Pet stvari koje studenti humanističkih nauka treba da urade kako bi uspjeli u eri vještačke inteligencije
Studenti filozofije, engleskog jezika, istorije umjetnosti i drugih humanističkih disciplina godinama se suočavaju sa poznatim pitanjem: Šta ćeš raditi sa tom diplomom?
Sada, dok vještačka inteligencija (AI) mijenja tržište rada, vještine koje studenti humanističkih nauka stiču tokom studija – pisanje, kritičko razmišljanje, komunikacija i sposobnost razumijevanja složenih informacija – mogle bi postati vrijednije nego ikada. Međutim, same te sposobnosti ne garantuju da će diplomci uspjeti da pronađu prvi posao.
Za razliku od studenata inženjerstva, računovodstva ili medicine, studenti humanističkih nauka često završavaju fakultet bez jasno definisanog profesionalnog puta.
Robert Taunsend (Robert Townsend), direktor za humanističke nauke, umjetnost i kulturu pri Američkoj akademiji umjetnosti i nauka (American Academy of Arts & Sciences), kaže da istraživanja pokazuju da diplomci liberalnih umjetnosti ponekad „promijene dva ili tri posla prije nego što zaista pronađu svoju karijeru“.
Jedan od razloga je to što im je teško da poslodavcima jasno predstave vještine koje posjeduju.
Ipak, studenti ne moraju da odustanu od oblasti koje vole, niti da upisuju još jedan studijski program kako bi poboljšali izglede za zapošljavanje.
Ovo je pet koraka koje studenti humanističkih nauka mogu preduzeti prije diplomiranja kako bi povećali vrijednost svoje diplome na tržištu rada.
1. Ne zadužujte se više nego što očekujete da ćete zaraditi tokom prve godine rada
Prema široko prihvaćenom pravilu koje promoviše stručnjak za finansijsku pomoć studentima Mark Kantrovic (Mark Kantrowitz), ukupan dug po osnovu studentskih kredita trebalo bi da bude manji od iznosa koji diplomac očekuje da zaradi tokom prve godine nakon završetka studija.
Poštovanje ovog pravila uglavnom omogućava otplatu studentskog kredita u roku od deset godina.
Na primjer, student filozofije, čija je medijalna godišnja zarada na početku karijere 2024. godine iznosila 52.000 dolara, prema podacima Banke federalnih rezervi Njujorka, trebalo bi da nastoji da se tokom četiri godine studiranja ne zaduži više od tog iznosa, a po mogućnosti znatno manje.
Međutim, to ne znači da studenti humanističkih nauka automatski treba da biraju najjeftiniji fakultet.
Umjesto toga, trebalo bi da uporede ponude finansijske pomoći, stvarne troškove studiranja nakon odbitka stipendija i drugih olakšica, kao i iznos duga koji će imati nakon diplomiranja.
Američka savezna vlada, putem platforme College Scorecard, omogućava studentima da provjere podatke o zaradama i zaduženosti diplomaca pojedinačnih fakulteta i studijskih programa.
Ti podaci mogu im pomoći da donesu realnije odluke o zaduživanju.
2. Naučite da koristite vještačku inteligenciju – kroz praksu i obrazovanje
Poznavanje vještačke inteligencije postaje sve važnije, čak i za studente humanističkih nauka.
„Ne moraju svi imati tehnička znanja“, rekao je Kris Ninstet (Chris Nienstedt), potpredsjednik za globalne talente u kompaniji Dženeral Mils (General Mills), tokom panel-diskusije o budućnosti rada na godišnjoj konferenciji Nacionalnog udruženja za savjetovanje o upisu na fakultete (National Association for College Admission Counseling – NACAC).
„Ali morate biti dovoljno upoznati sa tehnologijom da biste mogli da procijenite da li je ono što vam alat govori zaista tačno i ima li smisla.“
Vještačka inteligencija već se koristi u izdavaštvu, marketingu, komunikacijama, istraživanju, obrazovanju i mnogim drugim oblastima koje tradicionalno privlače diplomce humanističkih nauka.
Studenti bi trebalo da eksperimentišu sa ovom tehnologijom i pohađaju makar jedan kurs koji ih uči kako da je efikasno koriste.
Studenti humanističkih nauka mogu biti posebno dobro pripremljeni da preispituju informacije koje generiše AI, prepoznaju pristrasnost i procjenjuju da li je određeni odgovor smislen.
Međutim, te prednosti postaju korisnije kada se kombinuju sa praktičnim iskustvom.
„Da biste uspješno koristili vještačku inteligenciju na radnom mjestu, morate znati kako da je koristite“, kaže Fibi Sengers (Phoebe Sengers), profesorka studija nauke i tehnologije na Univerzitetu Kornel (Cornell University).
3. Završite stručnu praksu prije diplomiranja
Studenti humanističkih nauka mogli bi biti među onima kojima je stručna praksa najpotrebnija.
Ipak, nedavno istraživanje kompanije Sali (Sallie), koja pruža usluge u oblasti obrazovanja, pokazalo je da svega 43 odsto studenata umjetnosti i humanističkih nauka smatra stručnu praksu neophodnom ili veoma važnom, u poređenju sa 84 odsto studenata inženjerstva.
Stručna praksa može predstavljati ključnu vezu između akademskog obrazovanja i zaposlenja.
„Kada student dođe na razgovor za posao kod nas, mora biti sposoban da na pitanja odgovori konkretnim primjerima iz sopstvenog iskustva, koji pokazuju da posjeduje ono što tražimo“, rekao je Ninstet.
Studenti ne bi trebalo da se ograničavaju samo na prakse koje su direktno povezane sa njihovim studijskim programima.
Student engleskog jezika mogao bi da istraži mogućnosti u marketingu ili odnosima s javnošću, dok bi student istorije mogao da pronađe prilike u državnoj upravi, konsultantskim kompanijama ili poslovnom sektoru.
Pronalaženje takvih mogućnosti često zahtijeva više od samog slanja prijava putem interneta.
Studenti bi trebalo da kontaktiraju bivše studente svog fakulteta, razgovaraju sa profesorima, posjećuju sajmove zapošljavanja i razvijaju odnose sa ljudima koji rade u oblastima koje ih interesuju.
4. Steknite makar jednu dodatnu vještinu traženu na tržištu rada
Diplomac engleskog jezika koji razumije analizu podataka ili diplomac istorije koji zna kako da upravlja projektom može imati više mogućnosti za zaposlenje od nekoga ko se oslanja isključivo na znanje stečeno tokom redovnih studija.
To ne mora da podrazumijeva završavanje dva studijska programa ili plaćanje skupog sertifikata.
Studenti mogu steći praktične vještine kroz izborne predmete, dodatne obrazovne programe, stručne prakse ili mikrokvalifikacije, odnosno potvrde o savladavanju konkretnih vještina.
Na Univerzitetu Brandejs (Brandeis University), Centar za karijere i primijenjene liberalne umjetnosti razvija mikrokvalifikacije na osnovu podataka sa tržišta rada.
Univerzitet analizira oglase za posao „kako bi utvrdio koje se vještine traže u različitim industrijama“, kaže Luis Bruks (Lewis Brooks), direktor tog centra.
U zavisnosti od svojih interesovanja, studenti mogu učiti računovodstvo, statistiku, vizualizaciju podataka, digitalni marketing, programiranje ili upravljanje projektima.
Korisni mogu biti i predmeti iz oblasti poslovanja.
Čak i studenti koji ne planiraju da rade u finansijama ili menadžmentu mogu imati koristi od razumijevanja budžeta, organizacione strukture i načina na koji kompanije posluju.
5. Napravite portfolio koji pokazuje šta znate da radite
Konkretni primjeri rada mogu značajno pomoći kandidatima da ostave dobar utisak na poslodavce.
To može biti objavljeni članak, istraživački rad, prezentacija, digitalni projekat ili zadatak realizovan tokom stručne prakse.
„Važnija je raznovrsnost iskustava nego njihova dubina“, rekla je Amber Aleksander (Amber Alexander), potpredsjednica za globalno upravljanje talentima u kompaniji za zdravstvenu tehnologiju Medtronik (Medtronic), tokom nedavne konferencije NACAC-a.
Student engleskog jezika zainteresovan za komunikacije mogao bi da pripremi portfolio sa primjerima svojih tekstova.
Student istorije mogao bi da predstavi projekat arhivskog istraživanja.
„Suština je u tome da pokažete da ste bili radoznali i da ste morali da rješavate probleme u različitim okolnostima“, istakla je Aleksander.
Studenti treba da budu spremni da objasne ne samo šta su napravili već i kako su pristupili problemu, na koji način su sarađivali sa drugima i kako su došli do zaključaka.
Takvi primjeri mogu biti posebno vrijedni tokom razgovora za posao, kada diplomci moraju da pokažu poslodavcima kako se širok spektar vještina koje su stekli na fakultetu može primijeniti u poslovnom okruženju.
Lisa Chambers, Forbes
5 Things Humanities Majors Should Do To Succeed In The AI Era