Glasanje o klimatskom cilju za 2040. otkazano nakon što su velike članice EU blokirale odluku

Evropske vlade neće glasati o narednom klimatskom cilju bloka sljedećeg četvrtka, potvrdilo je šest diplomata za Politiko (Politico).
Odluka o novoj meti Evropske unije za smanjenje emisija štetnih gasova do 2040. sada će biti odložena najmanje nekoliko sedmica, što baca sumnju na to da li će blok uspjeti da do kraja septembra predstavi Ujedinjenim nacijama prateći klimatski plan za 2035. godinu, navodi Politiko.
Ministri životne sredine EU trebalo je da se saglase o ciljevima za 2035. i 2040. na sastanku 18. septembra u Briselu. Međutim, Danska, koja predsjedava pregovorima, otkazala je glasanje, rekle su diplomate, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog zatvorenih razgovora.
Odluka dolazi nakon što su Francuska i Njemačka, zajedno s Poljskom i Italijom, zatražile da se glasanje odloži dok nacionalni lideri ne budu imali priliku da se izjasne o cilju, čime je stvorena blokirajuća manjina.
Ministarska diskusija će se ipak održati u četvrtak kako bi se pripremila rasprava na nivou lidera. Portparol predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte (António Costa) rekao je da će lideri održati „stratešku diskusiju“ na samitu 23. oktobra „o tome koja je najbolja ekonomska strategija za ostvarenje klimatskih ciljeva Evrope“.
Odlaganje tražilo 11 zemalja

Ukupno 11 od 27 zemalja zatražilo je odlaganje tokom pripremnog sastanka u petak, rekli su trojica diplomata, navodeći pored Italije, Francuske, Njemačke i Poljske još i Češku, Maltu, Austriju, Slovačku, Rumuniju, Mađarsku i Litvaniju.
„Uvijek nam je bila ambicija da što brže postignemo dogovor o cilju EU za 2040. Nikada nisam krio da je to težak zadatak i politički komplikovan“, rekao je danski ministar za klimu Lars Ogard (Lars Aagaard) nakon sastanka. „Vidim da među dovoljnim brojem država članica postoji želja da šefovi vlada diskutuju o tome prije nego što te države budu spremne da zaključe pregovore o klimatskom cilju za 2040“.
Neke zemlje, poput Njemačke, pojasnile su da žele samo diskusiju, ali ne i odluku na nivou lidera, već da se glasanje ministara održi kasnije. Međutim, sporazum na nivou lidera zahtijeva jednoglasnost, što nosi rizik da jedna zemlja može uložiti veto.
Evropska komisija predložila je smanjenje emisija od 90% u odnosu na nivo iz 1990. do 2040, ali mnoge zemlje traže dodatne olakšice za ispunjavanje cilja. Neke vlade žele značajno da oslabe obavezu.
Odlaganje takođe otvara pitanja o planu EU za smanjenje emisija do 2035, cilju koji je obavezan u skladu s Pariskim sporazumom (Paris Agreement) postignutim prije deceniju. Ministri su sljedeće sedmice trebalo da glasaju o oba cilja, jer je EU planirala da cilj za 2035. izvodi iz zakonodavstva za 2040.
Tri opcije za dalje
Do petka nije bilo jasno da li će blok odlučiti o cilju za 2035. UN je postavio kraj septembra kao rok za predstavljanje planova, a brazilsko predsjedništvo ovogodišnjeg klimatskog samita COP30 pozvalo je sve potpisnice Pariskog sporazuma da svoje ciljeve predstave 24. septembra na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku.
Trojica diplomata rekla su da je Danska državama prenijela da će u utorak sazvati sastanak kako bi odlučile šta da rade s ciljem za 2035, iznijevši tri opcije:
- Najdrastičnija – otkazati i glasanje o cilju za 2035. planirano za četvrtak. To bi značilo da EU na Generalnu skupštinu dolazi „praznih ruku“, lišena mogućnosti da utiče na napore drugih velikih zagađivača;
- Umjerenija – odložiti samo odluku o cilju za 2040, a dogovoriti se o planu za 2035. sljedećeg četvrtka, iako bi to vjerovatno značilo slabiji cilj (66% umjesto 72,5%);
- Privremeno rješenje – EU bi mogla da u Njujork donese „izjavu namjere“ sa „privremenim“ ciljem za 2035, „uzimajući u obzir usvojene i predložene ciljeve“. Ovaj cilj bi „najvjerovatnije bio izražen kao raspon“ i mogao bi se ažurirati kada se postigne dogovor o cilju za 2040.
Danski pregovarački tim naveo je da je sadašnji cilj sastanka 18. septembra „stabilizovati tekst“, dodajući da Kopenhagen želi da zemlje do kraja godine postignu dogovor o oba cilja.