Šta će se dogoditi sa cijenama nafte i prevoza zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku
Iranska zapljena teretnog broda u vlasništvu Izraela kojim upravlja globalna multinacionalna brodarska kompanija MSC i noćni napad na Izrael predstavljaju rizik za povećanje cijene nafte i prevoza.
Zbog napada Irana na Izrael, kao čin osvete zbog izraelskog napada na ambasadu Irana u Siriji, i neizvjesnosti oko daljeg razvoja događaja na Bliskom istoku, koji je proteklih šest mjeseci obilježen i sukobima u Gazi, na berzama u ponedjeljak mogu da se očekuju pojačane turbulencije u trgovanju.
“Direktni napad Irana na Izrael je vrlo zabrinjavajuć, posebno za tržište nafte“, rekao je Džim Burkhard (Jim Burkhard), vođa istraživanja sirove nafte, energije i mobilnosti u S&P Global Komoditi Insajts (S&P Global Commodity Insights), za spglobal.com. S&P Global je američka organizacija koja se bavi izradom finansijskih analiza.
“Iako nafta nije predmet sukoba, mogla bi da ima veliki uticaj na tokove snabdijevanja. Međutim, još je prerano da bismo to mogli sa sigurnošću da tvrdimo”, smatra Burkhard.
Smirenje ili zaoštravanje?
Još nije jasno da li će se odnosi između Izraela i Irana smiriti nakon najnovijeg napada.
Izrael će na napad odgovoriti nakon sastanka ratnog kabineta.
Iran je objavio da sada može da “smatra stvar zatvorenom”, ali i da će u slučaju osvetničkih mera Izraela sljedeći iranski odgovor biti oštriji, te da SAD mora da se „drži podalje“ od sukoba.
Američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) je nakon napada ponovio kako su SAD predane odbrani Izraela, a istovremeno je navodno poručio izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu da SAD neće učestvovati u ofanzivi na Iran.
Važan basen
Tržišta nafte bila su nestabilna od početka sukoba u Gazi u listopadu. Zalivske zemlje važni su proizvođači i izvoznici crnog zlata. Saudijska Arabija je daleko najveća, a zajedno čine oko četvrtinu svjetske proizvodnje.
Nakon što je Evropa odustala od ruske nafte zbog rata u Ukrajini, arapska nafta je važnija i za naše krajeve. Najveći slovenački trgovac naftnim derivatima Petrol dio pada je nadoknadio povećanjem uvoza nafte iz Saudijske Arabije.
Eventualno poskupljenje nafte ili logističke prepreke izvozu nafte iz zalivskih zemalja bile bi loše vesti za evropsku privredu koja se još uvek bori s visokom inflacijom. Cene nafte prelivaju se na druge proizvode i usluge.
Barel severnomorske nafte Brent za junsku porudžbinu trenutno košta oko 90 dolara.
Iranci zaplijenili izraelski brod
Intenziviranje sukoba na Bliskom istoku takođe može da utiče na logističke tokove. Oni su poremećeni od početka sukoba u Gazi u novembru, kada su jemenski Huti počeli da napadaju teretne brodove u Crvenom moru kao znak podrške Palestini.
Promet kroz Suecki kanal, koji čini oko 12 odsto globalne trgovine, zbog toga je naglo pao. Brodovlasnici su brodove preusmjeravali negde drugdje, uglavnom oko Afrike, što produžava vrijeme i poskupljenje putovanja. Ono je produženo za 3000 nautičkih milja i oko 10 dana.
Neka slovenačka preduzeća takođe su brzo osjetila dugo čekanje na snabdijevanje.
Iran je prije nekoliko dana zaprijetio i zatvaranjem Hormuškog moreuza koji povezuje Persijski i Omanski zaliv. Do 20 miliona 159-litarskih barela nafte, kao i velike količine tečnog prirodnog plina (LNG) putuje ovim kanalom svaki dan. Ovo je mjesto gdje glavni svjetski proizvođači nafte i LNG-a s Bliskog istoka isporučuju robu u Evropu i SAD.
Iranske paravojne snage juče su u blizini moreuza zaplijenile kontejnerski brod MSC Aries koji je plovio pod portugalskom zastavom i pod upravom najvećeg svjetskog brodara MSC. Najverovatnije je došao na radar Iranske revolucionarne garde jer je u vlasništvu Zodijak grupe (Zodiac Group) izraelskog magnata Eyala Ofera.
U saopštenju, MSC je potvrdio da su se iranske vlasti “ukrcale na MSC Aries helikopterom dok je plovio kroz Hormuški moreuz”. Zatim je preusmjeren u iranske vode, prema iranskoj državnoj novinskoj agenciji IRNA, koja je takođe objavila video zapljene na mreži X. Neimenovani iranski zvaničnik rekao je državnoj televiziji da je GPS broda MSC Aries bio isključen i da posada nije odgovarala na pitanja prije zapljene.
Andreja Lončar, Forbes Slovenija