Velika Britanija i EU nadomak dogovora o „resetovanju“ odnosa nakon Bregzita

Endi Bernam (Andy Burnham) otputovaće ovog mjeseca u Brisel kako bi „resetovao“ odnose nakon Bregzita. Dvije sedmice uoči sastanka, obrisi mogućeg sporazuma sa Evropskom unijom postaju sve jasniji, piše Politiko (Politico).

Pregovori, koji su počeli za vrijeme Bernamovog prethodnika Kira Starmera (Keir Starmer), obuhvataju novi sporazum o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, dogovor o povezivanju sistema trgovine emisijama štetnih gasova i novi vizni režim za mlade.

Nacrti tekstova sva tri glavna sporazuma sada su uglavnom usaglašeni i prolaze kroz proceduru odobravanja u EU, kazale su za Politiko tri osobe upoznate sa tokom pregovora, kojima je odobrena anonimnost kako bi mogle slobodno da govore.

Pored tri nova sporazuma, Brisel i London pregovaraće i o zajedničkoj izjavi koja će obuhvatiti ostale aspekte njihovih odnosa.

Velika Britanija i EU pregovaraju o tim sporazumima već 18 mjeseci. Proces je potom odložen tokom ljeta, nakon pada Starmerove vlade.

Kako je Politiko ranije objavio, sporazum o trgovini emisijama praktično je završen već nekoliko sedmica.

Njime će obje strane biti izuzete od međusobne primjene CBAM mehanizama, odnosno naknada za emisije ugljenika na granici, smanjiće se dugoročna nestabilnost na tržištima emisija i podstaći ulaganja u njih.

Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi

Najteža pitanja u okviru planiranog sporazuma o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, poznatog i kao sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama (SPS), takođe su uglavnom riješena.

Velika Britanija će dinamički usklađivati svoje propise sa sanitarnim i fitosanitarnim pravilima Evropske unije, ali će dobiti određene izuzetke koji se odnose na precizno oplemenjivanje biljaka i životinja, novu hranu i prelazne odredbe o pesticidima.

Prema postignutom dogovoru, Londonu će biti dozvoljeno da zadrži postojeći regulatorni sistem za proizvode dobijene tehnikama preciznog oplemenjivanja, dok Brisel ne uspostavi sopstveni sistem. Velika Britanija će potom preći na pravila EU.

Britanski proizvođači moći će i dalje da eksperimentišu sa novom hranom, ali će sistem označavanja obezbijediti da proizvodi koji nijesu dozvoljeni u EU ne dospiju na tržište Unije preko Lamanša.

Velika Britanija će se na kraju uskladiti sa pravilima EU o pesticidima, ali će prelazne odredbe ublažiti posljedice po poljoprivrednike koji trenutno koriste proizvode čija će upotreba biti zabranjena.

Mobilnost mladih

Daleko najteže pitanje među tri pregovaračke oblasti bilo je ono koje se odnosi na mobilnost mladih.

EU je sada prihvatila britanski plan da se ograniči broj viza koje će se izdavati u okviru programa mobilnosti mladih, iako se pregovori o tačnom broju nastavljaju. Očekuje se da će kvota iznositi između 80.000 i 100.000 viza.

Potrebno je riješiti i pitanja uzajamne primjene tog programa sa svim državama članicama EU.

Naknadni zahtjev EU da se smanje školarine za evropske studente koji studiraju u Velikoj Britaniji trebalo bi da bude izdvojen iz šireg dogovora o mobilnosti mladih i razmatran nakon samita, navodi se u nacrtu predloga zajedničke izjave koji je pripremila EU, a u koji je Politiko imao uvid.

Velika Britanija već dugo poručuje da je otvorena za takvu mogućnost, ali samo u zamjenu za garancije da neće biti pogođena evropskim programom „Proizvedeno u Evropi“ (Made in Europe).

Talas protekcionističkih mjera EU prijeti da nanese štetu britanskim kompanijama, a London želi da ih zaštiti od mogućih negativnih posljedica.

EU navodi da u ovom trenutku ne može da pruži garancije u vezi sa programom „Proizvedeno u Evropi“, jer se zakonodavni okvir još priprema.

Velika Britanija, sa druge strane, ne želi da preuzme obaveze koje bi je koštale stotine miliona funti bez odgovarajućih ustupaka koji bi nadoknadili te troškove.

Zajednička izjava

Ta pitanja biće pomenuta u planiranoj zajedničkoj izjavi na samitu, ali neće odmah biti riješena.

Prema nacrtu predloga izjave, dvije strane će „raditi na postizanju“ sporazuma kojim bi studentima iz EU bilo omogućeno da plaćaju iste školarine kao domaći studenti u Velikoj Britaniji, sa ciljem da dogovor bude zaključen u narednih šest mjeseci.

U nacrtu se navodi da će EU, nakon zaključenja tri glavna sporazuma, očekivati njihovo „zajedničko i blagovremeno stupanje na snagu“, čime se ponavlja stav da sporazumi predstavljaju jedinstven paket.

Diplomate EU ranije su saopštile da bi pregovori o školarinama morali uspješno da se završe prije nego što ostatak paketa stupi na snagu.

Kada je riječ o programu „Proizvedeno u Evropi“, u nacrtu se navodi da će se obje strane „obavezati da će, na osnovu reciprociteta, nastojati da, gdje god je to moguće, ograniče negativne posljedice koje njihove mjere imaju jedna na drugu u određenim lancima snabdijevanja, kada je to u njihovom zajedničkom interesu“.

U dokumentu se takođe poziva Velika Britanija da uskladi dio svojih politika sa politikama EU.

Ostaje da se vidi da li će London biti zadovoljan takvom formulacijom.

Zajednička izjava zamišljena je kao sveobuhvatan dokument koji će dvjema stranama omogućiti da se pozabave pitanjima za koja nije potrebno zaključivanje novog međunarodnog sporazuma.

Ona bi mogla da obuhvati obaveze za pokretanje novih aktivnosti u okviru postojećeg Partnerstva za bezbjednost i odbranu.

Nacrt koji je pripremio Brisel, na primjer, predlaže „hitno“ uspostavljanje dijaloga o „ekonomskoj bezbjednosti“.

U njemu se takođe navodi da će obje strane pružati podršku Ukrajini „koliko god bude potrebno“, uz osudu humanitarne situacije u Gazi i na Zapadnoj obali.

Nacrt EU takođe predviđa zahtjev da se Velika Britanija obaveže da će prepoloviti broj prijevremenih udaljavanja i deportacija stranih državljana osuđenih za krivična djela iz Velike Britanije u države članice EU.

Riječ je o politici koja izaziva zabrinutost u pojedinim evropskim prijestonicama.

Bernam je u septembru poručio svojoj stranci da želi da iskoristi sastanak kao važan korak za predstavljanje „opcija“ za budućnost odnosa Velike Britanije i Evropske unije, među kojima bi mogla biti i mogućnost ponovnog pristupanja EU.

Malo je vjerovatno da će se to dogoditi na samom samitu, a očekuje se da Bernam o tome iznese stav u posebnom obraćanju približno u vrijeme njegovog održavanja.