Koje su najmiroljubivije države u svijetu – Island na prvom, Crna Gora na 30. mjestu

Island je i ove godine najmiroljubivija zemlja u svijetu i već 19 godina zaredom zauzima prvo mjesto u Globalnom indeksu mira, koji objavljuje Institut za ekonomiju i mir (IEP), a evropske države dominiraju top 10 listom.

Na drugom mjestu je Novi Zeland, a slijede Švajcarska, Slovenija, Irska, Austrija, Portugal, Singapur, Finska i Japan.

Crna Gora zauzima 30. mjesto, čime se potvrđuje kao jedna od mirnijih država, iako je zabilježila pad od dvije pozicije u odnosu na prethodni izvještaj.

U regionu, bolje rangirane od Crne Gore su Slovenija (4. mjesto) i Hrvatska (23. mjesto), dok su iza nje Albanija (36), Sjeverna Makedonija (46), Bosna i Hercegovina (48), Kosovo (54) i Srbija (70).

Rusija je najmanje miroljubiva zemlja, dok Sudan, Demokratska Republika Kongo, Ukrajina i Izrael čine preostalih pet na dnu liste.

Svake godine tokom posljednje dvije decenije, Institut za ekonomiju i mir objavljuje Globalni indeks mira (GPI), sveobuhvatnu analizu globalne bezbjednosti. Ovo je, kako je navedeno, 20. izdanje koji rangira 163 nezavisne države i teritorije prema njihovom nivou miroljubivosti, pokrivajući 99,7% svjetske populacije.

Izvještaj donosi do sada „najsveobuhvatniju analizu“ zasnovanu na podacima o trendovima mira, njegovoj ekonomskoj vrijednosti i načinima razvoja miroljubivih društava. Koristi 23 kvalitativna i kvantitativna indikatora kako bi izmjerio stanje mira kroz tri oblasti: nivo društvene bezbjednosti i sigurnosti, obim tekućih unutrašnjih i međunarodnih konflikata i stepen militarizacije.

U izvještaju se navodi da međunarodno prošireni unutrašnji konflikti postaju sve češći, sa rastom od više od 175% od 2010. godine. Broj zemalja uključenih u najmanje jedan eksterni konflikt u posljednjih pet godina porastao je sa 59 u 2008. na 103 u 2026.

„Globalni broj smrtnih slučajeva u unutrašnjim konfliktima porastao je više od šest puta u istom periodu – sa oko 29.000 u 2008. na više od 181.000 u posljednjoj godini, sa vrhuncem od preko 309.000 u 2023. Broj zemalja koje bilježe 1.000 ili više smrtnih slučajeva u konfliktima u jednoj godini porastao je sa osam u 2008. na 20 u posljednjoj godini“, navodi se.

Rast konflikata dio je šire strukturne transformacije međunarodnog sistema koju IEP naziva „Velika fragmentacija“, a koja je počela krajem 2000-ih. To je treći veliki period u geopolitičkim odnosima u posljednjih 50 godina, nakon Hladnog rata i perioda brze globalizacije nakon 1990. godine. Broj srednjih sila gotovo se udvostručio od 1991. godine, sa devet na 16, dok se broj rastućih sila utrostručio.

„Zajednička materijalna moć srednjih sila sada premašuje moć velikih sila, dok je udio globalnog BDP-a koji drže velike evropske sile značajno pao: Njemačka je prepolovila svoj udio sa 8,5% na 4,3%, Francuska sa 5,2% na 2,9%, a Italija sa 3,8% na 2,2%“, navodi se.

Zapadna i Centralna Evropa najmiroljubiviji region

Prema GPI, Zapadna i Centralna Evropa ostaju najmiroljubiviji region, a Bliski istok i Sjeverna Afrika najmanje miroljubiv.

Region Istočne Evrope i Centralne Azije jedini je od osam GPI regiona koji je u prosjeku poboljšao rezultate u protekloj godini, dok je Južna Azija zabilježila najveće regionalno pogoršanje, prvenstveno zbog pogoršanja u Nepalu i Pakistanu.

Poljska je zabilježila najveće poboljšanje na nivou države, sa rastom od 9,1% i napretkom od 23 mjesta na globalnoj rang-listi, na 22. poziciju, zahvaljujući poboljšanju od 17,5% u oblasti tekućih konflikata.

Gabon, Lesoto, Ukrajina i Turska takođe su zabilježili značajna poboljšanja, pri čemu se napredak Turske povezuje sa mirovnim procesom između vlade i Radničke partije Kurdistana.

Nepal je zabilježio najveće pogoršanje, sa padom od 9,1% nakon protesta generacije Z u septembru 2025. godine, zatim slijede Čad, Republika Kongo, Pakistan i Tanzanija.

Sjedinjene Američke Države su pogoršale svoj rezultat 4%, uglavnom zbog rasta političke nestabilnosti, koja je pogoršana 38,5%. Nasilni protesti u SAD-u su takođe značajno porasli, a zemlja se sada nalazi na 134. mjestu GPI.

Povećan indikator smrtnih slučajeva

Od 23 GPI indikatora, 14 je pogoršano, osam poboljšano, a jedan nije promijenjen. Indikator smrtnih slučajeva u unutrašnjim konfliktima zabilježio je najveće jednogodišnje pogoršanje od početka izrade indeksa, sa padom od 6,5%.

»Ovogodišnji indeks samo djelimično obuhvata uticaj rata između Irana i Izraela 2026. godine, jer se mnogi indikatori prekidaju krajem 2025. godine«, piše u izvještaju.

Indikator odnosa sa susjednim zemljama zabilježio je drugo najveće pogoršanje, dok su vojni izdaci (% BDP-a) pogoršani treću godinu zaredom, jer je 97 zemalja povećalo relativnu potrošnju na odbranu.

„Svijet je postao manje miran tokom posljednjih 18 godina. Od 163 zemlje, 119 je pogoršalo svoj rezultat, a 42 ga poboljšale. Od 23 indikatora, 17 je pogoršano, a šest poboljšano. Domen tekućih konflikata pogoršao se 18,5%, a domen društvene sigurnosti i bezbjednosti 3,2%, dok se domen militarizacije poboljšao 1,3% u prosjeku. Međutim, trend militarizacije se naglo preokrenuo od 2022. godine, pri čemu je najveći dio rasta koncentrisan u Zapadnoj i Centralnoj Evropi“, piše u izvještaju.