Tramp suspendovao sankcije Rusiji prije nego što su stupile na snagu, odnosi sa Ukrajinom sve gori

Američki predsjednik Donald Tramp izuzeo je još jednu grupu sankcija povezanih sa prodajom ruskih fosilnih goriva od primjene, svega nekoliko dana prije nego što je trebalo da stupe na snagu, u skladu sa zakonom koji je potpisao prošlog mjeseca.
Odluka, objavljena u petak predsjedničkom izvršnom uredbom, dolazi u trenutku kada se Tramp sve otvorenije sukobljava sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dok se u podršci Vašingtona Kijevu, u višegodišnjem ratu protiv ruske invazije, pojavljuju pukotine, što dodatno zabrinjava evropske saveznike, navodi CNN.
Bijela kuća pojačala je pritisak na Ukrajinu da obustavi napade na ruske rafinerije, nastojeći da snizi cijene nafte uoči kongresnih izbora u SAD. Kijev je nakratko prihvatio taj zahtjev, ali je u međuvremenu nastavio napade. Rusija je, istovremeno, tokom cijele sedmice nastavila da gađa ukrajinsku energetsku infrastrukturu.
Zelenski je osudio Trampovu odluku, donesenu u trenutku kada je Rusija izvela, kako je naveo, jedan od najvećih napada na ukrajinski energetski sektor.
„U trenutku kada su Rusi izveli tako masovan napad na naš energetski sektor, u Americi je, nažalost, donesena odluka da se potpuno zanemari Zakon Lindzija Grejema (Lindsey Graham Act), koji je trebalo da obezbijedi zaista djelotvoran pritisak na Rusiju kako bi se ovaj rat okončao“, rekao je Zelenski.
„Taj zakon mogao je mnogo da pomogne – i još može! Ali mora zaista da se primjenjuje, a svaki glas podrške je važan“, dodao je.
Uprkos tenzijama između Zelenskog i Trampa, ukrajinski predsjednik izjavio je da su pregovarači dvije zemlje razgovarali u petak i da bi mogli da se sastanu naredne sedmice.
Tokom razgovora sa novinarima putem WhatsAppa u subotu rekao je da se još usaglašavaju detalji mogućeg sastanka.
Trampova odluka izazvala kritike republikanaca i demokrata
Najnovije Trampovo ublažavanje sankcija, koje ide u korist oslabljenim ruskim državnim finansijama, brzo je izazvalo kritike i republikanaca i demokrata u Vašingtonu.
Zakon, čija je primjena odložena, predviđao je uvođenje carina do 100 odsto, između ostalog, na robu koja se u SAD uvozi iz pet zemalja koje su najveći uvoznici ruske sirove nafte ili gasa.
Prihodi od prodaje tih energenata od ključnog su značaja za finansiranje ruske ratne mašinerije.
„Kongresu sam dostavio potvrdu da je odobravanje takvog izuzeća u ovom trenutku u nacionalnom interesu Sjedinjenih Američkih Država“, naveo je Tramp u uredbi koju je Bijela kuća objavila u petak.
Uredba ne precizira zbog čega je odluka u nacionalnom interesu SAD, a navodi se da će izuzeće ostati na snazi sve dok Trampova administracija ne procijeni da su „dalje mjere primjerene“.
Sankcije su bile predviđene Grejemovim zakonom, nazvanim po senatoru Lindziju Grejemu, poznatom po oštrom stavu prema Rusiji, koji je preminuo u julu.
Kirill Dmitrijev, direktor ruskog državnog investicionog fonda, pozdravio je odluku na društvenoj mreži X, nazivajući je „važnim i zaista istorijskim trenutkom“.
Dodao je da je „ekonomska saradnja Rusije i Sjedinjenih Američkih Država u interesu obje zemlje“.
Oštre reakcije u Kongresu
Američki zakonodavci, uključujući sve veći broj republikanaca, javno su se usprotivili odluci o izuzeću od sankcija.
Republikanski kongresmen Don Bejkon (Don Bacon) izjavio je da Tramp „produžava rat, umjesto da ga okonča“.
Njegov stranački kolega Frenč Hil (French Hill) rekao je da je zatražio povjerljivi brifing o razlozima Trampove odluke.
„Trebalo bi da povećavamo ekonomski pritisak na Rusiju, a ne da ga smanjujemo“, napisao je Hil na Iksu.
Republikanski kongresmen Majkl Mekol (Michael McCaul) pozvao je predsjednika „da promijeni kurs, iskoristi ove sankcije i vrati se provjerenom principu da se trajni mir obezbjeđuje snagom, a ne popuštanjem“.
Republikanski senator Tom Tilis (Thom Tillis), koji napušta funkciju, u subotu je ocijenio da je Trampova odluka „više nego neodgovorna“.
Kritikovao je predsjednika zbog „kapitulacije pred ruskim diktatorom koji je nezakonito izvršio invaziju na Ukrajinu i svakodnevno ubija nedužne civile“.
Demokratska senatorka Elizabet Voren (Elizabeth Warren) nazvala je odluku „potpunim i predvidljivim neuspjehom liderstva“, ukazujući na „snažnu dvostranačku podršku“ Ukrajini.
Senator Ričard Blumental (Richard Blumenthal), koji je učestvovao u izradi zakona, napisao je na X-u:
„Ova izuzeća nemaju nikakve veze sa našom nacionalnom bezbjednošću, a imaju sve veze sa dodvoravanjem Vladimiru Putinu.“
Sve dublji sukob Trampa i Zelenskog

Trampov zaokret uslijedio je nakon burne sedmice u odnosima SAD i Ukrajine, koja je pojačala zabrinutost u Vašingtonu i Evropi da američki predsjednik preduzima niz koraka kojima aktivno pomaže Putinu.
Ruski napadi ne prestaju, a tokom noći gađani su energetski objekti širom Ukrajine.
Cijeli grad Vinica ostao je bez električne energije, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo energetike.
Rusko Ministarstvo odbrane, u međuvremenu, saopštilo je da je presrelo 610 ukrajinskih dronova.
Tramp je prošle sedmice iznenadio evropske lidere kada je postigao dogovor kojim je omogućen izvoz ruskog dizela, što je Zelenski opisao kao potez zbog kojeg se osjećao izdanim.
Taj dogovor izazvao je kritike republikanaca i demokrata i u samim Sjedinjenim Američkim Državama.
Američki predsjednik za rast cijena goriva okrivljuje rat između Ukrajine i Rusije, nastojeći da skrene pažnju sa rata u Iranu, koji je i dalje veoma nepopularan među američkim biračima.
Ograničenja Starlinka i obavještajne saradnje
Odnosi Ukrajine i njenog najvažnijeg saveznika, Sjedinjenih Američkih Država, dodatno su opterećeni prividnim prekidom razmjene obavještajnih podataka i ograničenjima satelitskog internet servisa Starlink.
Ranije ove sedmice Zelenski je izjavio da njegova vlada nije dobila „nikakvo rano upozorenje od partnera“ prije smrtonosnog napada balističkom raketom na veliku elektranu u Kijevu, tokom kojeg je oštećena i jedna stambena zgrada.
Tramp je, međutim, tvrdio da SAD nijesu prestale da dijele obavještajne podatke sa Ukrajinom.
Ukrajinske vlasti saopštile su da su bile zatečene i ograničenjima vojne verzije Starlinka, satelitskog internet sistema kompanije Ilona Maska (Elon Musk).
Ta ograničenja poremetila su ukrajinske operacije dronovima i sisteme za rano upozoravanje, a smanjila su i mogućnosti vojske kada je riječ o logistici, komunikacijama i izviđanju na liniji fronta.
Najviši ukrajinski diplomata u Vašingtonu Denis Sjenik (Denys Sienik) izjavio je u subotu za CNN:
„Na osnovu podataka kojima trenutno raspolažemo, ne možemo potvrditi da su te sposobnosti u potpunosti obnovljene.“
Tramp je u četvrtak, u intervjuu za Njuzmaks (Newsmax), ponovo kritikovao ukrajinskog predsjednika.
„Smatram da je sa Zelenskim teže postići dogovor nego sa Putinom“, rekao je Tramp.
Ukrajina ostala bez raketa za sistem Patriot
Tenzije rastu u trenutku kada je CNN objavio da je Kijev ostao bez raketa za američki protivvazdušni sistem Patriot, dok Rusija nastavlja razorne vazdušne napade i udare dronovima na ukrajinska energetska postrojenja.
Presretačke rakete za Patriot spadaju među rijetka odbrambena sredstva sposobna da obore balističke projektile, a Zelenski već duže vrijeme javno upozorava na teškoće u obezbjeđivanju dodatnih zaliha.
U međuvremenu, evropski lideri sve snažnije staju uz Zelenskog.
Ukrajinski predsjednik je u petak, tokom samita u Belgiji, pohvalio „prave lidere“ na evropskom kontinentu, što je protumačeno kao prikrivena kritika Trampa.
Lideri Evropske unije saopštili su da pripremaju novi, 22. paket sankcija protiv Rusije od početka njene invazije na Ukrajinu u punom obimu.
Za razliku od Trampove administracije, EU je naglasila da će sankcije Moskvi biti pooštrene ukoliko Putin ne zaustavi rat.