i dobrobit svojih građana”, zaključila je.
