Narodna banka Srbije stavlja rampu na iznošenje zlata iz zemlje: Stiže i digitalni dinar

Narodna banka Srbije u skupštinsku proceduru uputila je izmjene četiri zakona iz svoje nadležnosti. Opravdano su najveću pažnju šire javnosti dobile planirane promjene Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga i Zakona o bankama. Ali, i one koje se tiču Zakona o Narodnoj banci Srbije (NBS) mogu da budu interesantne. Njima, kako tvrdi NBS, jača se supervizorska uloga i samostalnost ove institucije.

Neke od najzanimljivijih promjena tiču se sudbine zlata koje se iskopava u Srbiji, stvaranje zakonskog osnova da Narodna banka počne sa izdavanjem digitalne valute, kao i ograničenja za zaposlene u centralnoj banci.

Zlato ostaje gdje jeste

Izmjenama zakona će Narodna banka dobiti ovlašćenje da kupuje i prodaje zlato u inostranstvu, ali ono što je još važnije jeste – pravo preče kupovine u zemlji. Naime, NBS će imati pravo preče kupovine zlata dobijenog eksploatacijom, pripremom i preradom mineralnih sirovina u Srbiji.

To znači da će svi koji se bave ovim biznisom zlato morati prvo da ponude centralnoj banci. Ova će zauzvrat morati da im ponudi tržišnu cijenu kako bi se poštovala pravila konkurencije.

„Uspostavljanjem prava preče kupovine zlata u korist Narodne banke Srbije, jača se uloga NBS i obezbjeđuje da zlato dobijeno eksploatacijom, pripremom ili preradom mineralnih sirovina u Republici Srbiji ostane u zemlji, što će uticati na dalje povećanje nivoa deviznih rezervi, čime se doprinosi finansijskoj stabilnosti. Ovim se prirodni resursi Republike Srbije na najbolji način koriste za potrebe naše zemlje“, pše u obrazloženju ovog člana.

Digitalni dinar

U skladu sa globalnim trendom u okviru kojeg centralne banke počinju (a neke su to već uradile) sa izdavanjem digitalnih nacionalnih valuta, NBS ovaj prostor sada otvara i sebi.

U članu 53 postojećeg zakona, koji centralnoj banci daje isključivo pravo da izdaje novčanice i kovani novac u Srbiji, sada se dodaje još jedan stav. On kaže da NBS „ima isključivo pravo izdavanja dinara u digitalnom obliku (digitalni dinar), u skladu s propisom koji može donijeti Izvršni odbor“.

NBS navodi da pažljivo prati razvoj u oblasti digitalnih valuta centralnih banaka na globalnom nivou. Dodaje i da se u ovom trenutku širom svijeta analiziraju benefiti i rizici uvođenja digitalnih valuta centralnih banaka, a „u manjem broju zemalja preduzeti su i pionirski pokušaji njihovog uvođenja u ograničenom obimu“.

Tu nije kraj kada je riječ o promjenama koje se tiču usklađivanja sa napretkom tehnologija. Tako će ovim izmjenama zakona, NBS imati i ovlašćenje da „izdaje i oduzima dozvole za pružanje usluga povezanih sa virtuelnim valutama, vrši nadzor nad poslovanjem pružalaca tih usluga…“.

Budućnost je u euru

Cijelim novim poglavljima u zakonu, Narodna banka pokazuje da gleda i u budućnost, kada Srbija postane dio Evropske unije i eurozone.

Iako će ove odredbe stupiti na snagu danom pristupanja EU i zvaničnim uvođenjem eura kao nacionalne valute, što u slučaju Srbije još daleka budućnost, one predstavljaju i zakonsku potvrdu da će dinar jednog dana otići u istoriju.

U budućem članu 86m tako će stajati odredba „Uvođenjem evra kao nacionalne valute u Republici Srbiji…“. Još eksplicitnije to stoji i u budućem članu 86t.

„Novčana jedinica Republike Srbije jeste euro“.

S tim u vezi, NBS će moći da izdaje novčanice i kovanice eura. Ovim odredbama centralna banka Srbije obavezuje se i na sprovođenje politika Evropske centralne banke i Evropskog sistema centralnih banaka.

S druge strane, jednim od članova, Narodna banka ograničiće ovlašćenja Državne revizorske institucije u nadzoru nad njenim radom. Navodi se da DRI neće moći da sprovodi reviziju nad funkcijama NBS koje su povezane s njenim učešćem u ESCB-u. U sljedećem stavu dodaje se da „DRI ne može da daje uputstva NBS i njenim organima u pogledu obavljanja njenih funkcija, niti može uticati na samostalnost i nezavisnost Narodne banke ili vršiti uticaj na NBS“.

Više samostalnosti

Možda najupečatljivija odredba koja se tiče daljeg jačanja samostalnosti Narodne banke, odnosi se na odredbe o upravljanju njenom imovinom. Tako NBS namjerava da „razvlasti“ druge državne organe i onemogući im da upravljaju imovinom centralne banke posebno ako žele da je prodaju.

„Ovim odredbama se obezbjeđuje puna finansijska nezavisnost centralne banke u pogledu imovine koju koristi, budući da se smatra da centralne banke ne mogu samostalno da odlučuju o poslovima iz svoje nadležnosti ako postoji mogućnost da drugi organi odlučuju o poslovnim prostorijama i objektima koje može koristiti centralna banka“, piše u obrazloženju NBS koja se poziva na obaveze preuzete u ovom domenu u okviru Pregovaračkog poglavlja 17.

U set odredbi u pravcu veće samostalnosti možda bi mogao da se svrsta i potpuno novi član. On propisuje da će Narodnu banku pred sudovima zastupati pravnici koji su u radnom odnosu u NBS. Ipak, to neće biti uklesano u kamenu jer se ostavlja mogućnost guverneru da za ove poslove ovlasti i lica koja nisu zaposleni u centralnoj banci.

Zabrana zapošljavanja u finansijskom sektoru

Bitne izmjene tiču se i zaposlenih i bivših zaposlenih NBS. Postojeći zakon dozvoljavao je zaposlenima u centralnoj banci da van radnog vremena obavljaju plaćene dodatne poslove. Ali, samo uz pisanu saglasnost guvernera i ako to ne utiče na njihovo nepristrasno obavljanje poslova ili ne dovodi do sukoba interesa.

Dodat je niz novih stavova u ovom članu. Sada se ograničava i obavljanje neplaćenih poslova van radnog vremena. Razlog je isti – ako mogu dovesti do sukoba interesa ili uticati na nepristrasno obavljanje poslova.

Možda još važniji je stav koji ograničava mogućnost zaposlenima u NBS da pronađu novi posao u finansijskom sektoru.

Tako će oni kojima prestane radni odnos u centralnoj banci, morati da sačekaju šest mjeseci ukoliko žele da se zaposle u banci ili osiguranju, međunarodnoj finansijskoj instituciji (MMF, Svjetska banka, EBRD i dr), revizorskoj kući ili drugom licu čiji rad nadzire centralna banka. Ipak, guverner može da odobri zaposlenje i prije isteka tog roka, ako procijeni da neće doći do sukoba interesa.

U periodu zabrane zapošljavanja, zaposleni će moći da prima 80% prosječne mjesečne zarade isplaćene u prethodnih 12 mjeseci.

Svi koji namjeravaju da zaposle nekog ko je radio u NBS, moraće o tome da obavijeste centralnu banku. To se odnosi i na bivše zaposlene koji su u prethodnih pet godina u nekom trenutku radili u NBS. I to moraju da urade najkasnije mjesec dana prije stupanja na rad tog lica. NBS propisuje i kazne ukoliko se prekrši ova zabrana.

Ostale izmjene

Zanimljiva je i odredba da NBS oduzima sebi pravo da izdaje novčanice za potrebe zemlje nastale usljed izbijanja rata ili vanrednog stanja. Narodna banka navodi u obrazloženju da takva mogućnost nikad nije primijenjena u praksi. Dodaje i da ova odredba koja se briše nema praktični značaj s obzirom na druga ovlašćenja NBS.

Inače, iz zakona je „protjeran“ i termin preduzeće. Tako će ovaj propis biti usklađen sa Zakonom o privrednim društvima. Umjesto izraza preduzeće sada će stajati privredno društvo.

Takođe, izmjenama nekoliko članova zakona, NBS želi da precizira i unaprijedi rad Izvršnog odbora kao i Savjeta guvernera (dodaje mu se novo, pomoćno tijelo – Odbor za reviziju). Da Savjet guvernera ne bi kojim slučajem spao na samo dva od pet članova, dodaje se odredba po kojoj će član Savjeta kojem istekne mandat ili podnese ostavku, moći da napusti funkciju tek izborom novog člana za šta je rok šest mjeseci.

Ivan Radak, urednik Forbesa Srbija