Predsjednica Slovenije na samitu u Tivtu: Posljednji datum za ulazak u EU je 2030.
Predsjednica Slovenije Nataša Pirc Musar poručila je danas da je 2030. godina posljednji datum za ulazak u EU, „jer postaje sve teže i teže“.
Ona je na ESG (Environmental, Social, and Governance) Adria samitu, koji se održava u Tivtu, kazala da je Crna Gora lider u evropskim integracijama ali ako, uz vladavinu prava i implementaciju svih aspekata međunarodnog zakonodavstva, nema borbe protiv korupcije, onda vladavina prava opet ništa ne znači.
Ona je na panelu sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem rekla da se protiv korupcije mora boriti na dnevnoj bazi.
Poručila je da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, te da ona mora biti zasnovana na održivom razvoju.
„Kao šefica države, uvijek imam na umu razliku između političara i državnika. Političari rade na pobјedi na slјеdećim izborima dok državnici rade za naredne generacije“, navela je Pirc Musar.
Milatović je rekao da se uključio u politiku da bi Crnu Goru uveo u EU.
„Ono što takođe želim je da se Crna Gora približi evropskim standardima vladavine prava, da se Crna Gora približi nivou životnog standarda EU, da se Crna Gora približi jednakostima mogućnosti koja postoji u EU“, naveo je Milatović.
Rekao je da to nije posao jednog čovjeka, ili jedne grane vlasti, to bi trebao biti cilj cijelog društva i donosioca odluka.
Kazao je da promjene koje se dešavaju pokazuju da zemlje imaju zamah.
Izvršna direktorica Sustineri Partners i osnivačica ESG Adria Samita, Biljana Brejtvejt (Braithwaite) ocijenila je da su zamajac regionalne tranzicije obnovljivi izvori energije i održive finansije i implementacija ESG standarda u sve segmente društva.
Ona je na otvaranju drugog regionalnog ESG Adria Samita, pod sloganom Djeluj sada za održivo sjutra, kazala da ova godina označava ne samo prekretnicu za ESG Adria Samit, zbog proširenja na Adria region, već i stratešku ekspanziju i još veći fokus na ključne teme kao što su održivo finansiranje, zelena tranzicija, značajne regionalne investicije, ali i širenje interesovanja na rastuću oblast vještačke inteligencije i razvoja startap-ova.
Ona je najavila da će na ESG Adria Samitu ove godine biti potpisani okvir za saradnju Sustineri Partners i šest privrednih komora Zapadnog Balkana – iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Taj okvir za saradnju, kako je objasnila, posvećen je pružanju podrške kompanijama u regionu u usklađivanju njihovih poslovnih strategija sa ESG agendom.
Najavila je i da će biti lansiran i sveobuhvatni ESG program obuke i sertifikovanja za profesionalce u saradnji sa fakultetima: FEFA iz Srbije, Evropskim Univerzitetom u Tirani i Ekonomskim fakultetom u Rijeci.
„Dodatno, jedna od inciijativa koja je u potpunosti posvećena mladim liderima, je program NextGen, koji lansiraju Sustineri Partners i Universal Capital banka, sve sa ciljem većeg uključivanja mladih lidera, u dalju promociju i kreiranje ESG agende regiona“, rekla je Brejtvjet.
Mogerini: U EU postoji jaka politička volja za integraciju Zapadnog Balkana
Bivša visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i nekadašnja potpredsjednica Evropske komisije Federika Mogerini (Federica Mogherini) poručila je da treba ulagati u ljudski kapital u narednim godinama za brže pristupanje EU.
„Ne radi se samo o institucijama već i o ljudima. Svaki građanin unutar i izvan EU ima svoju ulogu. Moramo ulagati u ljude. Ljudi prave razliku u svemu“, rekla je Mogerini koja je sada rektorka Koledža Evrope.
Ona je dodala da u EU postoji jaka politička volja za integraciju Zapadnog Balkana.
„Cijena nezavršetka procesa integracije je preveliki rizik za EU. Sigurna sam da će integracija biti uspješna. Dakle, očuvanje političke volje i motivacije biće od ključnog značaja u godinama koje dolaze. To je društvena transformacija i moramo se pobrinuti da se svaki dio društva oseća kao deo ovog putovanja“, rekla je.
Ministar energetike i rudarstva, Saša Mujović, kazao je da korišćenje obnovljivih izvora nije pitanje izbora, već obaveza.
“Legislativa je veoma važna i u ovom slučaju dolazi prije svih konkretnih aktivnosti. Crna Gora trenutno ima dvije vrste obaveza – kratkoročni cilj je smanjiti nivo ugljen-dioksida (CO2) za 55 odsto do 2030. godine, dok je dugoročni postići karbonsku neutralnost“, kazao je Mujović na panelu na temu Vladina ključna uloga u energetskoj tranziciji.
Guvernerka Centralne banke (CBCG), Irena Radović ukazala je da izazovi koje donose klimatske promjene, društvena nejednakost i nedostaci u upravljanju, zahtijevaju neodložnu i hitnu potrebu ugrađivanja principa održivosti u sve procese donošenja odluka i kreiranja politika.
„U CBCG smo svjesni ovih izazova i u potpunosti smo posvećeni njihovom rješavanju, kroz kontinuirano unapređivanje naših politika i regulatornog okvira“, navela je Radović u video poruci.
U tom kontekstu, kako je dodala, na putu ka zelenijoj ekonomiji, posebno je važno podsticati razvoj zelenih finansijskih proizvoda.
„Naš cilj je da kroz posticanje inovacija i podršku kreiranju finansijskih instrumenata koji promovišu ekološki prihvatljive projekte, otključamo nove mogućnosti za održivi razvoj i zeleno preduzetništvo“, kazala je.
Savjetnica guvernerke za ESG i inovacije Biljana Gligorić učestvovala je na panelu o mogućnostima i izazovima u ESG izvještavanju.
Ona je istakla da su ESG izvještaji „važan instrument transformacije finansijskog i privrednog sektora u odgovornijeg aktera, koji razumije izazove klimatskih promjena i svjestan je njihovih posljedica, ali i svoje odgovornosti, te je spreman da preuzme značajniju ulogu u ovoj velikoj globalnoj borbi“.
