Za katastrofalne požare u Grčkoj kriva zastarjela elektroenergetska mreža

Varnice iz zastarjele grčke elektroenergetske mreže odgovorne su za nesrazmjerno veliki dio najrazornijih šumskih požara u zemlji, pokazuju preliminarni podaci grčke Uprave za istrage požara i dokazi iz nedavnih istraga.

Iako elektroenergetska infrastruktura uzrokuje samo mali dio ukupnog broja požara, oni koji nastanu zbog kvarova na mreži često izbijaju u najopasnijim uslovima – tokom jakih vjetrova, u periodima velike potrošnje električne energije i često u udaljenim područjima podložnim požarima – zbog čega se brže šire i imaju veće šanse da prerastu u katastrofu, piše Politiko (Politico).

Prema podacima Uprave za istrage požara, požari povezani sa elektroenergetskom mrežom odgovorni su za oko 75 odsto ukupne površine koja je ove godine izgorjela u Grčkoj.

Dva smrtonosna požara krajem jula – jedan u zapadnoj Atici, a drugi na ostrvu Krit – takođe su, prema preliminarnim nalazima grčke vatrogasne službe, povezana sa elektroenergetskom mrežom. U njima je izgorjelo više od 36.000 jutara zemljišta, odnosno oko 14.600 hektara, a poginule su četiri osobe.

„Šest od deset velikih požara i 55 odsto površine koja je izgorjela 2025. godine izazvala je elektroenergetska mreža“, rekao je Elias Ciritis (Elias Tziritis), koordinator programa za borbu protiv šumskih požara u grčkom ogranku Svjetskog fonda za prirodu (WWF).

„Statistički gledano, većina požara možda ne počinje zbog elektroenergetske mreže, ali upravo oni koji tako nastanu izazivaju najveće i najrazornije požare.“

Rizik raste tokom jakog vjetra i povećane potrošnje struje

Labavi ili opušteni električni vodovi, vegetacija koja dolazi u kontakt sa kablovima, nakupljanje prašine na opremi za prenos električne energije i slični kvarovi mogu izazvati varnice. Rizik raste tokom jakog vjetra i perioda velike potrošnje struje, kada je zastarjela infrastruktura pod dodatnim opterećenjem.

Veliki dio grčke elektroenergetske mreže postavljen je prije više decenija i prolazi nadzemno kroz šume sklone požarima i ruralna područja koja su sve slabije naseljena.

Grčka se šezdesetih godina prošlog vijeka odlučila za nadzemnu mrežu kao jeftiniji način da elektrifikaciju proširi širom zemlje, dok je dugotrajna finansijska kriza, koja je počela 2009, dodatno ograničila ulaganja u sistem.

Kritičari tvrde da je Grčka presporo radila na premještanju distributivnih vodova pod zemlju i prilagođavanju mreže sve težim uslovima za nastanak požara.

„Na ovaj problem ukazivali smo još prije nekoliko godina i tražili da se hitno nešto uradi sa elektroenergetskom mrežom“, rekao je Hristos Kalogeropulos (Christos Kalogeropoulos), penzionisani general-potpukovnik vatrogasne službe i bivši direktor Uprave za istrage požara.

„Godinama tražimo hitno polaganje kablova pod zemlju.“

HEDNO odbacuje tvrdnje da požari izbijaju zbog stare mreže

Grčki operater distributivne mreže HEDNO osporava tvrdnje da je elektroenergetska mreža jedan od glavnih uzroka požara. Kompanija navodi da je svega oko jedan odsto požara zabilježenih 2025. godine pripisano električnoj mreži, u poređenju sa približno tri odsto u SAD.

HEDNO je takođe saopštio da su njegove ekipe raspoređivane na najveća požarišta kako bi pomogle hitnim službama i ponovo uspostavile snabdijevanje električnom energijom u pogođenim područjima.

„Olako optuživanje HEDNO-a svaki put kada izbije požar ne služi ni istini ni zaštiti građana, već stvara pogrešnu sliku i, u mnogim slučajevima, djeluje kao pokušaj ostvarivanja kratkoročnih interesa i prikrivanja lokalne odgovornosti“, saopštila je kompanija.

Nakon požara na Kritu, vlasti su uhapsile dvojicu menadžera HEDNO-a zaduženih za rad i održavanje mreže, koji su kasnije pušteni.

U Viotiji, gdje se požar krajem jula proširio na zapadnu Atiku, istražitelji sumnjaju da su varnice potekle sa opreme privatnog vjetroparka. Lokalni gradonačelnik, izvođač radova i vlasnik kompanije privedeni su prošle sedmice.

Ministar energetike Stavros Papastavru (Stavros Papastavrou) rekao je da vlada planira da pooštri pravila koja regulišu privatne energetske projekte.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju da bi usmjeravanje pažnje isključivo na privatne operatere moglo skrenuti fokus sa šireg problema – zastarjele javne elektroenergetske mreže.

Premještanje kablova pod zemlju je skupo

Premještanje kablova pod zemlju skupo je i zahtijeva mnogo vremena, rekao je Paleologos Paleologu (Paleologos Paleologou), vanredni profesor zaštite šuma na Poljoprivrednom univerzitetu u Atini.

Paleologu je kazao da istraživačima treba pristup detaljnim podacima o lokacijama dalekovoda i stubova kako bi mogli da modeliraju djelove mreže koji su najranjiviji.

„Kada bismo imali te informacije, mogli bismo da im kažemo gdje je mreža najosjetljivija i gdje bi mogao izbiti požar“, rekao je.

„Pošto je budžet ograničen, trebalo bi dati prioritet najrizičnijim područjima.“

Vlada trenutno koristi sredstva iz Mehanizma Evropske unije za oporavak i otpornost za finansiranje polaganja kablova pod zemlju.

Navodi da je udio distributivne mreže koji se nalazi pod zemljom povećan na oko 14 odsto, sa devet odsto u 2021. godini.

Aleksandra Sduku (Alexandra Sdoukou), portparolka vladajuće Nove demokratije, rekla je da bi premještanje kompletne srednjenaponske mreže duge 120.000 kilometara pod zemlju koštalo oko 35 milijardi eura, zbog čega vlada prvo mora da se usredsredi na područja sa najvećim rizikom.

Grčko Ministarstvo energetike nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Opozicija optužuje vladu da sporo reaguje

U međuvremenu, opozicione partije i organizacije civilnog društva optužuju vladu da reaguje presporo, da ne održava mrežu na odgovarajući način i da je neke projekte prevencije požara izbacila iz programa finansiranih novcem EU za oporavak.

„Još nema javnog priznanja da problem postoji“, rekao je Ciritis.

„Problem mora biti zvanično prepoznat, a pronalaženjem rješenja treba da se bavi vlada.“

Takvo priznanje moglo bi da ima i pravne i finansijske posljedice.

Kalifornijska elektroenergetska kompanija Pacific Gas & Electric podnijela je zahtjev za bankrot nakon što je njena oprema izazvala katastrofalne požare, izloživši kompaniju obavezama vrijednim milijarde dolara.

U Grčkoj je broj sudskih postupaka koji se odnose na požare povezane sa elektroenergetskom mrežom porastao sa 369 na 681 tokom 2024. godine, rekao je Kalogeropulos.

Jedan od rijetkih slučajeva koji je završen pravosnažnom presudom protiv HEDNO-a jeste kolektivna tužba nakon požara iz 2015. u Neapoliju, u Lakoniji, koji je uništio kuće i velike površine šuma i poljoprivrednog zemljišta.

Oko 90 žrtava sada traži odštetu.

„Za građanina je prava borba da vodi postupak protiv kompanije koja upravlja elektroenergetskom mrežom“, rekla je Evgenija Lazaraki (Evgenia Lazaraki), advokatica koja zastupa žrtve.

Energetske kompanije, kako je navela, imaju i tehničko znanje i pristup dokazima potrebnim za odbranu, što tužioce stavlja u znatno nepovoljniji položaj.