MMF: Ulaganja u AI održavaju globalni rast na oko tri odsto, azijske ekonomije među najvećim dobitnicima

Snažna ulaganja u infrastrukturu za vještačku inteligenciju održavaju globalni ekonomski rast na nivou od oko tri odsto i donose značajne koristi brojnim azijskim ekonomijama koje proizvode potrebnu opremu, poput Tajlanda, rekla je danas izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva.

Investicioni procvat u oblasti vještačke inteligencije već izaziva „šok tražnje i investicioni šok“, koji bi mogao da poveća ekonomski rast razvijenih azijskih ekonomija za 0,5 do jednog procentnog poena, a azijskih ekonomija u razvoju za 0,2 do 0,8 procentnih poena, rekla je Georgieva, prenosi Rojters (Reuters).

„Vještačka inteligencija, voljeli je ili mrzjeli, već je tu“, poručila je.

„Upravo to ubrzanje održava rast svjetske ekonomije na oko tri odsto, uprkos tome što nas energetski šok na strani ponude usporava“, rekla je Georgieva pred stotinama učesnika prvog dana godišnjih sastanaka MMF-a i Svjetske banke u glavnom gradu Tajlanda.

MMF je u julu prognozirao globalni ekonomski rast od tri odsto u 2026. godini, a ažurirane prognoze objaviće u utorak.

Očekuje se da će sastancima, koji traju nedjelju dana, prisustvovati oko 18.000 ljudi, uključujući finansijske zvaničnike iz 191 države članice MMF-a.

Nekoliko ministara neće prisustvovati skupovima jer će se posvetiti domaćim prioritetima, među njima američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) i španski ministar finansija Arkadi Espanja (Arcadi España), rekli su izvori upoznati sa situacijom.

Vještačka inteligencija mogla bi promijeniti ili ugasiti 40 odsto radnih mjesta

Georgieva je ocijenila da vještačka inteligencija predstavlja „spori cunami“ koji će imati dalekosežne posljedice po radna mjesta, ekonomski rast, obrazovanje, pa čak i način na koji države prikupljaju poreske prihode, s obzirom na očekivano pomjeranje značaja sa rada na kapital.

Prema procjenama MMF-a, vještačka inteligencija mogla bi vremenom da dovede do toga da 40 odsto radnih mjesta bude unaprijeđeno, degradirano ili ukinuto, navela je Georgieva.

Preliminarno istraživanje pokazalo je da se za deset odsto radnih mjesta u SAD već zahtijevaju vještine povezane sa vještačkom inteligencijom.

Dok broj rutinskih poslova koji podrazumijevaju ponavljanje istih zadataka opada, povećava se broj slabije plaćenih radnih mjesta u dva sektora sa nižim zaradama – građevinarstvu i data centrima.

„To je tehnologija koja donosi temeljne promjene. Ona potpuno mijenja način na koji radimo i živimo“, rekla je Georgieva.

Navela je i lični primjer, ističući da joj AI asistent svakog dana za 30 sekundi saopšti pregled dnevnih obaveza.

Sjedinjene Američke Države, Kina i Indija najvažniji su proizvođači u lancu snabdijevanja industrije vještačke inteligencije, ali veliki broj kompanija koje grade potrebnu infrastrukturu nalazi se u Aziji, rekla je Georgieva, posebno pominjući Tajland, domaćina ovogodišnjih godišnjih sastanaka.

Svjetska banka vidi veliki potencijal za povećanje produktivnosti

Predsjednik Svjetske banke Adžaj Banga (Ajay Banga), koji je otvaranje radnih mjesta postavio među glavne prioritete svog mandata, rekao je da je ta institucija usredsređena na korišćenje takozvane „male vještačke inteligencije“ (small AI).

Riječ je o primjeni vještačke inteligencije koja ne zavisi od velikih jezičkih modela, a koja bi mogla da donese ogromno povećanje produktivnosti poljoprivrednicima, zdravstvenim sistemima, obrazovnim radnicima i drugim sektorima na tržištima u razvoju.

Sve manje prilika za mlade koji tek ulaze na tržište rada

Predsjednik Singapura Tarman Šanmugaratnam (Tharman Shanmugaratnam), koji je govorio na istom događaju, upozorio je da vlade moraju da se pozabave smanjenjem mogućnosti zapošljavanja za osobe koje završavaju fakultete, usljed razvoja vještačke inteligencije.

„Postoji poseban problem kojim moramo veoma brzo da se pozabavimo, a to je da za prvim stepenikom na ljestvici zapošljavanja, odnosno prvim poslom nakon diplomiranja, sada postoji manja potražnja“, rekao je.

On je upozorio i da svijet mora spriječiti da vještačka inteligencija dovede do „novog produbljivanja razlika“ u ekonomskom rastu i otvaranju radnih mjesta između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju.

„Vještačka inteligencija će povećati te razlike ako budemo previše pasivni“, rekao je.

„Zato moramo učiniti sve što možemo da vještačku inteligenciju prvenstveno iskoristimo za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, kao i poslova koje ljudi mogu uspješno da obavljaju i koji im omogućavaju napredovanje u karijeri uprkos razvoju vještačke inteligencije“, zaključio je Šanmugaratnam.