Ko kupuje iransku naftu – SAD će preduzeti mjere protiv zemalja koje posluju s Iranom

Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) obećao je „ekonomski dan D“ za zemlje koje kupuju naftu od Irana. Stručnjaci kažu da se to posebno odnosi na jednu zemlju: Kinu.

Besent nije imenovao Kinu, ali je ostavio malo prostora za sumnju.

„Smatramo da je najbolji način za saradnju sa zemljama tiha diplomatija i otvoreni smo prema svakoj zemlji kako bismo im saopštili naša očekivanja“, rekao je u ponedjeljak. „Znamo ko su oni. Oni znaju ko su.“

Iako bi Besentova prijetnja mogla staviti Kinu u centar pažnje, posljedice bi se mogle osjetiti širom svijeta – čak i među američkim potrošačima, kojima bi zbog toga mogli porasti troškovi energije, prenosi CNN.

Teheran je, prema jednoj analizi, vjerovatno isporučio naftu vrijednu između 3,9 i 4,2 milijarde dolara u septembru 2025. Kina, najveći svjetski potrošač energije, kupuje najveći dio.

„Kineske kupovine čine približno 90 odsto iranskog izvoza nafte, obezbjeđujući desetine milijardi dolara godišnjih prihoda koji podržavaju iranski državni budžet i vojne aktivnosti“, saopštila je ranije ove godine Komisija za ekonomski i bezbjednosni pregled SAD i Kine.

Iako su pojedini subjekti i pojedinci sankcionisani, Besent nije najavio široke mjere usmjerene na određene države.

U ponedjeljak je portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Lin Đijan (Lin Jian) rekao: „Sankcije i taktike pritiska ne pomažu u rješavanju problema. One će samo dovesti do eskalacije koja nije ni u čijem interesu.“

Tokom redovne konferencije za novinare, Lin je takođe nagovijestio da bi Kina mogla preduzeti sopstvene mjere: „Kina pomno prati relevantna dešavanja i preduzeće sve potrebne mjere kako bi odlučno zaštitila svoja prava i interese.“

Prema aprilskom izvještaju Nomure, 38 odsto kineske nafte i 23 odsto tečnog prirodnog gasa prolazi kroz Hormuški moreuz, jedno od ključnih žarišta rata sa Iranom.

Kina je već smanjila uvoz nafte iz Irana. Uvoz iranske sirove nafte prije rata iznosio je u prosjeku oko 1,4 miliona barela dnevno, ali je posljednjih mjeseci pao na oko 700.000 barela zbog smanjenog rada rafinerija i pada zaliha na kopnu, prema riječima Eme Li (Emma Li) iz kompanije za energetsku analitiku Vortexa.

„Potpuni prekid uvoza iranske sirove nafte vjerovatno bi imao ograničen neposredan uticaj na ukupnu energetsku bezbjednost Kine, jer je uvoz iz Irana već značajno pao, a Kina i dalje ima relativno velike zalihe sirove nafte“, rekao je za CNN Tijanjue Hu (Tianyue Hu), analitičar kompanije za energetske podatke Rystad.

Međutim, nove sankcije mogle bi dodatno narušiti nestabilne odnose Trampove administracije sa Kinom. Dvije zemlje prošle godine bile su u žestokom trgovinskom ratu u jeku uvođenja carina američkog predsjednika Donalda Trampa. Nedavno su ponovo oživjele razmjenu uzajamnih sankcija po principu „oko za oko“.

„Kina je daleko najuticajnija ako zaista želite da umanjite sposobnost Irana da nastavi da finansira svoje aktivnosti“, rekao je ranije za CNN Danijel Tanenbaum (Daniel Tannebaum), viši saradnik Atlantskog savjeta.

Nije prvi put da Sjedinjene Američke Države prijete sankcijama trgovinskim partnerima Irana.

Indija je nekada bila veliki uvoznik iranske nafte. Dvije zemlje i dalje imaju trgovinsku razmjenu vrijednu 1,1 milijardu dolara, ali je Indija 2019. prestala da uvozi iransku naftu zbog američkih sankcija. Indija je, međutim, kupovala iransku naftu u aprilu ove godine, usred energetske krize.

Koliko bi američke sankcije mogle uticati na Kinu?

Teško je procijeniti koliko bi američke sankcije mogle uticati na Kinu ili bilo koju drugu zemlju koja zavisi od iranske nafte.

Analitičari sa Vol strita (Wall Street) nijesu uspjeli da dobiju jasan odgovor na pitanje koliko nafte prolazi kroz Hormuški moreuz. Dok američki ministar energetike Kris Rajt (Chris Wright) tvrdi da je moreuz otvoren i da nafta nesmetano protiče, Iran tvrdi suprotno. Podaci trećih strana o praćenju brodova pokazali su približno polovinu količine koju je Rajt naveo.

Tu su i takozvane skrivene flote, koje često koriste zemlje pod sankcijama. Ti naftni tankeri prikrivaju svoje vlasnike, porijeklo i odredišta. Platforma za praćenje brodova Kpler saopštila je ovog mjeseca da je skriveni tranzit činio oko 50 odsto prometa kroz moreuz posljednjih sedmica, u odnosu na oko 12,5 odsto mjesec ranije.

Međutim, manjak dotoka nafte utiče na sve. Velike rezerve nafte spriječile su svijet da uđe u ozbiljnu nestašicu kada je rat sa Iranom počeo u februaru.

Povremena primirja tokom rata obarala su globalne cijene nafte – da bi one ponovo rasle svaki put kada bi ti sporazumi prestali da važe.

„Niko nije van domašaja američkih sankcija“, rekao je Besent. Ipak, izbjegao je da saopšti rokove za donošenje bilo kakvih odluka. Očekuje se da će kineski lider Si Đinping (Xi Jinping) posjetiti SAD sljedećeg mjeseca.

„Neću postavljati rokove, ali naše strpljenje nije neograničeno“, poručio je.