Spajić najavio „Euro model“: Minimalne zarade od 1.000 do 1.400 eura od januara 2027.

Premijer Milojko Spajić najavio je novi Vladin program povećanja zarada „Euro model“, prema kojem bi od januara 2027. minimalna neto plata, u zavisnosti od radnog mjesta i potrebnog nivoa obrazovanja, iznosila od 1.000 do 1.400 eura.

Prema najavi premijera, minimalna neto zarada za zaposlene na radnim mjestima za koja je potrebno osnovno ili niže obrazovanje iznosila bi 1.000 eura, za radna mjesta sa srednjim obrazovanjem 1.250, a za ona koja zahtijevaju visoko obrazovanje 1.400 eura, saopšteno je iz Vlade.

Vlada je na današnjoj sjednici usvojila set zakonskih rješenja potrebnih za primjenu novog modela obračuna zarada od januara naredne godine.

Spajić tvrdi da bi povećanjem bilo obuhvaćeno više od 250.000 zaposlenih, kako u privatnom tako i u javnom sektoru.

Manje opterećenje rada, veće neto zarade

Premijer je najavio da će „Euro model“ podrazumijevati i dodatno smanjenje poreskog opterećenja na rad, što bi, prema računici Vlade, omogućilo rast neto plata bez odgovarajućeg povećanja ukupnog troška poslodavaca.

Kao primjer naveo je zaposlenog za čiju neto platu od 1.600 eura poslodavac trenutno izdvaja ukupno 1.980 eura. Prema najavljenom modelu, uz isti trošak poslodavca, zaposleni bi od januara primao oko 1.870 eura.

„Od svakog eura koji poslodavac izdvoji za vas, zadržaćete 92 centa u slučaju velikih primanja, pa sve do 97 centi za najniže zarade“, rekao je Spajić.

Vlada, prema njegovim riječima, želi da dodatnim smanjenjem opterećenja na rad omogući da korist od reforme imaju i zaposleni i poslodavci.

Spajić je najavio i mogućnost dodatnog povećanja plata ukoliko socijalni partneri prihvate zahtjev Vlade da se povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta na jednak način primijeni i na javni i na privatni sektor.

“U tom slučaju data neto zarada bi prešla čak 2.000 eura”, kazao je.

Penzije će se usklađivati po četiri puta godišnje, u decembru po 100 eura

Spajić je kazao da će se penzije od 2027. godine usklađivati četiri puta godišnje, kako bi, prema planu Vlade, pratile rast zarada.

Najavio je da bi prosječna penzija u aprilu trebalo da premaši 600 eura, dok bi minimalna trebalo da bude veća od 500 eura.

Uz to, premijer je najavio da će svaki penzioner u decembru ove godine dobiti jednokratnih 100 eura, koje je opisao kao dodatak „za zimu“.

Spajić: Reforma će biti finansirana bez ugrožavanja javnih finansija

Spajić tvrdi da je reforma „pažljivo isplanirana“ i da će njen trošak biti pokriven rastom potrošnje i zaposlenosti, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom (kontrolom rashoda) i novim poreskim mjerama za koje je rekao da neće pogađati siromašne i srednju klasu.

Kao dodatni izvor prihoda naveo je efikasnije oduzimanje nezakonito stečene imovine, ali i mogućnost snažnijeg oporezivanja praznih nekretnina, odnosno kuća i stanova koje vlasnici ne koriste.

Premijer tvrdi da bi budžetski deficit tokom 2027, koju je opisao kao tranzicionu godinu, trebalo da iznosi oko četiri do pet odsto bruto domaćeg proizvoda, a da bi 2028. bio smanjen na oko tri odsto.

Spajić je kao rizike za naredni period naveo uvezenu inflaciju, ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, moguće povećanje cijena energenata i hrane i nepredvidivu geopolitičku situaciju.

Prema njegovim riječima, cilj novog modela je da promjenama poreskog sistema i strukture zarada napravi trajniji mehanizam zaštite životnog standarda od privremenih subvencija i akcija ograničavanja cijena.