Startap napravio veliki iskorak sa svinjskim bubrezima – zamjena za dijalizu, most do transplantacije
Prije nešto više od dvije godine, biotehnološki startap eGenesis napravio je veliki iskorak – jedan od njegovih genetski modifikovanih svinjskih bubrega prvi put je presađen živom čovjeku.
Ove sedmice kompanija je objavila nove rezultate. Takve bubrege do sada je dobilo pet pacijenata, a dvoje od njih je nakon toga uspješno primilo i ljudske bubrege. Rezultati jednog pacijenta objavljeni su u medicinskom časopisu The Lancet.
Kompanija sada planira kliničko ispitivanje na više od 30 ljudi, kao korak ka konačnom odobrenju američke Uprave za hranu i ljekove (FDA).
„Ovo je izuzetno motivišuće za cijelu oblast“, rekao je izvršni direktor eGenesisa Majk Kertis (Mike Curtis).
Svinjski organi kao most do transplantacije
Ksenotransplantacija – korišćenje životinjskih organa umjesto ljudskih – dugo se u medicini posmatrala kao svojevrstan „most“, odnosno način da se pacijent održi u životu dok ne dobije ljudski organ.
To je posebno važno kod pacijenata sa otkazivanjem bubrega, jer postoji ozbiljan nedostatak donorskih organa. Bez transplantacije, oni su upućeni na dijalizu, tokom koje se krv redovno prečišćava pomoću aparata.
Taj proces, međutim, može izazvati dodatne zdravstvene komplikacije i povezan je sa visokom stopom smrtnosti.
Kertis kaže da je za pacijente koji su dobili svinjski bubreg višemjesečna nezavisnost od dijalize bila „životna promjena“.
Kod jednog pacijenta otkazivanje bubrega izazvalo je ekstreman umor, toliko izražen da je morao da koristi štap pri hodanju. Nakon ksenotransplantacije mogao je ponovo da vježba i popravi kardiovaskularno zdravlje prije nego što je dobio ljudski organ.
Nije spriječena kasnija transplantacija ljudskog bubrega
Jedna od bojazni kod ksenotransplantacije bila je da bi mogla izazvati takvu reakciju imunog sistema da pacijentu kasnije onemogući transplantaciju ljudskog organa.
Kod dva pacijenta koji su potom dobili ljudske bubrege, to se nije dogodilo.
eGenesis je iz prvih pet slučajeva dobio i važne podatke o imunološkoj reakciji.
Kertis je rekao da se reakcija ljudskog imunog sistema razlikovala od one koja je ranije zabilježena u eksperimentima na primatima. Organizam pacijenata počeo je postepeno da napada svinjske bubrege, zbog čega su ljekari morali da promijene terapiju za suzbijanje imunog sistema i sprečavanje odbacivanja organa.
Ta promjena terapije pokazala se uspješnom, a neki pacijenti sada žive sa svinjskim bubrezima duže od osam mjeseci.
Ista terapija biće korišćena i u predstojećem kliničkom ispitivanju, čiji je cilj da pokaže da svinjski bubrezi mogu da omoguće pacijentima najmanje šest mjeseci bez dijalize.
Sljedeći korak: srca i jetre
eGenesis radi i na razvoju genetski modifikovanih srca i jetri, a kliničko ispitivanje za transplantaciju jetre trebalo bi da počne u narednim mjesecima.
Kertis dosadašnje rezultate vidi kao važan korak ka cilju da ksenotransplantacija jednog dana ne bude samo privremeno rješenje do dobijanja ljudskog organa, već trajna terapija.
„Na kraju želimo da proizvodimo bubrege koji će trajati decenijama. Želimo da svedemo imunosupresivnu terapiju na minimum ili je potpuno eliminišemo“, rekao je.
„Već iz ovih prvih slučajeva u podacima možemo da vidimo put naprijed.“
Alex Knapp, Forbes
Pig Kidneys Yield ‘Life-Changing’ Independence From Dialysis