Pariz i Berlin predlažu „postepenu integraciju“, dok raste frustracija na Zapadnom Balkanu
Zemlje kandidatkinje za članstvo u EU trebalo bi da postepeno ostvaruju privilegije, poput djelimičnog pristupa jedinstvenom tržištu bloka, kako bi ostale motivisane dok čekaju puno članstvo, predlažu Pariz i Berlin u novom zajedničkom dokumentu.
U dokumentu za diskusiju, koji je distribuiran pred samit Zapadnog Balkana i u koji je Politiko (Politico) imao uvid, potencijalni članovi EU mogli bi dobiti i status posmatrača na ključnim sastancima, kao i druge pogodnosti, kako bi se izbjeglo razočaranje u proces.
Ideja je da se „zemlje kandidatkinje efikasno približe EU kroz strukturisaniju postepenu integraciju, čime se obezbjeđuju dodatni podsticaji za reforme“, navodi se u dokumentu distribuiranom u četvrtak među diplomatama EU.
Ovaj francusko-njemački dokument dolazi u trenutku rastuće frustracije zbog sporosti pregovora o članstvu, posebno na Zapadnom Balkanu, gdje zemlje poput Sjeverne Makedonije čekaju više od 20 godina da se pridruže bloku.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) predstavila je ambicioznu viziju proširenja EU, ističući da Ukrajina pripada 27-članom savezu i da bi Evropa do kraja decenije mogla brojati i do 30 članova.
Ukrajina i Moldavija dobile su pozitivne vijesti o svojim aplikacijama ove sedmice kada je novi mađarski premijer, Peter Mađar (Peter Magyar), rekao da Budimpešta neće biti protiv otvaranja prvog pregovaračkog poglavlja za Kijev, omogućavajući da obje aplikacije – koje su politički povezane – napreduju zajedno 15. juna.
Međutim, fokus na Ukrajinu izazvao je rastuću frustraciju na Zapadnom Balkanu, gdje zvaničnici tvrde da se prave izuzeci za Kijev, dok se njihove prijestonice drže u čekanju bez stvarne perspektive kada će napredovati.
Crna Gora prednjači sa pregovorima u finalnoj fazi
Crna Gora trenutno prednjači sa pregovorima u finalnoj fazi, dok je Albanija otvorila sva poglavlja i nada se članstvu do 2030. godine. Srbija je otvorila 22 od 35 poglavlja, ali je zatvorila samo dva, dok Sjeverna Makedonija još čeka formalni početak pregovora zbog tekuće sporne situacije s Bugarskom. Kosovo je apliciralo za članstvo 2022. godine, ali još nije dobilo status zemlje članice zbog nedostatka priznanja od svih članica i zbog tenzija sa Srbijom.
Njemački dokument za diskusiju prošlog mjeseca predložio je status „pridružene članice“ za Ukrajinu, uključujući veće privremene privilegije, s obrazloženjem da trenutni rat s Rusijom čini Kijev posebnim slučajem proširenja.
Opisujući francusko-njemački dokument, jedan zvaničnik EU rekao je da je riječ o pokušaju da se unese „novi zamah“ u proces proširenja poznat po svojoj birokratskoj težini i sporom napretku.
Kako bi se odgovorilo na te izazove, dokument predlaže „novi, procesno orijentisan pristup koji uklanja prekomjerno formalizovane prepreke za međukorake i pojednostavljuje trenutnu metodologiju“.
Dokument posebno predlaže da Evropska komisija, koja je zadužena za pregovore o članstvu, dobije diskreciono pravo da odlučuje o otvaranju klastera ili formalnih pregovaračkih poglavlja, dok bi prijestonice EU umjesto toga bile fokusirane na „suštinu reformi“ koje sprovodi kandidat.
Trenutno, prijestonice moraju dati jednoglasno odobrenje za otvaranje svakog pregovaračkog klastera.
Pored statusa posmatrača, dokument predlaže i dodatne pogodnosti, uključujući pristup programima Horizon i Erasmus, integraciju u oblasti odbrane, pa čak i pun pristup jedinstvenom tržištu bloka nakon što kandidat završi pet pregovaračkih klastera.