S&P poboljšao izglede kreditnog rejtinga za Crnu Goru, ali i upozorio na rizike od novog zaduživanja za autoput

Agencija Standard & Poor’s (S&P), poboljšala je izglede Crne Gore iz „stabilnih“ u „pozitivne“, uz zadržavanje ocjene kreditnog rejtinga B/B, ali je upozorila na rizik od zaduživanja zbog nastavka izgradnje autoputa.

S&P u izvještaju navodi da uprkos poboljšanjima, rizici po fiskalnu perspektivu ostaju.

„Oni uglavnom proizlaze iz moguće odluke Vlade da finansira završetak preostalih djelova važnog projekta autoputa putem javnog duga. Prva dionica autoputa, Bar-Boljare, već je završena. Naše trenutne projekcije ne obuhvataju dodatna sredstva za izgradnju autoputa jer Vlada još nije donijela konačnu odluku o daljim fazama projekta, dok puni trošak ostaje nejasan“.

Prvu dionicu autoputa od Posgorice do Kolašina (Smokovac-Mateševo) gradila je kineska kompanija CRBC. Sa kineskom kompanijom CRBC je 30. oktobra potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji, a cijena je ugovorena na 809,6 miliona eura. Potpisan je i finansijski ugovor prema kojem se 85 odsto vrijednosti radova finansirao iz kredita kineske Exim banke od 944 miliona dolara, a preostalih 15 odsto je Vlada uplatila iz budžeta. Izgradnja je počela 2015. i dionica je trebalo da bude završena 2019. Rokovi za završetak su, međutim, tri puta produžavani, a aneksima ugovora i prebacivanjem dijela obaveza na Monteput, cijena izgradnje povećana je za još skoro sto miliona. Dionica je otvorena u julu 2022. godine.

Iz S&P podsjećaju da se trenutno radi studija izvodljivosti koju finansira EU kako bi se utvrdili troškovi, ali neizvjesnosti i dalje postoje u vezi sa krajnjim mehanizmom finansiranja ukoliko bi projekat bio realizovan.

„Razumijemo da Crna Gora ima potencijal da obezbijedi neka sredstva od međunarodnih finansijskih institucija po povoljnim uslovima i da pristupi malim grantovima putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan“, navode iz S&P.

Kreditni rejting predstavlja mišljenje o kreditnom riziku u narednom periodu i  podrazumijeva procjenu sposobnosti i spremnosti izdavaoca da pravovremeno i u potpunosti izmiruje svoje obaveze prema kreditorima.  S&P za ocjenu kreditnog rejtinga koristi početna slova abecede „A“, „B“, „C“, „D“, pri čemu se ocjena „AAA“ tumači kao najbolja, a ocjena „D“ kao najgora. Ocjene ‘BB’ označava umjereni stepen spekulacije. Ovaj rejting sugeriše da postoji umjeren rizik od neizvršenja obaveza, ali emitent i dalje ima kapacitet da ispuni svoje finansijske obaveze.

U izvještaju S&P se navodi da su ocjene za Crnu Goru podržane snažnim izgledima za rast, dugoročnim koristima od strukturalnih reformi vezanih za proces pristupanja EU i skromnim troškovima servisiranja javnog duga (S&P očekuje da će rashodi za kamate prosječno iznositi oko 6% prihoda do 2027. godine).

„Naše ocjene za Crnu Goru ograničene su umjerenim stanjem javnog duga, nedostatkom nezavisne monetarne politike i još slabim spoljnim bilansom, uprkos nedavnim poboljšanjima“.

Ako fiskalni rezultati budu slabiji, moguće smanjenje rejtinga

Iz S&P kažu da mogu revidirati perspektivu na stabilnu ili sniziti ocjenu u narednih 12 mjeseci ako fiskalni rezultati Crne Gore budu značajno slabiji nego što očekuju.

„Na primjer, to se može desiti ukoliko dodatni infrastrukturni projekti finansirani zaduživanjem dovedu do naglog povećanja javnog duga, što bi umanjilo fiskalni kapacitet Crne Gore“, pojasnili su.

Takođe, kako dodaju, do poboljšanja rejtinga Crne Gore moglo bi doći u narednih 12 mjeseci ako fiskalni rezultati budu jači nego što se trenutno predviđa, uz trend pada neto javnog duga.

„To bi se moglo desiti usljed snažnijeg ekonomskog rasta ili Vladinih mjera fiskalne konsolidacije. Takođe, do poboljšanja rejtinga bi moglo doći u slučaju jače eksterne pozicije Crne Gore u odnosu na trenutne prognoze“, piše u izvještaju.

Iz Ministarstva finansija Crne Gore saopštili su danas da unapređenje izgleda u „pozitivne“ prvenstveno odražava potencijal za dalje jačanje fiskalnih rezultata Crne Gore tokom 2024-2025. godine.

U izvještaju S&P navodi se da iako se trenutno predviđa prosječan deficit budžeta od tri odsto BDP-a u naredne dvije godine, Crna Gora je imala uravnotežen budžet u 2023. godini, koji je uglavnom bio podržan snažnim ostvarenjem prihoda, ali i jednokratnim faktorima kao što su prihodi od ekonomskog državljanstva i EU donacije.

„Prema mišljenju analitičara, dalji rast turizma i domaće potrošnje, poboljšanje poreske administracije i dodatne mjere za prikupljanje prihoda, mogle bi da podrže snažniji budžetski učinak za Crnu Goru. Predviđa se prosječan fiskalni deficit od 3 odsto BDP-a u periodu 2024-2027. godine, nakon suficita od 0,5 odsto 2023. godine koji je ostvaren uz pomoć jednokratnih prihoda“.

Ministarstvo finansija je navelo da su u izvještaju ove kreditne agencije procjene da će deficit tekućeg računa u prosjeku iznositi 12 odsto BDP-a u srednjem roku, a da će ove godine doći do stabilizacije inflacije na prosječnom nivou od 4,3 odsto.