Fon der Lajen ide na Grenland dok Tramp ponovo pojačava pritisak na arktičko ostrvo

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) otputovaće u nedjelju u prijestonicu Grenlanda, u pokušaju da ojača podršku tom arktičkom ostrvu u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp ponavlja prijetnje i zahtjeve u vezi sa tom teritorijom.

Očekuje se da će šefica Evropske komisije tokom svoje druge posjete Nuku najaviti novo finansiranje za ovu samoupravnu dansku teritoriju. U posjetu će ići sa danskom premijerkom Mete Frederiksen (Mette Frederiksen).

Posjeta dolazi nedugo nakon što su građani Islanda glasali protiv ponovnog pokretanja pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, ali i u trenutku kada Tramp ponovo insistira na tome da SAD preuzmu Grenland, pozivajući se na razloge nacionalne bezbjednosti, piše CNBC.

Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nilsen (Jens-Frederik Nielsen) uoči posjete Fon der Lajen indirektno se osvrnuo na Trampovu namjeru da preuzme ostrvo.

„EU je jasno pokazala da nas podržava u ovoj geopolitičkoj situaciji, istovremeno odgovarajući na našu želju za još snažnijim partnerstvom. Veoma se radujem narednim danima i prilici da govorimo više o značaju Zajedničke deklaracije za Grenland“, rekao je Nilsen u izjavi dostavljenoj CNBC-u.

Analitičari izdvajaju tri ključna razloga za posjetu Fon der Lajen Grenlandu: bezbjednost Arktika, ekonomske i infrastrukturne investicije i širu saradnju u sjevernom Atlantiku i arktičkom regionu.

Evropska komisija nije odgovorila na zahtjev CNBC-a za komentar uoči posjete, dok je portparol danskog Ministarstva vanjskih poslova odbio da komentariše.

Bezbjednost Arktika

Posjeta Fon der Lajen Nuku predstavlja pokazivanje solidarnosti i sa Grenlandom i sa Danskom u trenutku pojačanih geopolitičkih tenzija, smatra Kristina Špor (Kristina Spohr), profesorka na Odsjeku za međunarodnu istoriju Londonske škole ekonomije.

„Nikada ne smijemo izgubiti iz vida ono što se dešava sa Rusijom i Kinom. Pri tome ne mislim samo na sabotaže i hibridni rat koji gledamo, a fokus je sada bio na Njemačkoj, već i na nova pitanja u vezi sa ruskim ribarskim brodovima oko Svalbarda“, rekla je Špor za CNBC.

„Takođe vidimo da Kinezi i Rusi sprovode naučne aktivnosti dvostruke namjene u Čukotskom moru, preko Beringovog moreuza dalje ka sjeveru. A Amerika je, naravno, poručila da ne smiju ulaziti u američke teritorijalne vode.“

Bezbjednosne brige odnose se i na takozvani GIUK prolaz, rekla je Špor, misleći na strateški pomorski koridor između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva koji povezuje Arktik sa Atlantskim okeanom.

„Situacija je veoma, veoma nestabilna… posebno kada nam jedan od najvažnijih saveznika u globalnom smislu, Sjedinjene Države, nevjerovatno otežava stvari, naročito kada je riječ o Grenlandu i Danskoj“, dodala je.

Tramp se već dugo zalaže za američku kontrolu nad Grenlandom, ogromnim, rijetko naseljenim i uglavnom zaleđenim ostrvom, ali je njegova zainteresovanost za tu teritoriju početkom godine postala jedno od glavnih transatlantskih pitanja.

Tramp, koji ranije nije želio da isključi mogućnost upotrebe vojne sile za aneksiju Grenlanda, krajem januara je iznenada objavio da su on i generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Mark Rutte) dogovorili „okvir budućeg sporazuma“ u vezi sa tom teritorijom.

Od tada se sastaje radna grupa predstavnika SAD, Danske i Grenlanda kako bi razgovarala o narednim koracima.

Nova ulaganja EU

Paket finansijske pomoći EU Grenlandu za 2026. i 2027. godinu mogao bi iznositi 200 miliona eura, odnosno oko 232,4 miliona dolara, objavio je Fajnenšel Tajms (Financial Times).

Novac bi, između ostalog, mogao biti usmjeren na kritične minerale, obnovljive izvore energije i podmorske kablove.

Fon der Lajen je još u martu 2024. otvorila kancelariju Evropske komisije u Nuku, čime je uspostavljeno stalno prisustvo EU na Grenlandu. Tada je potpisala i sporazume o saradnji vrijedne gotovo 94 miliona eura.

„Postoji nekoliko nivoa, ali jedan koji nikada ne smijemo zaboraviti jeste odnos Grenlanda i Danske“, rekao je za CNBC Andreas Raspotnik, viši saradnik tink-tenka The Arctic Institute.

„Pristup je sada vrlo jasan: šta zaista možemo da uradimo? Možemo da investiramo, možemo da ponudimo podršku u unaprijed dogovorenim oblastima kao što su infrastruktura, ulaganja u obrazovanje i povećanje našeg prisustva tamo.“

Evropski komesar za međunarodna partnerstva Jozef Sikela nedavno je, tokom skupa u Briselu posvećenog Arktiku, ukazao na dosadašnja ulaganja EU na Grenlandu.

„EU decenijama ulaže u obrazovanje na Arktiku, ribarstvo i održivi turizam. Kroz program Horizon uloženo je 372 miliona eura u istraživanja na Arktiku, a kroz Interreg 273 miliona eura“, rekao je Sikela na EU Arctic Forumu.

„Mi ovdje nijesmo novajlije. Ali današnje okolnosti zahtijevaju više“, dodao je.

„Sjeverno susjedstvo“

Posjeta Fon der Lajen Grenlandu vidi se i kao važna prilika da EU bliže koordinira sa regionalnim liderima u pitanjima odbrane i ekonomske otpornosti, posebno zato što Unija trenutno ažurira svoju politiku prema Arktiku.

„Mislim da se strateško razmišljanje u Briselu mijenja dok razmatraju kako bi Grenland mogao još bolje da se uključi u nešto što bismo možda mogli nazvati ‘sjevernim susjedstvom’“, rekao je Raspotnik.

„Sve češće čujem taj izraz. Imamo istočno susjedstvo, imamo južno susjedstvo, ali kako da definišemo sjever? A kada kažemo sjever, tu mislimo na Island, Kanadu i Ujedinjeno Kraljevstvo“, rekao je.

„Kako možemo strateškije razmišljati o tim partnerima, o državama na sjeveru koje nijesu članice EU?“

Grenland će u ponedjeljak biti domaćin redovnog sastanka koji se održava svake dvije godine sa danskom premijerkom Frederiksen i premijerom Farskih Ostrva Beinirom Johanesenom (Beinir Johannesen).

„Ova vremena nas obavezuju da blisko sarađujemo. Kao troje ljudi u istom čamcu, moramo zajedno da veslamo i obezbijedimo zajednički pravac. Tako stvari funkcionišu u sadašnjem sistemu“, rekao je Nilsen.