Islanđani odbili nastavak pregovora o članstvu u EU

Islanđani su glasali za to da njihova zemlja ostane van Evropske unije, objavio je danas islandski javni servis RUV navodeći da je ostao mali broj glasova za prebrojavanje.

RUV je objavio da je 52,5 odsto birača zaokružilo „ne“, dok je njih 47,5 odsto birača glasalo „za“ (ponovno pokretanje pregovora sa EU).

„Samo jedan rezultat ostaje neobjavljen – podaci iz izborne jedinice Jugozapad – i čini se izvjesnim da on ne može donijeti strani „za“ dovoljno glasova da prevaziđe deficit koji su nagomilali“, naveo je RUV.

Pobjeda opcije „ne“ razočaraće Brisel, gdje su pojedini zvaničnici Island posmatrali kao relativno jednostavan slučaj proširenja koji bi mogao da ublaži skepticizam prema prijemu novih članica i strateški ojača Uniju u trenutku kada je bezbjednost Arktika sve važnija tema, piše Rojters (Reuters).

Vlada je plan za ponovno otvaranje pregovora predstavljala kao trenutak „sada ili nikad“, a premijerka Kristrun Frostadotir (Kristrún Frostadóttir) poručila je biračima u avgustu da bi pobjeda opcije „ne“ stavila tačku na sva nagađanja o ulasku Islanda u EU.

Zagovornici opcije „da“ tvrdili su da bi članstvo u Uniji moglo da ublaži problem visokih kamatnih stopa i donese veću bezbjednost u svijetu uzdrmanom ratom u Ukrajini i retorikom američkog predsjednika Donalda Trampa o pripajanju drugog arktičkog ostrva – Grenlanda.

Protivnici članstva tvrdili su da bi ulazak u EU ugrozio suverenitet Islanda i kontrolu nad njegovim ribolovnim vodama.

Referendumska kampanja podstakla je širu raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je Frostadotir novinarima nakon što je u subotu glasala u glavnom gradu.

„Ovo je veliki dan. Godinama smo čekali da dobijemo priliku da glasamo“, rekla je, dodajući da će njena vlada nastaviti da radi bez obzira na rezultat.

Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, kada je finansijska kriza teško pogodila njegovu malu i otvorenu ekonomiju. Euroskeptična vlada prekinula je pregovore 2013.

Nove geopolitičke turbulencije, uključujući rat na Bliskom istoku i američke uvozne carine, dale su dodatnu hitnost pitanju o kojem Islanđani sa prekidima raspravljaju već decenijama.