Kako spriječiti da naši stariji – ali i mi sami – postanemo žrtve internet prevara

AKTUELNO Forbes 26. avg 2024. 07:00
featured image

26. avg 2024. 07:00

Prevare u kojima su žrtve starije osobe postaju sve češće, a kriptovalute i ubrzani prenosi novca otežavaju vraćanje ukradenih sredstava. Forbes donosi savjete kako se zaštititi.

Poziv je počeo naoko rutinskom molbom. “Zanima me možete li mi pomoći oko slučaja međunarodnog nasljedstva,” rekla je starija žena. Na Guglu (Google) je potražila “advokate za međunarodnu imovinu” i otkrila ime autorke ovog članka koja se kao advokatica, uz to što piše za Forbes, još bavi pravom.

Žena je rekla da pokušava za prijatelja riješiti pitanje imovine u inostranstvu. Kerol (Carol) (lažno ime za potrebe zaštite njenog identiteta) je objasnila da je otac njenog prijatelja preminuo prije 20 godina dok je radio u Engleskoj, ali da njen prijatelj – jedini nasljednik – nije mogao pristupiti novcu koji je otac ostavio. Sin živi u SAD-u a zakoni u Engleskoj, rekao joj je, zahtijevaju da pronađe treću stranu koja će postupati kao posrednik. Zamolio je Kerol da mu pomogne i posudi nešto novca za pravne troškove. Ona se sažalila, a uz to joj je obećao i da će joj vratiti novac kada dobije nasljedstvo.

Kada je Kerol upitala kako se zove osoba koja upravlja nasljedstvom u Engleskoj, prijatelj joj je dao posjetnicu odvjetnika s kancelarijom u Londonu. Posjetnica nije izgledala tipično, a brza pretraga na Guglu pokazala je da je navedena adresa nečija kuća, a ne poslovna zgrada.

Cijela priča djelovala je kao prevara. Kerolin glas – kao i činjenica da je bila dovoljno pametna i oprezna da zatraži drugo mišljenje – sugerisao je da je i ona sumnjala na nešto slično. Ipak, bila je previše vezana za prijateljstvo da bi samo tako prihvatila taj zaključak. Prijatelja je upoznala prije samo tri mjeseca na internetu, a čitavo vrijeme su bili u kontaktu. Čak su se jednom upoznali i uživo.

Sljedećeg dana Kerol je nazvala s novim informacijama. Njen prijatelj dao joj je kopiju dokumenta “visokog suda u Londonu” koji je navodno izdat prije 20 godina, a izgledao je slično dokumentu koji izdaju američki sudovi kada osoba premine bez testamenta.

Usprkos silnim pečatima i potpisima, dokument je izgledao lažno. Kerol nije željela zvati policiju. “Kladim se da vam je rekao da ne znam o čemu govorim,” rekla joj je advokatica. “Tačno to je rekao,” odgovorila je Kerol. Prijatelj joj je rekao da advokatica ne može znati ništa o engleskom pravu jer radi u Americi.

Advokatica je ponudila da kontaktira britanskog advokata za drugo mišljenje, koji je potvrdio da je dokument zaista lažan. Nakon toga je Kerol prihvatila ružnu istinu o svom lažnom prijatelju.

Ona je bila žrtva prastare prevare u kojoj se žrtva nagovara da prevarantu uplati manju sumu novca, a zauzvrat joj se obeća veći iznos. U prošlosti bi se prevarant pretvarao da je pronašao vrijedan predmet poput prstena i zamolio prolaznika na cesti da mu ga pomogne prodati i da nešto novca kao osiguranje. Devedesetih godina ta prevara dolazila je u obliku sada već smiješnih “nigerijskih prinčeva”, dok u ovoj deceniji prevaranti preko poruka ostvaruju bliske veze sa svojim žrtvama.

Onlajn prevare kojima su žrtve pojedinci stariji od 60 godina u velikom su porastu. U SAD-u su prošle godine izazvale 3,4 milijarde dolara u gubicima, dok je taj iznos 2021. bio 1,7 milijardi, a 2019. godine 835 miliona dolara, pokazuje centar za pritužbe (IC3) FBI-ja. Prosječno su starije žrtve prošle godine prijavile gubitak od 33.915 dolara, a njih 5.920 je izgubilo više od 100.000 dolara.

Stariji ljudi podložniji su prevarama vezanima za tehnologiju. Prevaranti na računare ili na mobilne telefone šalju poruke upozorenja o bezbjednosnoj ranjivosti koju žrtva mora riješiti – najčešće pozivom na broj koji daju. U telefonskom pozivu prevaranti će za rješavanje problema tražiti novac, a ponekad – što je još i opasnije – pristup računaru žrtve.

Ipak, žrtve starije životne dobi prošle su godine najviše izgubile u prevarama vezanima za investicije, koje uglavnom uključuju nekretnine ili kriptovalute. Prevarant upoznaje potencijalnu žrtvu putem interneta (recimo putem društvene mreže ili navodno nasumičnog “pogrešnog broja”) i počne graditi odnos. S vremenom otvore temu investicionih strategija i žrtvu počnu uvjeravati da postoji prilika za “sigurnu” investiciju. Malena investicija unaprijed može se pretvoriti u uplaćivanje sve više novca, jer prevarant nudi lažne garancije ili čak podatke kako bi “dokazao” kako govori istinu.

DOB ŽRTVEUKUPAN BROJ ŽRTAVAUKUPNI GUBICI
Ispod 20 godina18,17440.703.428 dolara
20-2962,410360.743.568 dolara
30-3988,1381.167.165.071 dolara
40-4984,0521.501.216.581 dolara
50-5965,9241.681.873.944 dolara
Iznad 60 godina101,0683.427.717.654 dolara
IZVOR: FBI INTERNET CRIME COMPLAINT CENTER via FORBES

Gubitke povećava i sve brže prebacivanje novca s računa na račun, van zemlje ili u kriptovalute. IC3 ima poseban tim koji može zamrznuti navodno ukradena sredstva vrlo brzo, ako se ona još nalaze u američkoj banci. Prošle godine taj tim uspio je povratiti samo mršavih 32 miliona dolara. Jednom kada novac nestane s računa žrtve, često se prebacuje na nekoliko različitih novih računa, a potom i van zemlje unutar 24 sata, zbog čega ga je vrlo teško pratiti, objašnjava Met O’Nil (Matt O’Neill), konsultant za bezbjednost koji je preko 25 godina proveo u američkoj tajnoj službi.

Budući da novac nestaje toliko brzo, jedina prava odbrana je da prevarante odbijete prije nego se dočepaju vašeg ili novca nekog od vaših bližnjih. Ključno je znati koji su znakovi upozorenja da je riječ o prevari, ali i pitati nekoga za savjet ako imate loš predosjećaj.

Forbes donosi neke od najčešćih znakova upozorenja. Neki od njih su potpuno novi, a neki postoje već godinama:

Obećanja o povratu uloženog zvuče predobro da bi bila istinita

Ovaj stari, ali dobar savjet nudi Radž Dasgupta (Raj Dasgupta), viši direktoru tech kompaniji BioCatch koja koristi najnoviju bihevioralnu biometriku kako bi pomogla finansijskim institucijama u efikasnoj borbi protiv prevare.

Traži vas se da čuvate tajne

Starije ljude često će pokušati “manipulisati da povjeruju da pomažu u legitimnoj situaciji,” kaže O’Nil, a prevaranti će ih uvjeravati da ništa o situaciji ne govore članovima svoje obitelji, finansijskim savjetnicima ili vlastima. Jedna česta taktika je ta u kojoj prevaranti meti kažu da su oni već žrtve i da pomažu u tajnoj istrazi.

Rečeno vam je da šaljete novac ili bitkoine ili da kupujete poklon kartice za plaćanje poreza, karata ili advokatskih naknada

Prevaranti vas mogu tražiti da plaćate nekonvencionalnim sredstvima kako bi novac mogli brže oprati.

Dobijate telefonski poziv ili poruku od broja koji izgleda službeno

Prevare često kreću komunikacijom gdje se prevarant pretvara da je iz poreske uprave ili banke. Ako vjerujete da je poziv legitiman, recite im da ćete ih nazvati kasnije, a potom nazovite direktni, službeni broj. Nemojte koristiti broj koji vam je dao pozivalac, jer oni mogu biti lažni.

Prisiljava vas se da korake poduzmete brzo

Prevaranti često govore da je situacija hitna i stvaraju pritisak da bi žrtve reagovale brzo.

Traži vas se da pomognete nekome koga nikada niste uživo upoznali

Ključ onllajn prevara je sposobnost prevaranata da stvore utisak kao da ih poznajete, iako to zapravo nije istina.

Dobijate dokumente ili poruke s jezičkim greškama ili tipfelerima

Potražite i znakove da prevaranti pokušavaju “ugurati” službene nazive u lažni dokument. Ipak, imajte na umu da vještačka inteligencija prevarantima značajno olakšava posao boljom gramatikom i imitiranjem službenih naziva i tonom komunikacije.

Ako postanete svjesni da ste povjerovali u prevaru, odmah prestanite komunicirati s prevarantom. Ako ste mu predali lične podatke, odmah promijenite lozinke, razmislite o zatvaranju računa i počnite pratiti svoje bankarske i druge račune kako biste na vrijeme primijetili potencijalne sumnjive aktivnosti. Na kraju, bez odlaganja prijavite što se dogodilo – mnoge žrtve to nikada ne učine. Možda ćete vratiti nešto od ukradenog novca ili barem pomoći spasiti sljedeću potencijalnu žrtvu.

Kelly Phillips Erb, Forbes
How To Prevent Grandma, Grandpa – And Yourself – From Getting Ripped Off Online
(Prevela: Nataša Belančić)