SB: Oslanjanje na turizam povećava ranjivost crnogorske ekonomije na spoljne šokove

U burnom globalnom okruženju, Crna Gora ostaje visoko izložena spoljnim šokovima, što traži snažnije fiskalne bafere (amortizere), poboljšanje produktivnosti i politike koje podržavaju kreiranje kvalitetnih radnih mjesta, ocijenila je Svjetska banka (SB).

U redovnim ekonomskim prognozama za Zapadni Balkan, SB navodi da rast ekonomije Crne Gore slabi nakon snažnog postpandemijskog oporavka: BDP je porastao 3,2 odsto u 2024, a projekcija rasta za 2025. iznosi 3,3 odsto.

„Mala, otvorena i ‘euroizovana’ ekonomija ostaje visoko ranjiva na spoljne šokove, pri čemu se oslanjanje na turizam dodatno povećava ta izloženost. Inflacija je bila jača od očekivane, dok je fiskalni prostor i dalje ograničen, a javni dug stabilan oko 60 odsto BDP-a“, navodi se u izvještaju u kojem je SB povećala prognozu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 3,3 odsto, što je 0,3 procentna poena bolje u odnosu na proljećne prognose (3%).

Podsjeća se da pristupanje EU ostaje glavni pokretač reformi i dugoročnog razvoja Crne Gore. Zaključno s avgustom 2025, zemlja je privremeno zatvorila sedam od 33 pregovaračka poglavlja, uključujući poglavlje o javnim nabavkama, uz dalji napredak koji je u toku.

„Nedavni ulazak Crne Gore u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) trebalo bi da ojača finansijsku integraciju, snizi troškove transakcija i poveća povjerenje investitora. Očekuje se da će rast u prosjeku iznositi oko 3,2 odsto u periodu 2025–27, uz podršku privatne potrošnje, rasta realnih zarada i nastavka ulaganja u infrastrukturu i obnovljive izvore energije“, navodi SB.

Ipak, upozorava da će tekući deficit računa vjerovatno ostati visok, uz sve veće oslanjanje na spoljne izvore finansiranja.

U izvještaju se navodi da će obezbjeđivanje fiskalne održivosti, jačanje upravljanja rizicima i sprovođenje ciljnih politika smanjenja siromaštva biti ključni usljed uporne geopolitičke i trgovinske neizvjesnosti.

Dalji napredak u pristupanju EU mogao bi dodatno poboljšati izglede rasta, dok bi kašnjenja ili spoljašnji šokovi mogli da opterete rezultate, smatra SB.

„Kako se Crna Gora približava članstvu u EU, učvršćivanje reformskog zamaha i jačanje fiskalne otpornosti kroz snažne jastuke, razborite politike i odgovorno upravljanje dugom izgradiće konkurentniju i otporniju ekonomiju koja donosi kvalitetna radna mjesta i bolje prilike za sve“, rekao je Kristofer Šeldon (Christopher Sheldon), direktor Kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Ekonomski rast Zapadnog Balkana umjereno će ubrzati u 2026. godini

SB očekuje da će ekonomski rast Zapadnog Balkana umjereno ubrzati u 2026. godini, dok se u 2027. predviđa konkretniji oporavak, kojem će doprinijeti snažniji izvoz i investicije, zajedno s popuštanjem globalne ekonomske neizvjesnosti. Kako bi se zadržao napredak u približavanju stepenu razvoja Evropske unije, region se mora usmjeriti na kreiranje kvalitetnih radnih mjesta, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

„Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita. Fiskalna politika, i pored blage relaksacije, ostaje disciplinovana, tako da je deficit bio ispod 3% a javni dug je nastavio kretanje silaznom putanjom“, piše u saopštenju SB.

Prema prognozama Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići će 3% u 2025, što je za 0,2 procentna poena niže od prethodnih projekcija. Predviđa se i ubrzanje rasta na 3,1% u 2026, a zatim na 3,6% u 2027.

„Zapadni Balkan ostvaruje napredak i smanjuje razliku u razvoju u odnosu na naprednije ekonomije Evropske unije, ali ekonomski rast je i dalje nedovoljan da ispuni očekivanja građana”, kaže Šaoćing Ju (Xiaoqing Yu), direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan. „Kako bi se regionu pomoglo da postane moderna ekonomija, važno je razmotriti promjene strategije zapošljavanja – kao što su podsticanje većeg učešća na tržištu rada, unapređenje vještina građana i jačanje firmi kroz digitalna poboljšanja.

Region bi mogao da se suoči sa manjkom od preko 190.000 radnika u narednih pet godina

Prema nalazima iz ovog izvještaja, Zapadni Balkan suočen je sa paradoksom na tržištu rada: u pojedinim sektorima prisutan je trajan manjak radnika, ali uporedo sa time i stope nezaposlenosti su visoke – preko 10 posto – a učešće u radnoj snazi je nisko, ispod 55 posto, naročito među ženama, mladima i starijim odraslima, navodi SB.

„Demografska kretanja pojačavaju ove izazove. Radno sposobno stanovništvo je već značajno smanjeno, a, prema projekcijama, očekuje se njegov pad za skoro 20 posto do 2050. Ako se nastave trenutna kretanja u pogledu broja stanovnika, ekonomskog rasta i tržišta rada, region bi mogao da se suoči sa manjkom od preko 190.000 radnika u toku narednih pet godina“, upozorava SB.

Da bi „otključao” ekonomski rast, kako smatraju u SB, Zapadni Balkan mora da uloži u osnovnu infrastrukturu koja je od presudnog značaja za stvaranje radnih mjesta. Među mjerama su jačanje obrazovnog i sistema zdravstvene zaštite i povećanje stope učešća u radnoj snazi, naročito među ženama. Ulaganje u transportnu, ekološku i energetsku infrastrukturu pomoći će bržem i efikasnijem povezivanju firmi i građana, unaprjeđujući produktivnost.

„Pored toga, poslovanje i rast privatnog sektora zahtjevaju jačanje javne uprave i pružanje podrške za politike kojima se podstiče ekonomski rast, uporedo sa kreiranjem predvidljivog regulatornog okruženja. Podsticanje konkurencije u ključnim sektorima poput energetike i transporta, reforma državnih preduzeća, pojednostavljivanje propisa i pružanje podrške inovativnim startapima omogućit će firmama da šire svoje poslovanje i poboljšaju kvalitet usluga. Konačno, aktiviranje privatnog kapitala trebalo bi da podrži ekonomiju kroz finansiranje, ulaganja, garancije i osiguranje, ali istovremeno i da podstakne digitalna i zelena unapređenja“, piše u izvještaju.