Vlade regiona moraju konačno kazniti nelegalno zagađenje: Koje termoelektrane prave najviše štete
U 2025. godini sistematski propusti u sprovođenju zakona doveli su do toga da je zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz termoelektrana na ugalj Zapadnog Balkana premašilo zakonske granice čak 6,6 puta. To se navodi u saopštenju povodom osmog izdanja izvještaja Bankwatch-a „Uskladiti ili zatvoriti“, koji je danas objavljen u saradnji sa organizacijama CORE i RERI.
Kako se navodi, emisije azotnih oksida (NOx) su takođe ponovo prekoračile maksimalne dozvoljene granice, dok je zagađenje prašinom dostiglo najviši nivo od stupanja na snagu novih standarda 2018.
Podsjeća se da je osam godina prošlo od kada su novi standardi zaštite vazduha stupili na snagu na Zapadnom Balkanu, u skladu s Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice, a u 2025. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP)(2) Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije su i dalje bile ukupno 6,6 puta veće od dozvoljenog.
„Termoelektrane na ugalj obuhvaćene NERP-om u BiH bile su najveći emiteri SO2 u regionu, sa 196.940 tona ili 12,7 puta više od dozvoljenog. Srbija je slijedila sa 177.756 tona, ili emisijama 5,1 puta većih od dozvoljenih”, navodi se u saopštenju.
TENT drugi najveći zagađivač
Emisije SO2 na nivou regiona su se samo umjereno smanjile od 2018. godine, i uz to, ograničenja emisija su bila stroža u 2025. godini nego u prethodnim godinama, što je dovelo do još većih neusklađenosti.
“Najveći zagađivač SO2 u regionu je bila termoelektrana Ugljevik u Bosni i Hercegovini, koja je, uprkos izgrađenom sistemu za odsumporavanje, imala najviše emisije od kada su pravila o kontroli zagađenja stupila na snagu 2018. godine (115.079 tona). Drugi najveći emiter je bila termoelektrana Nikola Tesla B (blok B1 i B2) sa 77.470 tona, što je više nego prethodne godine i 5,7 puta više od dozvoljenih maksimalnih vrijednosti“, navodi se.
Iako je, kako se dodaje, postrojenje za odsumporavanje u TE Kostolac B konačno dobilo upotrebnu dozvolu u januaru 2023. godine, poslije godina kašnjenja i probnog rada, u 2025. godini, termoelektrana je emitovala 17.452 tone SO2, što je i dalje 3,3 puta više nego dozvoljeno, i znatno više nego prethodne godine.
Zagađenje prašinom iz termoelektrana na ugalj u regionu bilo je 2,9 puta veće od dozvoljenog u 2025. godini, i dostiglo je najviši nivo od 2018. godine. Ovo se dogodio usljed ogromnog povećanja emisija iz TE Bitolj u Sjevernoj Makedoniji.
Kao i u 2024. godini, ukupne emisije azotnih oksida iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih NERP-om u 2025. godini iznosile su 1,4 puta više od dozvoljenog. Srbija je ponovo među zemljama koji su premašile dozvoljene granice, pri čemu je Nikola Tesla B emitovala najviše u regionu, 11.247 tona.
Kršenje rokova za zatvaranje najstarijih elektrana
Pored kršenja NERP-a, krajem 2023. godine istekao je rok za zatvaranje najmanjih i najstarijih elektrana u okviru derogacije „izuzeća“. Sve tri zemlje Zapadnog Balkana s termoelektranama na ugalj koje podliježu ovom pravilu – Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija – i dalje ga krše. Morava i Kolubara A i dalje rade, više od dvije godine nakon što su morale biti zatvorene.
“Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je nekoliko postupaka zbog kršenja propisa, uključujući protiv Srbije, potvrđujući nezakonit rad termoelektrana na ugalj. Međutim, nijedna vlada nije kaznila elektroprivrede, niti imaju jasne i realistične planove za usklađivanje i/ili zatvaranje termoelektrana. U međuvremenu, primjena konačnog režima Mehanizma EU za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM) započeo je u januaru 2026. godine, povećavajući troškove izvoza električne energije i dodatno smanjujući profitabilnost termoelektrana na ugalj u regionu. Posljednjih godina, Srbija je zabilježila pad proizvodnje električne energije iz uglja, uprkos tome što nije zatvorila nijednu elektranu”, navode organizacije.
Najgore od oba svijeta
Davor Pehčevski, koordinator za energetiku na Balkanu u Bankwatch-u izjavio je da „u nekim zemljama Zapadnog Balkana sada imamo najgore od oba svijeta: pad proizvodnje električne energije iz uglja bez jasnog plana za ublažavanje socio-ekonomskih posljedica, u kombinaciji s visokim – a u nekim slučajevima čak i pogoršavajućim – nivoom zagađenja. Umjesto da sprovode mjere zaštite od zagađenja, vlade zatvaraju oči. Ovo ide daleko šire od ljudskog zdravlja i životne sredine, pravo u srž temeljnih principa kao što je jednakost pred zakonom.“
Hristina Vojvodić iz organizacije CORE izjavila je da CBAM nije stvorio problem, samo ga je ogolio.
“Ugalj više nije ni jeftin, ni pravno održiv, ni društveno prihvatljiv. Prava dekarbonizacija počinje prestankom tolerisanja nezakonitog rada termoelektrana. Poslije 20 godina od stupanja na snagu Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, vlade Zapadnog Balkana potrošile su sve izgovore za kašnjenje: sada moraju da kazniti nezakonito zagađenje, objaviti realne planove za prestanak korišćenja uglja i obezbijediti da svaka klimatska mjera zaista vodi smanjenju emisija, zaštiti zdravlja građana i pravednoj tranziciji”, rekla je Vojvodić.
Darjana Macanović iz RERI rekla je da dugogodišnji problemi poput prekoračenja dozvoljenih emisija, rada termoelektrana bez zakonom propisanih dozvola, kao i postupaka pred Sekretarijatom Energetske zajednice ukazuju da se radi o sistemskom neispunjavanju preuzetih obaveza u oblasti zaštite životne sredine i energetike.
“Zvanični podaci pritom sve jasnije pokazuju da oslanjanje na fosilna goriva ne garantuje energetsku sigurnost, već održava zavisnost od sistema čiji stvarni ekonomski, ekološki i društveni troškovi često ostaju van fokusa javne rasprave. Neophodno je da se postojeći propisi konačno primjenjuju, a odluke o budućnosti energetskog sektora moraju biti zasnovane na činjenicama i stvarnim troškovima postojećeg modela”, piše u saopštenju.