Podnijeta prva tužba protiv novih Trampovih carina – zašto pravni stručnjaci sumnjaju da će uspjeti

Mala preduzeća tužila su u petak administraciju predsjednika Donalda Trampa zbog novih carina, što je prva tužba protiv te trgovinske politike. Ipak, mnogi stručnjaci za trgovinu smatraju da zakon na koji se Tramp pozvao čini te carine težim za obaranje pred sudom, iako dio pravnika vjeruje da tužioci ipak imaju određene šanse.

Tramp je uveo carine od 10 do 12,5 odsto na uvoz brojnih proizvoda iz više od 80 zemalja. One su stupile na snagu u petak u 00.01 časova, a mala preduzeća, predvođena organizacijom Liberti Džastis Senter (Liberty Justice Center), istog popodneva podnijela su tužbu tvrdeći da su carine nezakonite.

Carine su uvedene na osnovu člana 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji predsjednicima omogućava da uvedu carine u slučajevima nepoštene trgovinske prakse. Tramp u ovom slučaju tvrdi da su mjere opravdane jer te zemlje navodno ne zabranjuju na odgovarajući način uvoz robe proizvedene prinudnim radom.

Dok je Tramp neke ranije carine uvodio gotovo iznenada, poput širokih carina povodom „Dana oslobođenja“, koje je Vrhovni sud oborio, vlada mora da prođe znatno duži postupak prije uvođenja bilo kakvih carina na osnovu člana 301. Taj proces uključuje i istragu o tome da li su mjere opravdane.

Upravo zbog toga pravni i ekonomski stručnjaci smatraju da je carine uvedene na osnovu člana 301 teže oboriti pred sudom.

Ekonomista Džastin Volfers (Justin Wolfers) napisao je da takav postupak administraciji obezbjeđuje „lijep, debeo trag dokumentacije“, zbog čega su sudovi spremniji da stanu na njenu stranu nego kada se nova carinska politika uvodi „niotkuda“.

Član 301 takođe izričito daje predsjedniku ovlašćenje da uvodi carine, za razliku od zakona koji je Tramp koristio za opravdavanje carina koje je Vrhovni sud ranije oborio. Zbog toga su sudovi, tvrde pravni stručnjaci, obično spremniji da predsjedniku ostave širi prostor u načinu njihove primjene.

Ipak, pojedini pravnici postavljaju pitanje da li su nove Trampove carine na osnovu člana 301 toliko široke da bi ipak mogle pasti na sudu.

„Tramp ponovo tumači zakon kako bi pokušao da uvede trajne carine na gotovo sav uvoz“, rekao je za Njujork Tajms (The New York Times) Piter Harel (Peter Harrell), bivši viši direktor za međunarodnu ekonomiju u administraciji Džoa Bajdena (Joe Biden).

Šta se navodi u tužbi?

Mala preduzeća u tužbi tvrde da su carine uvedene na osnovu člana 301 nezakonito preširoke.

Prema njihovim navodima, član 301 je „ciljano, na pojedinačnu zemlju i konkretnu praksu usmjereno pravno sredstvo“, a ne „samostalno ovlašćenje“ za široko oporezivanje uvoza.

U tužbi se takođe navodi da su carine „proizvoljne i hirovite“ i da Trampova administracija nije objasnila kako će njima na odgovarajući način riješiti problem uvoza robe proizvedene prinudnim radom.

Tužioci osporavaju i odluku da se uvedu gotovo jednake carinske stope za 60 ekonomija koje imaju bitno različite rezultate u sprovođenju propisa i potpuno različite trgovinske profile.

Postupak je pokrenuo Liberti Džastis Senter, pravna organizacija koja je stajala i iza jedne od tužbi koje su na kraju dovele do toga da Vrhovni sud obori Trampove prvobitne carine.

Zašto bi ove carine bilo teže oboriti?

Carine uvedene na osnovu člana 301 ranije su odolijevale pravnim izazovima, a Trampova administracija ih već dugo smatra pravno stabilnijim.

Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir (Jamieson Greer) opisao je taj zakon u februaru kao „izuzetno pravno izdržljiv“, nakon što je Vrhovni sud oborio druge carine.

Advokat za trgovinska pitanja Robert Šapiro (Robert Shapiro) rekao je za Forbes u februaru da je manja vjerovatnoća da će buduće carine uvedene na osnovu člana 301 biti poništene.

Kako je objasnio, sudovi su manje skloni da preispituju politike uvedene na osnovu zakona koji sasvim direktno govori o carinama.

Vrhovni sud je ranije mogao da obori Trampove carine jednostavnim zaključkom da predsjednici nemaju ovlašćenje da ih uvode na osnovu Zakona o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima, poznatog kao IEEPA.

Šapiro je, međutim, rekao da bi osporavanje carina iz člana 301 zahtijevalo od sudova da mnogo direktnije ocjenjuju stvarnu politiku administracije, što bi mogli biti manje spremni da urade.

Advokat za trgovinska pitanja Rajan Medžerus (Ryan Majerus) rekao je Rojtersu (Reuters) u četvrtak da sudovi mogu biti neskloni da presude protiv mjera čiji je deklarisani cilj suzbijanje prinudnog rada.

Carine na osnovu člana 301 osmišljene su tako da administracijama ostave prilično širok prostor za djelovanje. Medžerus je naveo da administracija prema zakonu ima „mnogo fleksibilnosti za prilagođavanje“ tih carina.

Advokat Tim Brajtbil (Tim Brightbill) rekao je za Vol Strit Džurnal (The Wall Street Journal) da Zakon o trgovini ne zahtijeva „matematičku preciznost“ da bi određene mjere opstale pred sudom.

Ključna izjava

„Dok su raniji carinski programi počivali na spornim pravnim osnovama, očekuje se da će ova nova inicijativa izdržati svaki mogući pravni izazov i vjerovatno predstavljati novu normalnost američke trgovinske politike“, rekao je u petak Nik Bejker (Nick Baker), jedan od rukovodilaca sektora za trgovinu i carine u savjetodavnoj kompaniji Kroll.

Mogu li ipak biti oborene?

Drugi stručnjaci nijesu toliko sigurni da će nove carine na osnovu člana 301 opstati pred sudom.

Oni obrazloženje o prinudnom radu opisuju kao očigledan „izgovor“ za Trampovo uvođenje novih carina i procjenjuju da bi sudovi mogli prozreti takvo opravdanje.

„Član 301 do sada je bio prilično pravno izdržljiv“, rekla je prošle sedmice za Asošiejted pres (Associated Press) bivša američka trgovinska zvaničnica Sara Bjanki (Sarah Bianchi), dok su carine još bile u pripremi.

„Ali niko ga do sada nije pokušao koristiti kako bi praktično uveo univerzalne carine. Mislim da će biti pravnih izazova.“

U analizi za Petersonov institut za međunarodnu ekonomiju, Alan Vm. Volf (Alan Wm. Wolff), bivši zamjenik generalnog direktora Svjetske trgovinske organizacije, predvidio je da će carine biti oborene.

Opisao ih je kao „prekoračenje predsjedničkih ovlašćenja“ i naveo da „nema dokaza“ da će one „značajno smanjiti prinudni rad u drugim zemljama“.

Volf je ocijenio da činjenica da su uvedene jedinstvene stope od 10 i 12,5 odsto, umjesto stopa prilagođenih konkretnim prekršajima svake zemlje, ukazuje na to da bi „glavni cilj administracije mogao biti očuvanje globalnih carina, a ne pažljivo odmjeren odgovor na problem prinudnog rada“.

Šta pratiti

Sudski postupak protiv Trampovih carina mogao bi trajati mjesecima ili godinama, a ostaje da se vidi hoće li sud odlučiti da ih privremeno blokira dok spor traje.

Stručnjaci za trgovinu procjenjuju da carine objavljene ove sedmice neće suštinski promijeniti postojeće stanje, jer su njihove stope slične ranijoj globalnoj carini od 10 odsto koja je važila do ove sedmice.

Ipak, upozoravaju da bi carine uvedene pod obrazloženjem prinudnog rada mogle biti najava novih mjera.

Posebno ukazuju na istragu koja je u toku o tome da li bi trebalo uvesti carine zbog viška proizvodnih kapaciteta.

„Carine na osnovu člana 301 zbog prinudnog rada nijesu kraj priče“, rekao je u četvrtak advokat za trgovinska pitanja Patrik Čajldres (Patrick Childress), bivši pravni savjetnik u Kancelariji trgovinskog predstavnika SAD.

„Očekujte da administracija dodatno poveća ukupne carinske stope na robu trgovinskih partnera kako bi ih približila stopama uvedenim na osnovu IEEPA, koje je Vrhovni sud oborio.“

Ključna pozadina

Tramp je carine postavio u središte svoje ekonomske politike, uprkos široko rasprostranjenim upozorenjima ekonomista da bi njihovo uvođenje moglo naštetiti ekonomiji i povećati cijene za potrošače.

Predsjednik je prošle godine na osnovu IEEPA uveo široke carine gotovo svim zemljama, a nakon što ih je Vrhovni sud početkom ove godine oborio, obećao je da će nastaviti sa njihovim uvođenjem.

Trampov fokus na carine opstao je uprkos istraživanjima javnog mnjenja koja pokazuju da su politički nepopularne.

Anketa Haris pola (Harris Poll), objavljena u martu, pokazala je da čak 64 odsto republikanaca vjeruje da su carine povećale cijene, dok 60 odsto smatra da su u cjelini imale više negativnih nego pozitivnih posljedica.

Zemlje pogođene novim carinama uglavnom su kritikovale politiku nakon njenog predstavljanja u četvrtak, posebno zato što mnoge tvrde da već imaju dovoljno snažne mjere za kontrolu uvoza robe proizvedene prinudnim radom.

„Američka istraga nije pružila značajne dokaze koji bi podržali tvrdnje u vezi sa prinudnim radom“, rekao je u četvrtak premijer Novog Zelanda Kristofer Lakson (Christopher Luxon), opisujući odluku kao „izuzetno razočaravajuću“.

Potpredsjednica Evropske komisije Kaja Kalas (Kaja Kallas) rekla je da američko obrazloženje za uvođenje carina Evropskoj uniji „zapravo nema čvrsto uporište“.

Brazil je najavio uzvratne carine, optužujući SAD da „manipulišu pitanjem od velike važnosti za ljudska i radnička prava“ kako bi opravdale svoju „protekcionističku trgovinsku politiku“.

Alison Durkee, Forbes

First Lawsuit Filed Against Trump’s New Tariffs—Why Legal Experts Are Skeptical It’ll Succeed