Globalni indeks konkurentnosti talenata: Crna Gora na 50. mjestu

Prema Globalnom indeksu konkurentnosti talenata (GTCI) Crna Gora se ove godine sa 49,05 bodova plasirala na 50. mjesto na listi sa 134 države.

To je za tri pozicije gori rezultat u odnosu na prošlu godinu, kada je Crna Gora bila na 47. mjestu.

Novu rang listu predvode Švajcarska, Singapur i Sjedinjene Američke Države, a među prvih deset zemalja su i Danska, Nizozemska, Finska, Norveška, Australija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Tu nema većih iznenađenja jer u posljednjih deset godina koliko se objavljuju ovi podaci, na popisu najboljih deset, koji sve to vrijeme predvode Švajcarci, nije bilo većih promjena.

Kada je riječ o Crnoj Gori, njen prosječni rezultat za deset godina pokazuje pad sa 43. na 46. mjesto.

Komparativna analiza GTCI pokazuje koliko dobro države i gradovi razvijaju, privlače i zadržavaju talente. Prema tom popisu,  čak 17 evropskih zemalja rangirano je u top 25. U tu grupu ušle su i Australija, Kanada, Novi Zeland, Ujedinjeni Arapski Emirati, Izrael i Južna Koreja koja je ove godine deplasirala Japan.

Slovenija se najviše približila vrhu od zemalja regije, sa rezultatom od 60,62 zauzela je 28. poziciju. Slijedi je Hrvatska na 45. mjestu s indeksom 50,38. Sljedeća je Crna Gora, a tri mjesta iza nje (53. pozicija) nalazi se Srbija s 48,56 bodova, dok je Bosna i Hercegovina na 83. mjestu s 39,79 bodova.

Povodom deset godina objavljivanja, novi izvještaj koji je izdala mreža poslovnih škola INSEAD u saradnji s Institutom Descartes for the Future i Human Capital Leadership Institute, dobio je naziv »Kakvu razliku čini deset godina – i šta očekivati u sljedećoj deceniji«.

GTCI analizom ocjenjuje šest aspekata upravljanja talentima: razvoj, privlačenje, rast i zadržavanje talenta, razvijenost profesionalnih i tehničkih vještina te globalnog znanja.

Crna Gora najbolju ocjenu dobila za privlačenje talenata

Crna Gora je najbolju ocjenu dobila za privlačenje talenata, po čemu je na 33. mjestu, a najgoru za omogućavanje rasta talenata, gdje je na 86. poziciji. Prema kriterijumu privlačenja ocjenjuju se otvorenost prema drugim zemljama, udio stranih studenata i radnika, toleranciju prema manjinama i imigrantima te rodna ravnopravnost. Kriterijum rast talenata ocjenjuje obrazovni sistem, upis u programe strukovnog i visokog obrazovanja, javna potrošnja za obrazovanje, rezultati na međunarodnim ispitima, korišćenje onlajn društvenih i korporativnih mreža.

Lošu ocjenu Crna Gora ima i u razvoju talenata i prema tom kriterijumu je na 63. mjestu. Kategorija razvoja talenata podrazumijeva ocjenu uslova kao što su pravno okruženje, efikasnost vlade, vladavina prava, politička stabilnost, korupcija, ulaganje u istraživanje i razvoj, stepen urbanizacije, zaštita radničkih prava, ICT infrastruktura…

Prema globalnom znanju Crna Gora je na solidnom 49. mjestu. U tom se segmentu analizira udio visokokvalifikovane radne snage, istraživača, a posmatraju se i digitalne vještine, izvoz s visokom dodatom vrijednošću, broj publikacija u naučnim časopisima i slično.

Prema zadržavanju talenata Crna Gora je na 42. mjestu liste, a tu se gledaju pokazatelja održivosti, udio korisnika penzija i socijalne zaštite, sigurnost i udio ljekara u odnosu na broj stanovnika.

I prema kriterijumu stručne i tehničke vještine Crna Gora je na 42 mjestu, pri čemu se procjenjuje udio stanovništva srednje stručne spreme, produktivnost rada i dostupnost kvalifikovane radne snage.

Trka za talentima postaje intenzivnija

Izvještaj donosi i predviđanja kako će konkurentnost talenata izgledati u sljedećih deset godina.

Nadarenost će dobiti još više na važnosti kao ključni element konkurentnosti, inovativnosti i geopolitičke moći za države, gradove i organizacije.

Trka za talentima postaće još intenzivnija. Kako će se neizvjesnosti i međunarodne napetosti nastaviti gomilati (u trgovini, ulaganjima, u politici i diplomaciji), biće sve veći ratovi za talente.

Svijet rada dodatno će se transformirati podstaknut rastućim očekivanjima mlađih generacija, novim ekonomskim modelima i tehnologijama u nastajanju poput vještačke inteligencije, piše u izvještaju.

Gradovi i regije, kako se dodaje, biće pioniri novih strategija za talente i inovacija. Kvaliteta života i održivost biće ključna prednost za one koji žele postati centralno mjesto za okupljanje talenata.

Globalne politike usmjerene na talente biće ključne za sprječavanje napetosti i iskorišćavanje ljudskog i tehnološkog potencijala za bolji, održiviji i ravnopravniji svijet.

Vještine i obrazovanje ostaće ključni alati za osnaživanje radnika da daju značajan doprinos svojim ekonomijama i društvima, zaključeno je u izvještaju.