Iranski saveznici ugrožavaju promet kroz Suecki kanal: Trgovački brodovi traže zaobilazne puteve
Rat između Izraela i Hamasa preliva se na Crveno more, gdje napadi jemenskih Hutija na trgovačke brodove paralizuju globalne lance snabdijevanja. Berze se klade na rast cijena prevoza, SAD su pokrenule novu međunarodnu koaliciju za zaštitu ovog strateški bitnog prometnog pravca.
Pobunjeni Hutiji iz Jemena, koje podržava Iran, pojačali su napade na komercijalne brodove u tjesnacu Bab-el-Mandeb kod jemenske obale od početka rata između Izraela i Hamasa. Traže humanitarnu pomoć za Gazu. Iako francuski, britanski i američki ratni brodovi odgovaraju na napade, velike logističke kompanije odlučile su zaobilaziti obližnji Suecki kanal dok se situacija ne smiri.
Početkom sedmice je i britanska naftna kompanija British Petroleum (BP) zaustavila sve tankere koji su trebali proći kroz Suecki kanal, osvrćući se na pogoršanu bezbjednosnu situaciju u regiji.
Zbog neizvjesne situacije porasla je cijena sirove nafte, nakon sedam nedjelja pada, jer je Suecki prolaz jedan od glavnih puteva za naftu i naftne derivate s Bliskog istoka. West Texas Intermediate (WTI) porastao je oko 2,8 odsto u ponedjeljak, kao i Brent. Brent se trguje po 79 dolara po barelu, dok je WTI malo ispod 74 dolara.
Ulagači na berzama, međutim, nisu se uplašili zaustavljenog saobraćaja kroz kanal kojim prolazi 12 odsto svjetske trgovine. Štaviše, dionice nekih brodara, uglavnom evropskih, porasle su u trgovanju u ponedjeljak.
Dionice brodarskih kompanija rastu
Dionice danskog Maerska skočile su početkom sedmice tri odsto. Dionica njemačkog prevoznika Hapag-Lloyd, čiji je brod pogođen projektilom Hutija, ojačala je 7,8 odsto. Na Njujorškoj berzi je Scorpio Tankers iz Monaka, koji se bavi prevozom nafte i naftnih derivata, jačao je i do pet odsto.
Kompanija Nordic American Tankers registrovana na Bermudskim ostrvima ojačala je na Njujorškoj berzi više od osam odsto, ali je potom ponovo skliznula na plus dva odsto. Kompanija upravlja flotom najvećih tankera koji mogu preći Suecki kanal pod punim opterećenjem (tzv. Suezmax tankeri).
Odlučan odgovor SAD-a: Operacija Prosperity Guardian
Za bezbjednost trgovačkih brodova u regiji obično se brinu Združene bezbjednosne snage koje se sastoje od Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Saudijske Arabije. Neki brodovi imaju i vlastite bezbjednosne snage. Američki ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin) najavio je pojačanja u sklopu nove međunarodne operacije Prosperity Guardian kako bi se suočili s prijetnjom Hutija.
“U Crvenom moru predvodimo multinacionalnu pomorsku operativnu grupu koja podržava temeljno načelo slobode plovidbe”, rekao je Ostin tokom posjeta Izraelu.
Još nije poznato kada se očekuje početak operacije, kao ni kakav će biti odgovor SAD-a. Udari na Hutije u Jemenu navodno su jedna od opcija na stolu. Među ostalim, ovom scenariju nesklona je i saveznica Saudijska Arabija, koja se boji zaoštravanja sukoba u regiji, navodi Bloomberg.
Osim SAD-a, u operaciji Prosperity Guardian trebalo bi da učestvuju Velika Britanija, Bahrein, Kanada, Francuska, Italija, Nizozemska, Norveška, Sejšeli i Španija, navodi britanski Guardian. SAD je takođe zatražio od Australije da učestvuje u operaciji.
Veći troškovi, veće cijene transporta
Prekid saobraćaja kroz Suecki kanal prisiljava brodare da do svojih odredišnih luka dolaze dužom rutom oko Afrike, pored Rta dobre nade. To dodaje na hiljade kilometara puta, uzrokuje kašnjenja u isporuci robe i povećava troškove za oko milion dolara. Sve to predstavljaju rizik za globalnu ekonomiju. Cijene nafte i gasa, troškovi otpreme i premije osiguranja za brodove koji se odluče na prelaz već rastu.
Prema logističkom divu Kühne + Nagel, 103 teretna broda već su krenula oko Rta dobre nade u južnoj Africi. Kompanije takođe razmatraju korišćenje željezničkih i vazdušnih ruta. Prolazak kroz Suec čini im se preopasnim, navodi Bloomberg.
Kad je prije nekoliko dana naftna kompanija BP privremeno prekinula putovanja Crvenim morem, cijena prirodnog gasa u Evropi porasla je čak 13 odsto. Sljedeći dan se opet spustila. Ipak, skok je istakao zabrinutost da bi moglo doći do poremećaja u snabdijevanju energijom u trenutku kada Evropa sve više zavisi od tečnog prirodnog gasa (LNG) koji stiže tankerima.
“Nadam se da će trajati nekoliko dana ili sedmica, ali naravno moramo razmotriti i scenarije u kojima će trajati duže”, rekao je Rolf Habben Jansen, izvršni direktor njemačke brodarske kompanije Hapag-Lloyd, u intervjuu za Bloomberg TV. Kompanija je obustavila prolaz kroz Suecki kanal nakon napada na njihov brod prošle sedmice.
Berze se klade da će, ako kanal bude zatvoren na duže vrijeme, kompanije u tom sektoru podići cijene otpreme, piše Reuters . Svjetski kontejnerski indeks (WCI), koji priprema Drewry, porastao je prošle sedmice četiri odsto. Prosječna cijena kontejnera od 40 stopa (12 metara) bila je 1.521 dolara (1.392 eura).
“Suecki kanal je ključna poveznica u pomorskoj trgovini, a svjetska trgovačka flota sve se više prorjeđuje kako brodovi mijenjaju trgovinske obrasce. U ovoj regiji prisutni su svi segmenti i vjerovatno ćemo vidjeti više cijene u skoroj budućnosti”, kažu analitičari investicione banke Jefferies.
Tankeru s Bliskog istoka trebalo bi 17 dana da stigne u Evropu preko Sueca i 41 dan da obiđe Afriku, navodi Reuters. Pratnja vojnih konvoja mogla bi biti bolja alternativa od vožnje oko Rta dobre nade, smatraju Jefferiesovi analitičari.
Intereuropa: Više cijene prevalile bi se na potrošače
Slovenački logističar Intereuropa procjenjuje da se tranzitno vrijeme produžuje za 10 dana putem oko Afrike. “Osim vremena, nastala situacija će uticati i na troškove. Trenutno još ne možemo procijeniti uticaj na poslovanje u smislu troškova, jer prvo očekujemo troškovnik brodara. Nakon toga slijedi dalje povećanje cijena pomorskih karata”, kažu u kompaniji i dodaju da bi se više cijene mogle prije ili kasnije prevaliti i na potrošače.
“Sprovođenje pojedinog logističkog procesa u avio, kopnenom ili pomorskom saobraćaju uključuje različite troškove koji su uključeni u konačnu cijenu logističke usluge i posljedično utiču na maloprodajnu cijenu, odnosno potrošača.”
Stanje u Crvenom moru prate i u Luci Koper, gdje redovno komuniciraju s brodarima. “Prema informacijama kojima raspolažemo, neki brodari već preusmjeravaju svoje brodove, što znači da će tereti namijenjeni sjevernom Jadranu stizati sa zakašnjenjem”, rekli su za Forbes Slovenija, naglašavajući ipak da to neće imati većeg uticaja na njihov ovogodišnji poslovni plan.
Čije su brodove Hutiji napali?
Raketni napadi ili napadi dronovima iz Jemena krajem prošle sedmice pogodili su trgovačke brodove divova kao što su njemački Hapag-Lloyd i švajcarsko-talijanski MSC, što je najveća kompanija za prevoz tereta u svijetu u pogledu veličine flote.
U napadu Hutija na MSC-ov Palladium III 15. decembra niko od posade nije povrijeđen, nali plovilo je manje oštećeno vatrom. Istog dana projektil je pogodio i brod Hapag-Lloyda Al Jasrah, a u četvrtak je raketni napad za dlaku izbjegao brod Maersk Gibraltar.
“Zbog incidenta i radi zaštite života i sigurnosti naših pomoraca, brodovi MSC-a neće ploviti prema istoku ili zapadu kroz Suecki kanal sve dok prolaz u Crvenom moru ne bude siguran. Neke će usluge već biti preusmjerene preko Rta dobre nade”, oglasio se MSC.
Sve tri kompanije zaustavile su prolaz svojih brodova preko Crvenog mora. Kao odgovor na opasnost pridružio im se i treći najveći brodar u svijetu, francuski CMA CGM. A Hutiji su prošle sedmice napali i norveški tanker Strinda. Prema navodima pobunjenika, trebalo je da prevozi naftu za Izrael. Iz kompanije su prvobitno odgovorili da je brod prevozio biogorivo namijenjeno Italiji, ali kasnije su dodali da je trebalo da stane i u Izraelu.
Novo usko grlo globalnog prometa
Pobunjenici su najavili da će napadati brodove koji plove prema izraelskim lukama. Zahtijevaju slanje humanitarne pomoći, ljekova i hrane u Pojas Gaze koji je od napada Hamasa pod opsadom izraelskih snaga bezbjednosti.
Američke, francuske i britanske snage odgovaraju na napade. Američki razarač Carney već je oborio nekoliko dronova i projektila. Pridružuje joj se i francuska fregata Languedoc. Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džek Saliven (Jake Sullivan) opisao je napade Hutija kao “materijalnu prijetnju” međunarodnoj trgovini.
Zatvaranje ili nekorišćenje Sueckog kanala može osakatiti globalne snabdjevačke lance, kao što se dogodilo u martu 2021. kada se teretni brod Ever Given nasukao u kanalu. Prema procjenama, ta je nesreća smanjila kapacitet tereta za 20 do 30 odsto na nekoliko sedmica, piše Bloomberg. Ever Given bio je zarobljen u kanalu sedam dana.
Ono što se događa u Crvenom moru samo pogoršava tešku situaciju u globalnoj logistici. Panamski kanal, koji povezuje Atlantski i Tihi okean i kojim se obavlja oko pet odsto svjetske trgovine, takođe je znatno smanjio broj prelaza. Okolno područje muči suša koja snižava nivo vode u kanalu, a brodovi čekaju sedmicama da prođu ili plaćaju vrtoglave iznose da bi preskočili red.
Jan Artiček, Forbes Slovenija