EU planira da odmrzne Deripaskinu imovinu i preda je Rajfajzenu
Evropska unija priprema se da ukine sankcije na imovinu povezanu sa ruskim oligarhom Olegom Deripaskom kako bi obeštetila austrijsku Rajfajzen banku (Raiffeisen Bank International) za štetu koju je morala da plati u Rusiji, piše Fajnenšel tajms (Financial Times – FT).
U najnovijem nacrtu predloga sankcija EU protiv Rusije predviđa se odmrzavanje akcija u vrijednosti od oko dvije milijarde eura u austrijskoj građevinskoj kompaniji Štrabag (Strabag), koja je nekada djelimično bila u vlasništvu Deripaske, navodi za FT sedam osoba upućenih u slučaj. Štrabag je vlasnik crnogorske kompanije Crnagoraput.
Imovina bi, kako se navodi, pripala Rajfajzenu i time bi se obeštetila banka za kaznu od dvije milijarde eura koju je morala da plati nakon presude ruskog suda u korist biznisa povezanog sa Deripaskom, rekli su zvaničnici.
Sankcije su prvobitno uvedene zbog navoda da je Deripaska pružao materijalnu podršku „ruskom vojnom i industrijskom kompleksu” tokom sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Međutim, neki evropski zvaničnici strahuju da bi ovaj potez legitimisao napore oligarha da zaobiđu sankcije EU protiv Rusije i ojačao ruske sudove, koji odgovaraju na sankcije naređivanjem konfiskacije zapadne imovine.
Rajfajzen pod pritiskom da napusti Rusiju
Očekuje se da će ambasadori više država članica EU osporiti ovaj potez, koji je u početku predložila Austrija, na sastanku u petak posvećenom raspravi o novom paketu sankcija, dodalo je petoro zvaničnika.
Rajfajzen je zapadna banka sa najvećim preostalim prisustvom u Rusiji nakon sveobuhvatne invazije predsjednika Vladimira Putina 2022. godine. Ali, banka je pod pritiskom regulatora i stranih vlada da napusti Rusiju, kao što su to učinile mnoge druge zapadne kompanije.
Banka pokušava da smanji poslovanje u Rusiji. Međutim, ruski regulatori nijesu spremni da dozvole Rajfajzenu da ode, jer je to jedna od rijetkih preostalih tačaka kroz koje Rusija ima pristup Swift međunarodnom međubankarskom platnom sistemu, prema upućenim osobama.
Potencijalna prodaja bi vjerovatno dovela do zapadnih sankcija protiv banke i njenog vlasnika, što bi je odsjeklo od globalnih tržišta.
Austrijska banka i Deripaska su ranije pokušavali, ali nijesu uspjeli, da dogovore složenu razmjenu imovine radi odmrzavanja Deripaskinog 24-procentnog udjela u Štrabagu, koji je držao preko svoje kompanije Rasperia.
Dogovor je na kraju propao zbog bojazni da bi predstavljao zaobilaženje sankcija EU. EU i SAD su kasnije uvele sankcije drugom oligarhu, Dmitriju Beloglazovu i više povezanih entiteta. Deripaska je prodao Rasperiju, uključujući zamrznute akcije Štrabaga, Beloglazovu.
Rasperia je potom tužila Rajfajzen u Rusiji, gdje je austrijska banka bila primorana da plati dvije milijarde eura odštete. Sud je takođe naredio prenos akcija Štrabaga na Rajfajzen.
Rajfajzen je u januaru saopštio da presuda „nema obavezujući efekat u Austriji i da je prenos akcija stoga neizvršiv”. Takođe je istakao da su „Rasperijine akcije Štrabaga podložne zamrzavanju imovine prema sankcijama EU, što trenutno takođe sprečava njihov prenos”.
Predlog o kojem se raspravlja u Briselu sada bi omogućio Rajfajzenu da preuzme vlasništvo nad sankcionisanim akcijama, u suštini sprovodeći odluku ruskog suda.
Zvaničnici tvrde da se time legitimiše praksa ruskih sudova da povrate sankcionisanu imovinu putem konfiskacije i da bi to moglo ohrabriti druge oligarhe da primijene isti pristup.
„To može stvoriti zgodan presedan za ruske entitete da indirektno povrate zamrznuta sredstva kroz konfiskaciju imovine podružnica EU kompanija koje još posluju u Rusiji”, rekao je jedan diplomata.
Drugi je dodao da bi to značilo „plaćanje za Rajfajzenovo sopstveno preuzimanje rizika” ostankom u Rusiji.
Pristalice mjere tvrde da bi se time spriječilo da sankcionisani entitet dobije novac dvaput – i kroz sudsku odštetu, i kasnije, kada se imovina odmrzne nakon ukidanja sankcija.
Rajfajzen je odbio da komentariše za FT. Austrijsko ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Portparol Deripaske nije odgovorio na zahtjev za komentar. Rasperia takođe nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Deripaskino bogatstvo se procjenjuje na 4,5 milijardi dolara
Deripaska je razvio trgovinu metalima nakon nestanka SSSR i zaradio bogatstvo kupovinom udjela u fabrikama aluminijuma.
Forbs je njegovo bogatstvo procjenjuje na 4,5 milijardi dolara. Trenutno je na 887. mjestu po bogatstvu u svijetu.
Bio je najbogatija osoba u Rusiji i 9. najbogatiji u svijetu 2008. godine prije nego što je skoro sve izgubio zbog pada tržišta i velikih dugova.
Ruski tajkun je u Crnoj Gori kupio Kombinat aluminujuma Podgorica (KAP) i Rudnike boksita Nikšić 2005. godine i njima je upravljao do 2009. na osnovu većinskog vlasništva. Od tada do uvođenja stečaja 2013. godine KAP-om je upravljao sa 29,36 odsto akcija, a Boksitima sa 31,82 odsto, koliko je imala i Vlada, na osnovu Sporazuma o poravnanju.
Ključni crnogorski izvoznik, KAP, prodat je Deripaski za 48 miliona eura uoči referenduma o nezavisnosti.
O Deripaskinoj podršci nezavisnosti Crne Gore, pisao je 2018. godine američki Tajm (Time), navodeći da je Rus ponudio pomoć nekoliko svojih savjetnika uključujući Pola Manaforta (Paul Manafort), nekadašnjeg šefa kampanje američkog predsjednika Donalda Trampa, osuđivanog na kaznu zatvora na osnovu optužbi o mogućem ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016. godine i zbog finansijskih malverzacija.
”Oni su nam pomogli da dobijemo podršku koja nam je bila potrebna od naših međunarodnih partnera, iz Rusije i Zapada”, kazao je neimenovani crnogorski zvaničnik za Tajm.
Kada je 2009. počela kriza u KAP-u zbog pada cijene aluminijuma, Deripaska se počeo žaliti na crnogorske vlasti da mu nijesu dali prave podatke o fabrici. Nakon posjete tadašnjeg ruskog ministra za vanredne situacije Sergeja Šojgua, zaključen je Sporazum o poravnanju kojim je bilo predviđeno i međusobno povlačenje tužbi, jer su Rusi bili pokrenuli arbitražu pred sudom u Frankfurtu tražeći odštetu od 300 miliona eura. Crna Gora je odgovorila kontratužbom.
Vlada je tim sporazumom Rusima dala subvencije za struju od 60 miliona i garancije za kredite od 135 miliona eura, koje su na kraju platili građani Crne Gore.
Deripaska i njegove kompanije pokrenuli su više arbitražnih postupaka protiv Crne Gore, ali je do sada svaki izgubio.