Počinje primjena minimalnog globalnog poreza na dobit: 15% za sve kompanije registrovane u Luksemburgu

Luksemburški parlament (uključujući i parlamente zemalja članica Evropske unije) izglasao je zakon na posljednjoj sjednici 2023. godine, koji propisuje efektivnu poresku stopu na dobit od 15% za najveće kompanije u zemlji od januara 2024. godine. 

Minimalna efektivna poreska stopa na dobit od 15% primjenjuje se na sve multinacionalne kompanije registrovane u Luksemburgu sa globalnim prihodima preko 750 miliona eura, uključujući industrijske divove poput ArcelorMittala, SES-a, Amazona i Ferrera. Fondovi i banke su izuzeti od ovog zakona.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), pokretač reformi, procjenjuje da će ove mjere rezultirati povećanjem godišnjih poreskih prihoda za čak devet odsto ili 220 milijardi dolara širom svijeta. Novi globalni minimalni porez predstavlja prekretnicu za velike multinacionalne kompanije, koje će prvi put biti podvrgnute ovom standardu uslijed važnih prekograničnih poreskih reformi. Ove reforme, koje je dogovorilo 140 zemalja, imaju za cilj zatvaranje rupa u međunarodnom poreskom sistemu i planiraju prikupiti 220 milijardi dolara godišnje od poreskih prihoda.

U skladu s međusobno povezanim pravilima, ako se dobit multinacionalne kompanije oporezuje ispod ove stope u jednoj zemlji, druge zemlje imaju pravo naplatiti dodatnu naknadu.

Prva grupa jurisdikcija koje implementiraju globalni minimalni porez od januara uključuje EU, UK, Norvešku, Australiju, Južnu Koreju, Japan i Kanadu. Iako SAD i Kina još nisu donijele zakonodavstvo u vezi s tim, globalne reforme su zamišljene da imaju značajan uticaj. OECD-ova reforma iz 2021. sastoji se od dva nivoa: prvi ima cilj da multinacionalne kompanije plaćaju više poreza gdje obavljaju poslovanje, dok drugi utvrđuje globalnu minimalnu stopu korporativnog poreza, piše Financial Times.

Ovo važi i za dugogodišnje privlačne destinacije za multinacionalne kompanije poput Irske, Luksemburga, Nizozemske, Švajcarske, koje su prethodno imale stopu poreza od 5,5 odsto.

Ova zakonodavna odredba, koja implementira EU direktivu, značajan je korak prema pravednijem oporezivanju i usklađena je s naporima za “globalnu” poresku reformu, pod rukovodstvom OECD.

Problemi u poslovanju Arcelor Mittala u BiH

Od obustave dijela proizvodnje u ArcelorMittal Zenica, do generalnog štrajka zaposlenih, ova kompanija se suočava sa krizom u poslovanju u BiH. Razlog je, kako navode u kompaniji značajno pogoršanje uslova potražnje čelika na tržištu u drugoj polovini 2023. godine, očekujući nastavak negativnog ciklusa uzrokovanog ekonomskom neizvjesnošću i visokom inflacijom.

Troškovi su dramatično porasli, s rastom cijena koksnog uglja (300%), električne energije (44%), zemnog gasa (80%) te željezničkog transporta (25%). Sadržaj gvožđa u rudi snabdjevenoj kompaniji smanjen je s 53% na 47%, zahtijevajući veću količinu rude za istu proizvodnju čelika.

Gana Forić, Forbes BiH