Santorini: Mjesto iz snova koje leži na opasnom vulkanu

Na vrhu strmih litica ostrva Santorinija nalazi se svjetski poznata turistička destinacija vrijedna milione. Međutim, ispod se krije veliki rizik od moćne eksplozije.

Ovo bajkovito grčko ostrvo obrazovala je snažna erupcija koja se dogodila davno, a za sobom je ostavila ogroman krater i obod u obliku potkovice, piše BBC.

Sada naučnici prvi put detaljno istražuju koliko bi sljedeća velika erupcija mogla da bude opasna.

Ekipa BBC njuza (BBC News) je provela dan na britanskom kraljevskom istraživačkom brodu Diskaveriju (Discovery), u potrazi za odgovorima.

Samo nekoliko nedjelja ranije, skoro polovina od 11.000 stanovnika Santorinija napustila je ostrvo iz predostrožnosti, nakon što je serija zemljotresa paralisala svakodnevni život. Bio je to surov podsjetnik da se ispod idiličnih bijelih sela u kojima su restorani gdje se služi giros, smještajne jedinice sa đakuzijima i vinogradi na plodnom vulkanskom tlu, sudaraju dvije tektonske ploče duboko u Zemljinoj kori.

Ovu ekspediciju predvodi profesorka Izobel Jeo (Isobel Yeo), stručnjakinja za veoma opasne podvodne vulkane pri britanskom Nacionalnom centru za okeanografiju.

Otprilike dvije trećine svih vulkana u svijetu su podvodni, ali se rijetko nadgledaju.

„To vam je malo kao ‘daleko od očiju, daleko od misli’ u pogledu razumijevanja opasnosti koje predstavljaju, za razliku od poznatijih vulkana, poput Vezuva”, kaže ona na palubi, dok posmatramo dvojicu inženjera kako sa broda vitlom spuštaju u vodu robota veličine automobila.

Ova istraživanja koja se sprovode neposredno posle niza zemljotresa, pomoći će naučnicima da bolje razumiju koje vrste seizmičkih poremećaja mogu da ukažu da na neposrednost vulkanske erupcije.

Posljednja erupcija na Santoriniju dogodila se 1950. godine, ali je i 2012. zabilježen „nemiran period”, kaže Izobel. Magma se tada slila u unutrašnje komore vulkana, a ostrva su se „naduvala”.

„Podvodni vulkani sposobni su da izazovu zaista velike, razarajuće erupcije. Ako smo navikli na male erupcije i ako dugo nema opasnih vulkanskih aktivnosti, onda se uljuljkamo u lažni osjećaj sigurnosti. Pretpostavljamo da će i sljedeća erupcija biti ista, ali možda neće”, objašnjava ona.

Erupcija vulkana Hunga Tunge u južnom Pacifiku 2022. godine proizvela je najveću ikada zabilježenu podvodnu eksploziju koja je izazvala cunami u Atlantskom okeanu, a udarni talasi su se osjetili čak i u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK).

Neka ostrva u Tongi, u blizini vulkana, bila su toliko razrušena da se stanovnici nikada na njih nisu vratili.

Ispod nas, na dubini od 300 metara, nalaze se ključali toplotni otvori. Te pukotine u Zemljinoj kori pretvaraju morsko dno u jarko narandžasti svijet izbočenih stijena i oblaka gasova.

„O površini nekih planeta znamo više nego o onome što se nalazi tamo dolje”, kaže Izobel.

Robot se spušta do morskog dna da prikupi uzorke tečnosti, gasova i odlomi komade stijena.

Ti otvori su hidrotermalni, što znači da se vrela voda izliva iz pukotina, i često se obrazuju u blizini vulkana. Upravo su oni razlog što su se Izobel i 22 naučnika iz cijelog svijeta okupili na ovom brodu da sprovedu jednomjesečna istraživanja.

Do sada, niko nije uspio da utvrdi da li erupcija vulkana postaje snažnija ili slabija kada se morska voda u ovim otvorima pomiješa sa magmom.

„Pokušavamo da mapiramo hidrotermalni sistem”, objašnjava Izobel. „Moramo da zavirimo unutar Zemlje”.

Brod Diskaveri istražuje kalderu Santorinija i plovi ka Kolumbu, drugom velikom vulkanu u ovoj oblasti, koji se nalazi oko sedam kilometara sjeveroistočno od ostrva.

Ne očekuje se skora erupcija ova dva vulkana, ali je samo pitanje vremena kada će se to desiti.

Ekspedicija će napraviti baze podataka i karte geoloških opasnosti za grčku Agenciju civilne zaštite, objašnjava profesorka Paraskevi Nomikou, članica vladinog kriznog tima koji se svakodnevno sastajao tokom krize izazvane serijom zemljotresa.

Ona je rodom sa Santorinija, i odrasla je uz djedove priče o zemljotresima i erupcijama u prošlosti.

Upravo joj je vulkan bio inspiracija da postane geološkinja.

„Ovo istraživanje je izuzetno važno jer će lokalnom stanovništvu pružiti informacije o tome koliko su vulkani aktivni, kao i mapu oblasti kojima će biti zabranjen pristupi tokom erupcije”, kaže ona.

Istraživanja će utvrditi koji djelovi morskog dna oko Santorinija su najopasniji, dodaje profesorka.

Ove misije su izuzetno skupe, pa Izobel koristi svaku priliku, i danju i noću za istraživanje, a naučnici rade u smjenama od 12 sati.

Nedavna serija zemljotresa na Santoriniju jasno je pokazala koliko su stanovnici ostrva izloženi seizmičkim prijetnjama i koliko zavise od turizma.

Na glavnom trgu luksuznog mjesta na Santoriniju, britansko-kanadska turistkinja Dženet (Janet) kaže da je šestoro od desetoro putnika iz njene grupe otkazalo odmor na ostrvu.

Vjeruje da bi tačnije i dostupnije naučne informacije o vjerovatnoći zemljotresa i vulkanskih aktivnosti pomogle ljudima da se osjećaju sigurnije pri planiranju putovanja.

„Pratim upozorenja na Guglu (Google), i izvještaje naučnika i to mi uliva sigurnost”, kaže ona.

Ipak, Santorini će uvijek biti mesto iz snova.

U Imerovigliju vidimo dvoje koji se penju na zakrivljene krovove kuća da naprave savršeni snimak.

Par, koji je u braku svega 15 minuta, nije uplašila opasnost od podvodnog vulkana.

Doputovali su iz Letonije.

„Zapravo smo željeli da se vjenčamo pored vulkana”, kaže Tom stojeći pored njegove mlade Kristine.